img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Arheologija

Zagonetka kružnih rovova iz Orničja

12. februar 2026, 00:01 Saša Rakezić
...
OTKRIVANJE PRAISTORIJE: Rondel iz Orničja
Copied

Tokom zaštitnih istraživanja u ataru sela Malča, na lokalitetu Orničje, arheolozi su pronašli kružne rovove iz praistorije apsolutno nepoznate na prostoru Srbije, čija namena i smisao tek treba da budu rastumačeni

Jedan od uzbudljivih momenata o kojima maštaju ljudi avanturističkog duha – da se iz dubine zemlje pojave ostaci nestalog vremena – desio se tokom leta 2025. godine prilikom sprovođenja zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi Železničke obilaznice oko Niša, na lokalitetu Orničje u ataru sela Malča. Tada je otkrivena na našoj teritoriji jedinstvena kružna struktura – praistorijski rondel.

Godine 2023, svega tridesetak metara severnije od rondela, na trasi gasovoda Niš–Dimitrovgrad, istražen je objekat iz rimskog perioda – žitnica (horeum). Sva očekivanja arheologa bila su da bi u blizini zgrade u kojoj se skladištilo žito mogli biti pronađeni ostaci rimske vile, stambenog objekta koji je žitnica opsluživala. Međutim, iskopavanja su na svetlo dana iznela tragove iz mnogo starijeg perioda – pomenuti rondel, sistem koncentrično iskopanih rovova iz praistorije koji najčešće imaju formu kruga. Istraživanja je vodio Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Niša, a zajednički rukovodioci istraživanja su mr Aleksandar Aleksić (ZZSK Niš), dr Aleksandar Kapuran (Arheološki institut Beograd), i MA Slobodan Mitić (Narodni muzej Niš), dok je u višemesečnim arheološkim istraživanjima učestvovalo čak 35 arheologa i studenata arheologije.

Aleksandar Aleksić priča da su u straživanju rondela primenjene sve raspoložive metode arheoloških istraživanja – geomagnet, georadar, sondažna istraživanja i arheološka iskopavanja. “Prostor lokaliteta je bio prekriven nižim šumskim rastinjem, i nakon uklanjanja sloja vegetacije primetili smo veću količinu arheološkog materijala koji se vezuje za rimski period (cigle i tegule-krovne opeke). Ispod svega toga krili su se ostaci iz praistorije. Treba reći i da je ovaj arheološki lokalitet bio ugrožen najpre prirodnim destruktivnim procesima erozije, a zatim i izgradnjom železničke obilaznice. Paradoksalno, da nije došlo do izgradnje železničke obilaznice, ovaj lokalitet ne bismo uspeli da otkrijemo i izvesno bi bio uništen prirodnim procesima erozije visoke obale Nišave – reka je, pomerajući korito i tokom vremena, uništila skoro polovinu ove strukture.”

Aleksandar Kapuran kaže da je rondel na Orničju izgrađen u bakarno doba, u prvoj polovini 4. milenijuma p. n. e, a da su njegovi graditelji bili pripadnici Salkuca kulture. Oni su, sa kulturom Bubanj-Hum I činili jedan širi kulturni kompleks koji je u ta drevna vremena bitno obeležio područje ovog dela Srbije i Balkanskog poluostrva. Kapuran opisuje da “strukturu rondela predstavljaju tri kružna rova ukopana u zemlju. U centralnom je bilo vertikalno pobodeno drveno kolje koje je činilo armaturu za bedem od zemlje, dok su ostali rovovi predstavljali samo obične ukope u obliku latiničnog slova V, i bez drvenih struktura u njima”.

Objašnjava da su “unutar centralnog kruga, čiji prečnik iznosi oko 20m, otkriveni radijalno postavljeni ukopani drveni stubovi, za koje pretpostavljamo da su nosili određenu drvenu platformu, na kojoj su mogle da se odvijaju aktivnosti različitog, možda čak i ritualnog karaktera, ali je to sada još u procesu proučavanja. Jedino je jasno da se unutar tog centralnog kruga sa platformom nalazila struktura od drveta, koja je bila na višoj koti od terena koji je okružuje, u okviru prostrane Niške kotline. Na vertikalno ukopano drveno kolje sa spoljašnje strane nabacivana je zemlja iskopana u sledećem po redu, širem i dubljem rovu (prečnika 40m), i na taj način je formiran zemljani bedem, koji se mogao videti i sa veće udaljenosti budući da dominira okolnom ravnicom. Na kraju je podignut i treći prsten, koji je bio oko 60m u prečniku, ali veoma plitak u odnosu na ova dva prethodna. U nekom periodu na ovom trećem prstenu podignuta je veća kuća izgrađena kao poluukopana zemunica, kojoj još uvek nismo utvrdili ulogu”. Nažalost, Nišava je odnela skoro polovinu ovog objekta.

foto: privatna arhiva
Fragmenti dekorisane keramike

Za ovaj rondel je karakteristično da se praistorijska keramika, u velikim količinama, nalazila isključivo unutar kružnih rovova što ukazuje da se radilo o objektu kojeg je koristila zajednica i da su se u njemu najverovatnije odvijale aktivnosti ritualnog karaktera. Na moguću kultnu namenu posuda pronađenih u rondelu ukazuje velika količina posuđa koje nije deo uobičajenog inventara jednog domaćinstva, već je imalo neuobičajene oblike i veoma složeno izrađene ukrase.

Aleksandar Kapuran kaže da je “ovakav objekat apsolutno nepoznat na prostoru Srbije. Najbliže konstrukcije ovog tipa detektovane su na teritoriji Slavonije, ali nisu bile arheološki iskopavane. Neke slične strukture se mogu videti i na području Mačve, ali one pripadaju vinčanskoj kulturi i po svoj prilici imaju drugačiju funkciju. Nažalost, do sada nismo uspeli da jasno odredimo ulogu ovih struktura budući da su se koristile za zaštitu naselja ili stoke, a u nekim slučajevima su unutar njih otkriveni grobovi. Postoji čak pretpostavka da su u nekim slučajevima rondeli mogli da predstavljaju opservatorije zahvaljujući kojima su ljudi mogli da prate solisticije i smene godišnjih doba. Svakako je intrigantno da do sada pronađeni objekti ovog tipa potiču iz raznih perioda praistorije, kao i da ne postoji neki univerzalni način na koji su konstruisani, uprkos činjenici da su tako opsežni građevinski poduhvati zahtevali veliko angažovanje svih članova zajednice”.

U nastojanju da se “raščivija” ova zagonetka, neke od karakteristika rondela iz Orničja ukazuju kako bi neke od pretpostavki trebalo isključiti. Upitan je odbrambeni karakter ovog kompleksa, s obzirom da se nalazi usred ravnice, a ne na vrhu nekog od obližnjih brda gde bi odbrana od napada bila efikasnija. Verovatno je da rondel nije bio ni stambeni objekat, budući da je između rovova pronađen tek mali broj ostataka, osim već pomenute poluzemunice, za koju se pretpostavlja da je izgrađena nešto kasnije.

Aleksandar Kapuran smatra da je “po svemu sudeći, rondel predstavljao simbol moći kojim su praistorijske zajednice na tom prostoru želele da svakome ko stupa na njihovu teritoriju jasno naznače svoje prisustvo. Poznato je da su obale reka bile nešto kao magistralni putevi u praistoriji i da su tuda cirkulisale različite populacije. To je bio način da se prenose ideje, inovacije, kulturni i politički uticaji u tom dobu. Zbog toga smatramo da nije slučajno što je rondel podignut baš na obali Nišave, reke kojom su brojne praistorijske zajednice cirkulisale između Pomoravlja i Sofijskog polja. Činjenica da je to jedini ovakav objekat u celini istražen na našem području, takođe daje na važnosti ovim istraživanjima”.

Kuriozitet je i pronalazak usamljenog rimskog groba na samom rondelu. S obzirom da su Rimljani doprli do ovih krajeva 4000 godina nakon nestanka Salkuca kulture, jasno je da ta dva nalaza nisu u neposrednoj vezi, ali da ih je igra slučaja ugradila u isti prostorni okvir. Aleksandar Aleksić smatra da je “rondel nakon napuštanja i gubljenja svoje funkcije prepušten procesu dezintegracije i uticajima atmosferskih i erozivnih uslova koji su tokom vremena otopili zidove od zemlje i formirali manju humku na mestu direktno iznad centralnog prstena. Pošto su Rimljani u pojedinim slučajevima imali običaj da pokojnike sahranjuju i pod zemljanim humkama, odlučili su da u centru ove zemljane kupe sahrane jednog člana svoje zajednice”.

Rondel u Orničju je velika zagonetka, a trenutak kad je rešimo, biće isto toliko uzbudljiv kao i onaj kad smo ga prošlog leta ugledali.

Tagovi:

NIS Arheologija Arheološka istraživanja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Džejms Bond u novoj video igri

Video-igre

10.jun 2026. K. S.

Da li je najbolji film o Džejmsu Bondu ikada zapravo video-igra?

Stigao je novi Džejms Bond, ali ne na velika platna, već na ekrane gedžeta video-igara. Da li je igra prepoznala kakav je Bond potreban današnjem svetu

Trening reprezentacije Češke Republike

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

10.jun 2026. Aleksa Petrovski

Kada se igraju utakmice Svetskog prvenstva i gde ih možete gledati

Prenose utakmica Svetskog prvenstva možete pratiti na kanalima Radio televizije Srbije i televizije Arene Sport

Nekretnine

Posao i AI

10.jun 2026. Katarina Stevanović

Doba veštačke inteligencije: Majstorima se smeška svetla budućnost

Veštačka inteligencija danas može da obavi mnoge poslove i mnoge ostavi bez posla. Ali ne ume da kreči, promeni svećicu na autu ili postavi pločice u kupatilu. A oni koji umeju, zarađuju sve bolje

Tramp, Infantino

Svetsko prvenstvo u fudbalu

10.jun 2026. Aleksa Petrovski

Iran na SP u fudbalu: Bez navijača, stručnog štaba i hiljadama kilometara od stadiona na kome igra

Umesto kampa u Arizoni reprezentacija Irana će biti stacionirana u meksičkoj Tihuani. Vašington pored toga čini sve što može da oteža život Irancima na koje gleda kao na ratne neprijatelje

Beogradski akvarijum

10.jun 2026. V. N.

Akvarijum na Ušću: Izdata dozvola za pripremne radove

Gradske vlasti odobrile su pripremne radove za akvarijum na Ušću, koji obuhvataju pripremu terena i zaštitu postojećeg zelenila, uz najave daljeg razvoja projekta

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Povezane vesti

Profesija

12.februar Maja Miljević-Đajić

Traže se arheolozi

Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš pokriva teritoriju veličine Slovenije. U Sloveniji radi osam zavoda i oko 50 arheologa, a u Nišu dva arheologa “pokriva” sedam okruga i 41 opštinu

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure