Savladao je Novak Đoković i drugu prepreku na ovogodišnjem Australijan openu i to vrlo lako, sa 3:0. Još više raduje način na koji je to uradio: fizički jak i brz kao mladić, a ne kao sportista pri kraju karijere u 39. godini života
Posle ubedljive prve runde, najbolji teniser svih vremena Novak Đoković savladao je i drugu prepreku na putu ka 25. grend slem tituli. Posle nešto više od dva sata igre pao je i 16 godina mlađi Italijan Frančesko Maestreli sa 3:0 u setovima.
U trećoj rundi Đoković će se sastati sa “samo” 10 godina mlađim Botikom van de Zandshulpom, koji je pobedio Junčenga Šanga.
Baš kao i u prvoj rundi Đoković je u četvrtak rano ujutru po srednjeevropskom vremenu od samog starta uspostavio inicijativu i praktično rutinski odradio meč do kraja.
Na papiru bio je to duel mladosti i iskustva, ali na terenu potpuno druga priča. Dvadesetrogodišnji rival delovao je na kraju kao veteran na zalasku karijere, dok je Đoković plesao i igrao tenis kao da se opet vratio u dvadesete.
Tako se ponovo priča o “biološkom fenomenu Đoković”. Nole je posle 30, u godinama kada mnogi profesionalni sportisti već polako odlaze u penziju, tek počeo da obara rekord za rekordom. Sada se svakim izlaskom na teren kandiduje za neki rekord tipa – najstariji teniser ikada koji je postigao to i to.
Kako do titule sa 39 godina
Brojni analitičari pričali su o scenariju u kome Đoković u ovim godinama može do grend slem titule u 2026. Sve pomenute teorije sadržale su nešto zajedničko – da Novak ostane zdrav i igra svoj najbolji tenis.
Više puta je i sam Đoković pričao o tome kako njegovo telo više nema tu sposobnost da se brzo oporavlja, pa je početak turnira njegov najjači adut, dok se u kasnijim rundama, razumljivo, telo mnogo sporije oporavlja.
Foto: AP Photo/Kin CheungNovak Đoković na Vimbldonu
Ipak, za osvajanje titule potrebna je igra na javišem nivou tokom čitavog turnira, pogotovo na samom kraju. Najveći problem svakako jesu Janik Siner i Karlos Alkaraz koji Đokovića, ako ne dođe do nekih većih iznenađenja, čekaju pri kraju turnira.
Pravo je pitanje kako bi izgledao susret sa Sinerom ili Alkarazom, koji svoju formu podižu za kraj turnira, na samom startu takmičenja, u nekom od prvih kola.
Ipak, prošla godina mogla bi da se uzme za primer. Igrao je Đoković polufinala na svakom od četiri grend slema, naravno postavši najstariji teniser kome je to pošlo za rukom.
Rekordi i samo rekordi
Davno je prošlo vreme kada je Đoković postao jedini teniser koji je zabeležio makar po 80 pobeda na svakom od četiri najveća turnira. Nedugo zatim postao je i jedini sa po 90 pobeda na svakom od grend slemova.
Pobedom u prvom kolu Australijan opena, Novak Đoković postao je jedini teniser koji ima makar po 100 pobeda na tri od četiri najveća teniska turnira. Jedino je na US openu na 95 trijumfa.
Noletu sada nedostaje samo još jedan trijumf da bi stigao do istorijske 400. pobede na grend slem turnirima. I tome nema kraja, o rekordima se može pisati mnogo, a većinu njih oborio je sa preko 30 godina.
foto: ap photoREŽIMSKA TIŠINA NA VELIKI TRIJUMF: Novak Đoković
Osvojio je Đoković čak 12 od svoje 24 grend slem titule nakon što je napunio 30 godina. Od 2017. godine na polici srpskog tenisera nalaze se još po četiri Autralijan opena i Vimbldona, ali i po dva Roland garosa i US opena.
Kako su u četvrtoj deceniji prolazili Nadal i Federer
French Open Nadal CeremonyNovak Đoković, Rodžer Federer, Rafael Nadal i Endi Mari / Foto: AP Photo/Thibault Camus
Sa druge strane, Rafael Nadal ima osam velikih titula posle napunjenih 30 godina, dok je najstariji od njih Rodžer Federer na samo četiri u tom životnom dobu.
U tenisu nema zabušavanja, nema saigrača koji bi pokrili manjak fizičke snage, u tenisu si sam na terenu. Upravo tu je Srbin neprikosnoven.
Sa punih 38 godina, Đoković je treći favorit za osvajanje prvog grend slema u sezoni, odmah iza trenutnih vladara belog sporta, Janika Sinera i Karlosa Alkaraza. I to je rekord.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Evropsko prvenstvo u vaterpolu u Beogradu ušlo je u samu završnicu, za titulu najboljeg na starom kontinentu bore se Srbija, Italija, Mađarska i Grčka. Ko će biti novi šampion Evrope?
Crnogorski satelit Luča poslao je prvu fotografiju iz svemira. Mali korak za svetsku zajednicu, ali veliki za Crnu Goru koja je krajem decembra u orbitu poslala svoj prvi satelit
Beogradska filharmonija je prošle nedelje u Mumbaju imala dva koncerta pod upravom Zubina Mehte kojima je, u maestrovom rodnom gradu, otvorila svetsku proslavu njegovog 90. rođendana. Tim povodom, premijerno je prikazan dokumentarni filma Da capo o Mehti i Beogradskoj filharmoniji, autora Borisa Miljkovića.
Beogradski orkestar je bio prvi koji je mladom Mehti još 1958. pružio profesionalnu šansu. Ispostavilo se da u arhivi koja bogato dokumentuje sve dosadašnje zajedničke koncerte i gostovanja, nedostaje materijal o početku tog višedecenijskog prijateljstva. To je bio povod Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki Beogradske filharmonije, koja je i producent filma, da se dokumentarnim filmom svetu prikaže višedecenijsko prijateljstvo maestra Mehte i Filharmonije.
Naslov filma Da capo, muzički izraz koji znači “od početka”, izabran je da naglasi kontinuitet i veliku emociju između Beogradske filharmonije i Zubina Mehte. Tekst Borisa Miljkovića, autora filma, o danima nastajanja Da capo-a koji je napisao za “Vreme”, potvrda je te priče
U novoj knjizi Strahoćutnja, nemački filozof Rihard David Preht sažima šta sve u modernom, krhkom svetu ograničava slobodu govora – od uzbuđivanja na društvenim mrežama do polucenzure u klasičnim medijima. Iako je Srbija u drukčijoj galaksiji od Prehtove publike, neke poente važe univerzalno
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!