Četrdesetogodišnji preduzetnik iz Nikšića prvostepeno je osuđen na kaznu zatvora od sedam meseci zbog sticanja lažne diplome na Ekonomskom fakultetu u Subotici, što je jedna od prvih presuda koju je crnogorsko pravosuđe izreklo nakon pooštravanja kaznene politike prema osumnjičenima za posedovanje lažnih i neistinitih obrazovnih isprava.
Četiri do pet hiljada evra za diplomu
Kako prenose „Vijesti”, optuženi je najpre tvrdio da je bio redovni student Ekonomskog fakulteta od 2010. do 2015. godine, a da mu diploma i nije potrebna jer se bavi privatnim biznisom.
Na glavnom pretresu je, međutim, promenio iskaz i priznao krivicu. Pojasnio je da je diplomu, navodno, platio 4.000 do 5.000 evra osobi koja je sada pokojna, zbog čega nije želeo da otkriva njen identitet.
Okrivljeni je zahtev za priznanje strane diplome podneo crnogorskom Ministarstvu prosvete krajem 2022. godine, ali je zahtev odbijen u aprilu naredne godine nakon provere kod Ekonomskog fakulteta u Subotici kojom je utvrđeno da diploma nije verodostojna.
Predlog branioca da mu se izrekne novčana kazna, kazna rada u javnom interesu (koja se obično primenjuje na srednjoškolcime) ili kućni pritvor, odbijena je zbog procene suda da se „ne bi postigla svrha kažnjavanja”, prenose „Vijesti”.
„Neophodna stroga kaznena politika zbog javnog interesa“
Ministarka prosvete, nauke i inovacija u Crnoj Gori Anđela Jakšić-Stojanović, saopštila je da je u toku 2023. godine podneto 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave, u 2024. godini 38, a u toku ove godine do sada 88 krivičnih prijava.
„Stav Ministarstva je da je, radi efikasne prevencije, neophodna stroga kaznena politika kada su u pitanju izvršioci ovih dela, imajući na umu da se radi o zaštiti javnog interesa. Ohrabruje činjenica da celokupna javnost ovih dana svedoči pooštravanju kaznene politike kada je u pitanju posedovanje lažnih ili neistinitih obrazovnih isprava, pa tako imamo i prve presude koje podrazumevaju zatvorske kazne za ovo krivično delo“, rekla je Anđela Jakšić-Stojanović, prenosi FoNet.
Jakšić-Stojanović je za Vijesti pojasnila da se falsifikovane obrazovne isprave ne nabavljaju samo za visokoškolske ustanove.
Prema njenim rečima, 12 krivičnih prijava odnosi se na isprave osnovnoškolskog, a 69 srednjoškolskog obrazovanja, dok se sedam krivičnih prijava odnosi na obrazovne isprave visokog nivoa obrazovanja. Među njima su dve iz Srbije, i po jedna iz Ukrajine, Moldavije, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske.