

Ekspo 2027
Traži se 20.000 volontera
Svaki student volonter na „Ekspo 2027“, ukoliko volontira duže od 15 dana, imaće mogućnost da dobije jedan do tri ESPB boda, tvrdi ministar finansija Siniša Mali




Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, električna vozila u Evropskoj uniji čine oko 18,8 odsto novih registracija
Turbulencije oko cena naftnih derivata sve više vozača u svetu opredeljuju za kupovinu električnih vozila. Taj trend, doduše daleko skromniji, beleži i Srbija. Ključna nedoumica i dalje je: koliko je ova investicija isplativa. Za servisere nema dileme: redovno održavanje e-vozila je i do 80 procenata jeftinije od vozila sa benzinskim ili dizel motorima. Istovremeno, najkomplikovanije popravke u Srbiji su od 100.000 do milion dinara.
„Pravo je vreme za kupovinu električnih vozila“, poručuju iz Njujork tajmsa („The New York Times) objašnjavajući da je za to zaslužno tržište na kome se sada mogu kupiti automobili dometa 400 kilometara za manje od 40.000 dolara. Istovremeno, autori tvrde da će uskoro pojeftiniti i cena polovnih vozila, piše RTS.
U Evropi je slična situacija.
Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, električna vozila (EV) u Evropskoj uniji čine oko 18,8 odsto novih registracija.
Najveće tržište je Nemačka. Italija beleži značajan porast za čak 29,5 procenata, a Španija sa – 13,4 odsto više registrovanih električnih automobila.
Studija Asocijacije nemačkih osigurivača (GDV) pokazuje da je početkom prošle godine u ovoj zemlji registrovano 1,65 miliona e-vozila – pet puta više nego 2021.
Na prodaju nije puno uticao podatak iz ove analize da su troškovi popravke EV i dalje za 15 do 20 odsto skuplji od onih na „običnim“ vozilima.
Analizirajući podatke sakupljene od servisera u periodu od 2021. do 2023. GDV navodi da su najčešći kvarovi softverske greške, infotejnment sistemi, osvetljenje i električni sistemi, kočnice…
U Srbiji ovakvo istraživanje još ne postoji zato što je i broj e-vozila, u odnosu na evropski prosek – simboličan.
Prema podacima MUP Srbije početkom ove godine registrovano je 7.155 vozila na električni pogon, odnosno 55.184 tzv. hibridnih vozila.
Iz firmi koje se bave prodajom polovnih vozila navode da kriza oko nafte nije povećala potražnju za automobilima na struju.
Dosadašnja iskustva majstora u Srbiji pokazuju da su električna vozila bez dileme isplatljivija.
„Redovno održavanje električnih vozila je i do 80 procenata jeftinije od redovnog održavanja vozila sa benzinskim ili dizel motorima. Ako se tome pridoda da je kod električnih vozila značajno smanjena potrošnja elemenata kočionog sistema, ušteda u održavanju je još veća“, ističe Uroš Mitrović, sertifikovani trener jednog od značajnijih uvoznika električnih vozila u Srbiji – Delta auto grupe.
Da bi to i plastično dočarao nudi primer modela lakog komercijalnog vozila brenda Farizon koji ova kompanija zastupa.
„Farizon vozila, u zavisnosti od režima i opterećenja, na 100 km vožnje troše industrijske struje za maksimalno 400 dinara, dok kod sličnih dizel vozila taj trošak goriva za 100 km vožnje ide sada i do 2.500 – 3.000 dinara. Dakle razlika u trošku je od pet do sedam puta. Lako se može izračunati da na većim kilometražama to znači uštede koje mogu biti i veće od same cene vozila. Uz to, tu su i niži troškovi i jednostavnije održavanje, manje vremena u servisima, duži garantni rokovi i sve ono što je ključno za kompanije koje zavise od efikasne logistike“, kaže Mitrović.
Kada je reč o kvarovima, ovaj serviser kaže da oni najčešći „nisu jednostavni za jednoznačno definisanje“, ali i da su generalno retki.
„U praksi se najčešće odnose na upravljačku jedinicu baterije (SME/BMS) i komponente visokog napona, poput kontakata, ali to u velikoj meri zavisi od konkretnog tehničkog rešenja i koncepta vozila. U određenim slučajevima, izazov može predstavljati i sistem termalnog menadžmenta, na primer kompresor klima uređaja koji je u slučaju e-vozila visokonaponska komponenta. Ipak, kvarovi su generalno retki, a kada se pojave, najčešće su povezani sa sistemom upravljanja baterijom“, objašnjava Mitrović.
Otuda ne može da generalizuje cenu popravke na električnim vozilima jer ona zavisi od konstrukcije vozila i sistema elektropogona.
„Generalno su najskuplji radovi na samim baterijama i njenim elementima. U zavisnosti od potrebnih radova, cena može varirati od 100.000 pa i do značajno više od 1.000.000 dinara“, navodi ovaj serviser.
U studiji Asocijacije nemačkih osigurivača (GDV) najčešći kvarovi zbog kojih električna vozila ne prolaze tehnički pregled su povezana sa osvetljenjem i električnim sistemima.
Popravka ovih kvarova u Nemačkoj košta od 200 do 600 evra.
Problem sa kočnicama je nešto skuplji i majstori naplaćuju od 300 do 800 evra.
Za vlasnike je i dalje noćna mora kvar baterija jer se cene opravke ili zamene kreću od 5.000 do 15.000 evra.
Mreža nezavisnih tehničkih nadzornih udruženja u Nemačkoj (TUV) u novembru prošle godine je objavila analizu koja se oslanja na podatke dobijene iz 9,5 miliona tehničkih pregleda tokom 2025.
Ova statistika ukazuje da su se elektroautomobili pokazali jednako pouzdani kao benzinci, a modeli poput Fiat 500e (mini klasa), Audi Q4 e‑Tron i Mini Kuper SE našli su se među najpouzdanijima.
U istraživanju ADAC (statistika intervencija na putevima) među najpouzdanijim automobilima su e‑Golf, Hyundai Kona Elektro, BMW i3 i Tesla Model 3.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Svaki student volonter na „Ekspo 2027“, ukoliko volontira duže od 15 dana, imaće mogućnost da dobije jedan do tri ESPB boda, tvrdi ministar finansija Siniša Mali


EES je doneo komplikovaniji prelazak granica. Hoće li države pristati na delimično odlaganje primene


Masivna kamena ploča svojom formom brutalno podseća na betonski blok koji je usmrtio građane, što predstavlja nezapamćen čin estetskog cinizma prema žrtvama, smatraju studenti


Evropska alijansa akademija saopštila je da pruža punu podršku studentima, umetnicima i društvu Srbije u borbi za demokratiju i upozoravaju da Vlada Srbije sve više urušava umetnost i obrazovanje svoje zemlje


Kako se akademik Nikola Hajdin obreo u viralnom klinču Žakline Tatalović i Dragana J. Vučićevića, šta to govori o Srbiji i, pre svega, po čemu je još pomalo poznat
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve