

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nekada viđen kao zapadno-prijateljsko lice Libije, a kasnije optužen za zločine protiv čovečnosti, Saif el-Islam Gadafi ubijen je pod još nerazjašnjenim okolnostima, prema navodima libijskih izvora
Saif el-Islam Gadafi, sin bivšeg libijskog lidera pukovnika Muamera Gadafija, ubijen je vatrenim oružjem, prenela je Libijska novinska agencija.
Smrt 53-godišnjeg Saifa el-Islama, koji je dugo smatran očevim političkim naslednikom, potvrdio je u utorak šef njegovog političkog tima.
Njegov advokat rekao je za agenciju AFP da je „četvoročlana jedinica“ izvršila atentat u njegovoj kući u gradu Zintanu, iako za sada nije poznato ko stoji iza napada.
Postoji i druga verzija događaja – njegova sestra izjavila je za libijsku televiziju da je Saif el-Islam preminuo u blizini granice Libije sa Alžirom.
Saif el-Islam Gadafi godinama je smatran najuticajnijom i najstrašnijom figurom u zemlji posle svog oca, koji je vladao Libijom od 1969. godine, sve dok nije svrgnut i ubijen tokom pobune 2011.
Rođen 1972. godine, imao je ključnu ulogu u približavanju Libije Zapadu od početka 2000-ih, sve do sloma Gadafijevog režima.
Obrazovan je na Londonskoj školi ekonomije (London School of Economics) i tečno je govorio engleski jezik.
Mnoge vlade su ga u to vreme videle kao prihvatljivo, Zapadu naklonjeno lice Libije.
Međutim, kada je 2011. godine izbila pobuna protiv dugogodišnje Gadafijeve vladavine, Saif al-Islam je izabrao porodične i klanske lojalnosti ispred mnogih dotadašnjih savezništava i postao jedan od glavnih arhitekata brutalnog obračuna sa pobunjenicima.
Govoreći za Rojters tokom ustanka, izjavio je: „Ovde se borimo u Libiji, ovde umiremo u Libiji.“
Upozorio je da će teći reke krvi i da će se vlada boriti do poslednjeg muškarca, žene i metka.
Te pretnje se, međutim, nisu obistinile.
Nakon pada njegovog oca, Saif el-Islam Gadafi – optuživan da je imao značajnu ulogu u brutalnom gušenju antivladinih protesta – bio je skoro šest godina u pritvoru rivalske milicije u gradu Zintanu.


Međunarodni krivični sud tražio je da mu se sudi zbog zločina protiv čovečnosti, zbog navodne uloge u represiji nad opozicionim protestima 2011. godine.
Sud u Tripoliju, na zapadu zemlje, gde vlast drži vlada uz podršku Ujedinjenih nacija, izrekao mu je 2015. godine smrtnu kaznu u odsustvu zbog učešća u obračunu sa demonstrantima.
Međutim, dve godine kasnije pušten je na slobodu od strane milicije u Tobruku, na istoku zemlje, na osnovu zakona o amnestiji.
Od svrgavanja Muamera Gadafija, Libija je podeljena na teritorije pod kontrolom različitih milicija i trenutno je rascepljena između dve rivalske vlade.
Tokom očevog mandata, Saif el-Islam je snažno uticao na kreiranje politike i predvodio važne međunarodne pregovore, iako nikada nije imao zvaničnu funkciju u vlasti, uključujući razgovore koji su doveli do odustajanja Libije od nuklearnog programa.
Ti sporazumi omogućili su ukidanje međunarodnih sankcija severnoafričkoj zemlji, a deo međunarodne zajednice video ga je kao reformistu i prihvatljivo lice Libije u promeni.
Gadafi je uvek negirao da želi da nasledi vlast od svog oca, tvrdeći da „poluge moći nisu imanje koje se nasleđuje“.
Ipak, 2021. godine najavio je kandidaturu za predsednika Libije, na izborima koji su potom neodređeno odloženi.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve