Evropa je trenutno na prvom mestu u svetu po uvozu naoružanja koji se ustrostručio, a u Poljskoj porastao čak za 852 odsto. Tržište odražava rastući strah Evropljana od rata, rezulztat je istraživanja Stokholmskog instituta za istraživanje mira
U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za skoro deset procenata u poređenju sa prethodnim petogodišnjim periodom. To proizlazi iz novog izveštaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira – skraćeno SIPRI.
Poslovi sa oružjem i vojnim proizvodima danas ponovo dostižu približno onaj obim kakav su imali na kraju Hladnog rata 1989. godine. U godinama posle toga, sve do početka novog milenijuma, bili su znatno opali – za oko jednu trećinu.
Između 2016. i 2020. Azija i Okeanija (42 odsto svih uvoza) i Bliski istok (32 odsto) bile su najvažnije uvozne regije. Evropa je sa samo 12 odsto bila na trećem mestu.
Foto: U.S. Navy via APAmerički helikopter MH-60R Sea Hawk
U međuvremenu se to promenilo. U poređenju dva petogodišnja perioda, uvoz oružja evropskih država više se nego utrostručio.
Evropa je sada na prvom mestu u svetu po uvozu naoružanja – sa udelom od 33 odsto. Slede Azija i Okeanija (31 odsto) i Bliski istok (26 odsto).
Pritom više nije samo Ukrajina ta koja uvozi oružje, mada je ona najveći pojedniačni uvoznik na svetu sa udelom od 9,7 odsto. Isporuke zemlji koja se bori za opstanak važile su od 2022. do 2024. za najočigledniji i presudan faktor porasta kupovina oružja u Evropi.
„I većina drugih evropskih država počela je da uvozi znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti zbog onoga što vide kao rastuću pretnju iz Rusije“, objašnjava Metju Džordž, jedan od autora nove SIPRI studije.
Tržište – moglo bi se reći – odražava rastući strah od rata u Evropi.
Manje američkih isporuka Ukrajini
Prema podacima SIPRI-ja, obim američkih isporuka oružja Ukrajini 2025. bio je znatno manji nego u prethodne dve godine. Predsednik SAD, Donald Tramp, smanjio je vojnu pomoć svoje zemlje Kijevu.
Međutim, SAD su i dalje najvažniji izvoznik oružja za Ukrajinu. Jer čak i kada su saveznici Ukrajine – bilo evropske države, Australija ili Kanada – zajednički kupovali velike količine naoružanja iz SAD i stavljali ih na raspolaganje Ukrajini, SIPRI ih i dalje vodi kao američki izvoz oružja u Ukrajinu.
Ipak, Ukrajina više nije bila glavni razlog daljeg rasta uvoza oružja u Evropu.
Foto: Heikki Saukkomaa/Lehtikuva via APNemački Leopard
Poljska – rekorder po uvozu oružja
Naime, osećaj ugroženosti od Rusije, ali i Trampova upozorenja Evropljanima snažno su podstakli potražnju evropskih članica NATO za oružjem. Prema izveštaju, uvoz oružja sadašnjih 29 evropskih članica NATO porastao je između perioda 2016–2020. i 2021–2025. za 143 procenta.
Foto: FoNet/MO HrvatskeFrancuski Rafal
Najveći uvoznik oružja među evropskim članicama NATO i sedmi na planeti – je Poljska. Zabrinutost, ali i odlučnost Poljske posebno se vidi u poređenju dva petogodišnja perioda. Obim poljskog uvoza oružja u periodu 2021–2025. bio je više nego osam puta veći nego 2016–2020. SIPRI beleži rast od 852 procenta.
Ta zemlja, koja se graniči sa Ukrajinom i Belorusijom, u grupi evropskih članica NATO učestvuje sa 17 procenata svih uvoza. To odgovara udelu od 3,6 procenata u ukupnom svetskom uvozu oružja.
Sledeći najveći uvoznici bili su Ujedinjeno Kraljevstvo (2,1 procenat na svetskom nivou) i Holandija (1,8 procenata).
SAD i dalje vodeći izvoznik
Uloga SAD kao „globalnog dilera“ u oblasti naoružanja dodatno raste. U periodu 2021–2025. prema podacima SIPRI-ja na njih je otpadalo 42 procenta svih međunarodnih isporuka oružja – naspram 36 procenata u periodu 2016–2020.
Foto: AP Photo/Giannis AngelakisAmerički nosač aviona USS Gerald R. Ford
Američke isporuke otišle su u ukupno 99 država, ali najviše u Saudijsku Arabiju i Japan. Stručnjak SIPRI-ja za izvoz oružja Piter Vezeman kaže: „SAD su dodatno učvrstile svoju dominaciju kao dobavljač oružja čak i u sve multipolarnijem svetu.“
Pod Trampom, SAD očigledno vide izvoz oružja kao instrument spoljne politike i kao sredstvo za jačanje sopstvene vojne industrije.
Sjedinjene Države su za evropske države jedan od najvažnijih izvoznika oružja, zajedno sa Južnom Korejom.
Nemačka na 4. mestu po izvozu oružja u svetu
I evropske države ojačale su svoju ulogu izvoznika oružja, poput Francuske, koja je povećala izvoz za 21 odsto i nalazi se na drugom mestu posle SAD, ali sa daleko manjim udelom od 9,8 odsto.
Nemačka je sa udelom od 5,7 procenata u svetskom poslovanju, u proteklih pet godina postala četvrti najveći izvoznik oružja u svetu i pretekla Kinu (koja najviše izvozi u Pakaistan, Tajland i Srbiju).
Italija je povećala izovoz za čak 157 odsto i na svetkom nivou je na 6. mestu sa udelom od 5,1 odsto.
I Indija kao i Pakistan su značajno povećale uvoz oružja. Obe države su tokom proteklih pet godina bile među deset najvećih uvoznika oružja u svetu.
Bliski istok
Koliko će aktuelni potresi na Bliskom istoku dodatno podstaći regionalnu trgovinu oružjem, za sada se može samo pretpostavljati. Doduše, uvoz oružja država Bliskog istoka u proteklih pet godina ukupno je opao za 13 procenata.
Ali tri zemlje tog regiona i dalje spadaju među deset najvećih uvoznika oružja u svetu: Saudijska Arabija (6,8 procenata svetskog uvoza), Katar (6,4 procenta) i Kuvajt (2,8 procenata).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od kako je odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban izgubio izbore, među njegovim bliskim saradnicama vlada panika. Oni koji su se obogatili krenuli su u bežaniju, piše "Gardijan", prebacuju ubrzano svoju imovinu u inostranstvo
Kol Tomas Alen (31) iz Kalifornije, osumjičen da je pokušao da ubije predsednika SAD Donalda Trampa, je mašinski inženjer, programer igara i nastavnik. Koji je motiv imao
Donald Tramp je ranjen je 2024, tokom predizbornog mitinga u Pensilvaniji, ali je za nekoliko godina čak četiri puta izbegao ubistvo od kako je u političkom životu Amerike
Kako se postaje masovni ubica? Ubice često imaju istorijat frustracija i niz propuštenih prilika da se neko umeša pre nego što bude prekasno, kažu stručnjaci
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!