O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme
„Izgradnjom Beograda na vodi izgubili smo kvalitetan gradski prostor. Trebalo je da bude raspisan javni konkurs gde bi struka širokim konsenzusom mogla da kaže kako da bude uređen taj prostor“, rekao je arhitekta Branislav Mitrović.
On je ukazao da je struka uspela da ubedi donosioce odluka da odustanu od rušenja Sajma i Generalštaba.
Narodna poslanica i predsednica gradskog odbora SSP u Beogradu, Mila Popović, istakla je da se odluke o urbanizmu u gradu donose na relaciji SNS i investitora koji su njima bliski.
„Ovo kao da je grad za investitore, a ne za ljude. Ranije su se gradili vrtići. Godinama nisu prvog septembra otvorili novu školu. Nemamo gimnaziju na levoj obali Dunava. Za 13 godina koliko je SNS na vlasti gradi se samo ono što je u interesu investitora, a ne gradjana“, rekla je Popović.
Stefan Simić, predsednik gradskog odbora PSG i gradski odbornik, naveo je da na terenu razgovara sa ljudima o realnim problemima, kanalizaciji, fabrici za preradu otpadnih voda, upisivanje dece u vrtiće.
Foto: VremeTribina Vremena: Beograd – pa malo je i naš
„Veliki problem je korupcija i pad poverenja gradjana u institucije. Nemam ništa protiv privatne inicijative, ali ne smemo da dozvolimo da privatni interes bude ispred javnog interesa. Treba da gajimo privatnu inicijativu. Moraćemo posle smene SNS da radimo transparentno da bismo povratili poverenje ljudi u institucije“, rekao je Simić.
Aktivista udruženja Beograd ostaje, Marko Jakšić, ukazao je da urbanizam mora da štiti javni interes.
„Naziv ove tribine je šta gradimo, a šta rušimo. Ukrako: gradi se u skladu sa interesima privatnih investitora, a ruši se javni interes. Planska dolumenta donose politički organi bez konsultacija sa strukom. Struka je svedena na pukog izvršioca. Imamo dobre arhitekte koje niko nista ne pita“, rekao je Simić.
Tokom diskusije o gradnji Prirodnjačkog muzeja i Akvarijuma na Ušću, profesor Mitrović naveo je da je njegov biro dobio orvu nagradu na konkursu za idejno rešenje ovih objekata.
„Prirodnjački muzej i akvarijum imaju svoje uporište u nauci i kulturi, ne radi se o privatnom interesu, već o objektima javne namene i društvenom interesu. Prostor Ušća je od Dobrovićevog vremena planirani za kulturne sadržaje. To nije nikakav delfinarijum i atrakcija, već deo naučne infrastrukture ovog grada“, rekao je Mitrović.
„Da li nam je zaista potreban akvarijum u Beogradu kada delovi grada nemaju kanalizaciju“, upitala je Mila Popović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle hapšenja dvojice načelnika kriminalističke policije u slučaju „Senjak“, tužilaštvo je u toku večeri pozivalo na razgovore i druge visoke policijske funkcionere. Uporedo kruže nepotvrđene informacije o direktorki Poreske
Ognjen Mrvaljević direktor Pete beogradske gimnazije priveden je nakon što su ga učenici videli kako iz zgrade iznosi kese đubreta i baca ih u kontejner
U srpskom kutku mreže X prostor je naprasno zauzeo šovinistički slogan „Rusi napolje“. Analiza „Vremena“ pokazuje da potiče od anonimnih naloga koji su tokom kampanje često pisali u prilog listi Evropska Srbija
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.