

Kuba
Pod američkim pritiskom: Kuba u strahu od invazije
Ako su SAD proteklih meseci koristile pristup štapa i šargarepe sa Kubom - ponude pomoći ili ekonomsku prinudu - šargarepa više nije na meniju




Rat SAD sa Iranom promenio je potražnju za laserima. Iako se oni razvijaju u Ukrajini za borbu protiv ruskih napada dronovima, rat sa Iranom predstavlja prvi put da su američka vojska, njeni saveznici u Zalivu i Izrael morali da se suoče sa dronovima na ovaj način
Prošle nedelje, pasionirani posmatrači oružja na mrežama locirali su ono što je izgledalo kao kineski laserski sistem na aerodromu u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Laseri su montirani na vozilo i navodno mogu da obaraju dronove.
U Emiratima se već nalazi izraelski laserski sistem pod nazivom Iron Beam, koji je Izrael očigledno pozajmio ovoj zalivskoj državi, a dodatni izveštaji navode da Emirati pokušavaju da kupe i američko lasersko oružje. Emirati su takođe sklopili sporazume sa evropskim i američkim kompanijama o zajedničkom razvoju sopstvenog laserskog naoružanja, piše DW.
Krajem 2025. godine, jedna transportna kompanija objavila je fotografije vojne opreme koju je prevozila. Time je nenamerno otkrila Oman kao još jednog kupca kineskog laserskog oružja. A nakon izraelskog napada na njegov glavni grad u septembru prošle godine, Katar navodno razmatra nabavku delova turskog sistema protivvazdušne odbrane poznatog kao Steel Dome, koji takođe uključuje lasersko naoružanje.
U međuvremenu, u Saudijskoj Arabiji vojska takođe testira kineske laserske sisteme, pri čemu neki posmatrači sugerišu da su Saudijci kupili čak osam kineskih jedinica Silent Hunter i da možda žele da kupe i američko lasersko oružje.
Lasersko oružje možda zvuči kao naučna fantastika, ali rat sa Iranom približava ga široj upotrebi u stvarnim sukobima, kaže Džared Keler, bivši novinar koji je izveštavao o odbrani i koji vodi bilten Laser Wars, posvećen upravo ovoj tehnologiji. Nedavno je napisao da se tokom aprila i maja razvoj laserskog oružja ubrzao tempom kakav ranije nije video. „Emirati polako postaju najprometnije svetsko tržište laserskog oružja“, dodao je, napominjući da ta zemlja sada poseduje dva različita tipa laserskih sistema i nabavlja treći.
„Nalazimo se u trenutku kada se nekoliko faktora poklapa“ kako bi laseri postali popularniji, rekao je Keler za DW. „Jedan od njih je tehnološka zrelost.“ Iako je američka vojska još 1973. godine tokom testiranja prvi put oborila dron laserom i od tada razvija tu tehnologiju, lasersko oružje je danas manje i funkcioniše bolje, objasnio je Keler.
Laseri pripadaju grupi poznatoj kao oružje usmerene energije ili DEW. U toj grupi nalaze se visokoenergetski laseri čiji se zrak koristi za oštećivanje ili zaslepljivanje ciljeva. Grupa uključuje i takozvano mikrotalasno oružje velike snage, koje proizvodi impulse mikrotalasa koji izazivaju unutrašnje kvarove u metama.
Drugo, nastavlja Keler, problem je u širenju upotrebe dronova u borbi. „Porast ratovanja bespilotnim letelicama komplikuje konvencionalnu ekonomiju ratovanja“, objašnjava Keler. Drugim rečima, nije isplativo obarati jeftin dron koji košta svega nekoliko stotina dolara raketama koje koštaju stotine hiljada ili čak milione dolara.
„To je neodrživa kriva troškova, posebno kada ti dronovi mogu brzo da se proizvode masovno i isto tako brzo naoružavaju, dok je za proizvodnju raketa potrebno mnogo vremena i resursa“, kaže američki stručnjak za lasersko oružje. „Zbog toga vlade širom sveta pokušavaju da pronađu jeftinije protivmere.“
Na primer, proizvođači visokoenergetskog laserskog oružja često navode da svaki ispaljeni zrak košta između 3 i 5 dolara.
I konačno, rat sa Iranom promenio je potražnju za laserima. Iako se oni razvijaju u Ukrajini za borbu protiv ruskih napada dronovima, a Rusi ih očigledno takođe imaju, rat sa Iranom predstavlja prvi put da su američka vojska, njeni saveznici u Zalivu i Izrael morali da se suoče sa dronovima na ovaj način.
„Rat sa Iranom je zaista približio ratovanje dronovima svakodnevici“, kaže Keler, navodeći da su visoki američki zvaničnici iz oblasti odbrane na konferenciji u martu izjavili da žele da počnu masovno raspoređivanje laserskog oružja u naredne tri godine.
„Svaka zemlja koja se suočava sa neposrednom pretnjom od regionalnog suseda želeće da ubrza razvoj ovih sistema“, kaže Keler, objašnjavajući zašto se laseri šire među zalivskim državama.
Međutim, laseri nisu „čarobno rešenje“, kaže on, i Keler smatra da će za bliskoistočne zemlje koje ih kupuju takvo oružje biti najkorisnije kao deo većeg, slojevitog sistema protivvazdušne odbrane.
To je tako zbog određenih nedostataka koji prate lasere. Laserski zraci putuju pravolinijski, mogu da se koriste samo na određenoj udaljenosti (na primer, izraelski sistemi Iron Beam pokrivaju samo 10 kilometara odjednom) i da bi bili efikasni, moraju određeno vreme da budu usmereni na metu. Ono što se naziva „vreme zadržavanja“ može predstavljati problem ako je meta dron koji se brzo kreće.
Laserski zrak takođe mogu da rasprše ili ometu vlaga, kiša, smog, magla, sneg, pesak, prašina ili morska so u vazduhu. Visoke temperature na Bliskom istoku takođe mogu da oštete osetljive komponente lasera i otežaju njihovu upotrebu, jer je potrebno više energije za hlađenje sistema. Saudijci su navodno prijavili neke od tih problema tokom testiranja svojih kineskih lasera.
Uprkos ranijem velikom publicitetu, izraelski laser Iron Beam još nije u potpunosti korišćen ni u ratu sa Iranom. Jedna verzija jeste obarala dronove koje je lansirala libanska grupa Hezbolah, ali prema izveštajima lista Jerusalem Post, izraelsko ratno vazduhoplovstvo navodi da je laseru potrebno još najmanje 14 baterija da bi bio efikasan, što ta zemlja trenutno nema.
Zbog toga slanje lasera Iron Beam snage 100 kilovata u Emiratima „možda predstavlja više diplomatski manevar nego praktičan i taktički potez“, primećuje osnivač informativnog biltena Laser Wars Keler.
Očigledno postoji i geopolitička dimenzija pitanja ko poseduje lasersko oružje na Bliskom istoku.
Kupovina laserskog naoružanja iz različitih izvora, kao što očigledno rade Emirati i Saudijska Arabija, jedan je od načina na koji zalivske države mogu da diversifikuju sopstvenu odbranu, kaže Andreas Krig, viši predavač na Školi za bezbednosnih studija pri Kraljevskom koledžu u Londonu.
„Preveliko oslanjanje na Sjedinjene Države nije donelo rezultate“, rekao je Krig za DW. „Postoji svest da se to kratkoročno ne može prekinuti, ali da srednjoročno i dugoročno zalivske države moraju da pronađu načine da povećaju svoju samostalnost.“
Pretnja skopčana sa Iranom i — kako su ove nedelje tvrdili visoki saudijski zvaničnici — Izraelom, neće nestati čak i ako se rat završi.
„Zato je jasno da moraju da dopune diplomatiju snažnom sposobnošću da Iranu uskrate mogućnost ometanja trgovine i stabilnosti“, smatra Krig. „Jedan od načina za to jeste stvaranje efikasnijeg i samostalnijeg protivvazdušnog odbrambenog kišobrana koji je manje zavisan od američke municije, koju je teško nabaviti.“
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Ako su SAD proteklih meseci koristile pristup štapa i šargarepe sa Kubom - ponude pomoći ili ekonomsku prinudu - šargarepa više nije na meniju


Poseta Donalda Trampa Kini prevazilazi okvir klasične diplomatije i predstavlja pokušaj Vašingtona i Pekinga da, uprkos rastućem rivalstvu oko trgovine, tehnologije, Tajvana i Bliskog istoka, očuvaju stabilne ekonomske odnose i spreče prerastanje globalnih tenzija u otvoreni sukob


EU je odbacila predlog Vladimira Putina da bivši nemački kancelar, naklonjen Kremlju, Gerhard Šreder bude evropski posrednik u mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini


Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu vodi istragu protiv T.B. (25) zbog sumnje da je počinio četiri ubistva i dva pokušaja ubistva. Tužilaštvo navodi da su zločini motivisani mržnjom prema ženama i koristoljubljem


Snimak brutalnog napada na filipinskog državljanina u centru Zagreba izazvao je buru na društvenim mrežama i osude javnosti. Policija je privela 20-godišnju Mateu O, za koju mediji navode da je i ranije bila pod merama opreza
Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik
Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve