img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slavko Aleksić

Smrt vojvode Aleksića, simbola radikalskog šovinizma

19. децембар 2025, 13:12 Bojan Bednar
Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Foto: Screenshot/Youtube
Slavko Aleksić iz ratnih dana
Copied

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“

Nedavno preminuli četnički vojvoda i komandant paravojne formacije „Novosarajevski četnički odred“ Slavko Aleksić bio je neumoljivi sledbenik radikalske politike nacionalne i verske netrpeljivosti i etničkog razdvajanja, koje je u mladim radikalskim danima gorljivo zastupao i sada navodno „reformisani“ i napredni Aleksandar Vučić.

U političkim krugovima Republike Srpske, Aleksić je tretiran kao heroj i simbol „odbrane srpskog Sarajeva“, dok je u Federaciji BiH njegova politika opisivana kao teror i paravojno delovanje usmereno protiv civilnog stanovništva tokom opsade Sarajeva.

Za četničkog vojvodu proglasio ga je lider radikala Vojislav Šešelj 1993. godine, a potom i četnički vojvoda Momčilo Đujić.

U skladu sa radikalskom opsednutošću etničkom homogenizacijom, jedan od najznačajnijih Aleksićevih poteza bio je i jedan nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. Aleksić je tako, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, organizovao masovni egzodus Srba iz sarajevskih naselja, najviše iz Grbavice, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“.

Aleksić je pred Sudom BiH 2022. godine pravosnažno osuđen na pet meseci zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti, jer je tri godine ranije na skupu u Višegradu „kroz pesme i retoriku veličaо četnički pokret i pretiо povratkom istorijskih sukoba“. Tu kaznu Aleksić je otkupio za 15.000 konvertibilnih maraka.

U javnosti BiH upamćen je kao simbol snajperskog i vojnog terora nad civilnim stanovništvom.

Dodik o Aleksiću

Milorad Dodik umeo je za Aleksića da kaže da je „časno i odgovorno vršio dužnosti u odbrani naroda i otadžbine na sarajevskom ratištu“.

Na vest o Aleksićevoj smrti Dodik mu je odao počast na društvenim mrežama.

„Danas nas je napustio vojvoda Slavko Aleksić, veliki patriota, koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda. Čovjek koji je svoju dužnost obavljao časno, odgovorno i posvećeno. Slavko Aleksić će ostati upamćen kao veoma hrabar i častan borac na sarajevsko-romanijskom ratištu. U ovim tužnim trenucima, upućujem izraze najdubljeg saučešća porodici, saborcima i prijateljima. Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je učinio za svoj narod i otadžbinu“, napisao je Dodik.

Aleksić je bio jedan od ljudi koji su obnovili četnički pokret u Sarajevu. Nakon ubistva ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, 1. marta 1992. godine, Aleksić on je postao komandant „Novosarajevskog četničkog odreda“, čije je sedište bilo na Grbavici. Učestvovao je u opsadi Sarajeva, a posebno na liniji razgraničenja na području Grbavice i Jevrejskog groblja, gde su se dogodili neki od najtežih i najkrvavijih sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Vučićev svedok

Kada je buknula afera „Sarajevo safari“, a manje od mesec dana pre smrti, Aleksić je strasno negirao da je Vučić bio dobrovoljac u njegovoj jedinici.

„Optužuju Vučića da je bio dobrovoljac kod mene u jedinici, to apsolutno nije tačno. Odgovorno tvrdim da nema ništa od toga, tu nema ni kap istine. Nikakvi snajperisti, nikakvi strani plaćenici, jer su kod mene u jedinci bili Rusi, Grci, Bugari, pa čak i neki Makedonci ali to su pravoslavci dobrovoljci . Ali da se neko bavio snajperisanjem, ubijanjem, to je van pameti“, rekao je Aleksić.

Istakao je tom prilikom i da da je Vučić u Sarajevo došao kao član novinarske ekipe da pravi reportažu za TV Srpska „koja nije snimljena zbog izbijanja borbenih dejstava u momentu snimanja te reportaže“.

Svoje tvrdnje o Vučićevoj nevinosti Aleksić je, po sopstvenom priznanju, bio spreman i da potvrdi na sudu.

Protiv onih koji su izneli „klevete i neistine“ o „Sarajevo safariju“ Aleksić je najavio tužbu, jer je tvrdio da „ima mnogo elemenata za tužbu“. Naveo je i da je čuo da je Vučić najavio tužbu tim povodom.

„Ja ću rado da budem svjedok, pravo da vam kažem da od toga nema apsolutno ni zrno istine“, bio je kategoričan Aleksić.

Vučićeve izjave o Sarajevu i muslimanima

Ukoliko Vučić zaista podnese tužbe zbog navoda o njegovom učešću u „Sarajevo safariju“, Aleksić bi, da je živ, zaista mogao da bude vredan svedok, s obzirom na to šta je Vučić tokom godina izjavljivao o Sarajevu i muslimanima.

Sredinom 1994. godine u intervjuu za tadašnji magazain „Duga“ Vučić je potvrdio da je bio na položajima iznad Sarajeva.

„Kad je počeo rat u Bosni, ja sam otišao u srpsko Sarajevo i prijavio se kao dobrovoljac. Nisam bio član stranke, jednostavno sam otišao. Bio sam neko vreme na Jevrejskom groblju“, izjavio je Vučić.

Najpoznatija izjava Aleksandra Vučića u vezi sa muslimanima usledila je manje od godinu dana nakon tog priznanja u „Dugi“.

Svega 10 dana nakon događaja koji on sam, a sa njim i većina građana Srbije definiše kao „strašni zločin“ u Srebrenici, Vučić je za govornicom Skupštine Srbije izjavio:

„Pa, vi bombardujte, ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana, pa da vidimo sme li međunarodna zajednica ili bilo ko drugi da udari na srpske položaje.“

Od te izjave Vučić se godinama neuspešno brani na nekoliko načina, uglavnom tvrdeći da je ona izvučena iz konteksta i da danas zastupa drugačiju politiku.

Vučić je više puta izjavio da je rečenica zloupotrebljena jer je u nastavku govora navodno govorio o miru ili zaštiti naroda, a ne o direktnom pozivu na zločine. Međutim, stenogrami i snimci pokazuju da je izjava bila jasna pretnja međunarodnoj zajednici kako bi se sprečili napadi na srpske položaje.

Nakon formiranja Srpske napredne stranke, Vučić je priznao da to „svakako ne bi ponovo rekao“ i da je u to vreme „bio mlad i vođen drugačijom ideologijom“. Branio se i tvrdnjom da nije „na taj način pozivao na ubistva“, već da je pokušavao da pošalje snažnu političku poruku odvraćanja NATO bombardovanja.

U emisiji Telering 2006. godine Vučić se hvalio kako „zna svaki deo Sarajeva“ i kako je radio „sve što mu je palo na pamet“.

„Ja znam svaki deo Sarajeva. U toku rata sam obilazio svaki deo Sarajeva u kojem su Srbi živeli. Svako mesto znam, ne postoji nijedno koje ne poznajem. Negde znam skoro svaku kuću. Ja se time ponosim. […] Sve što mi je palo na pamet da je dobo i da mogu da uradim za svoj narod činio sam i radio“, naveo je tada Vučić.

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Sarajevo sarajevo safari Četnici Slavko Aleksić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure