
Savet REM-a
Četvoro članova Saveta REM-a podnelo ostavke
Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“
Nedavno preminuli četnički vojvoda i komandant paravojne formacije „Novosarajevski četnički odred“ Slavko Aleksić bio je neumoljivi sledbenik radikalske politike nacionalne i verske netrpeljivosti i etničkog razdvajanja, koje je u mladim radikalskim danima gorljivo zastupao i sada navodno „reformisani“ i napredni Aleksandar Vučić.
U političkim krugovima Republike Srpske, Aleksić je tretiran kao heroj i simbol „odbrane srpskog Sarajeva“, dok je u Federaciji BiH njegova politika opisivana kao teror i paravojno delovanje usmereno protiv civilnog stanovništva tokom opsade Sarajeva.
Za četničkog vojvodu proglasio ga je lider radikala Vojislav Šešelj 1993. godine, a potom i četnički vojvoda Momčilo Đujić.
U skladu sa radikalskom opsednutošću etničkom homogenizacijom, jedan od najznačajnijih Aleksićevih poteza bio je i jedan nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. Aleksić je tako, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, organizovao masovni egzodus Srba iz sarajevskih naselja, najviše iz Grbavice, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“.
Aleksić je pred Sudom BiH 2022. godine pravosnažno osuđen na pet meseci zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti, jer je tri godine ranije na skupu u Višegradu „kroz pesme i retoriku veličaо četnički pokret i pretiо povratkom istorijskih sukoba“. Tu kaznu Aleksić je otkupio za 15.000 konvertibilnih maraka.
U javnosti BiH upamćen je kao simbol snajperskog i vojnog terora nad civilnim stanovništvom.
Milorad Dodik umeo je za Aleksića da kaže da je „časno i odgovorno vršio dužnosti u odbrani naroda i otadžbine na sarajevskom ratištu“.
Na vest o Aleksićevoj smrti Dodik mu je odao počast na društvenim mrežama.
„Danas nas je napustio vojvoda Slavko Aleksić, veliki patriota, koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda. Čovjek koji je svoju dužnost obavljao časno, odgovorno i posvećeno. Slavko Aleksić će ostati upamćen kao veoma hrabar i častan borac na sarajevsko-romanijskom ratištu. U ovim tužnim trenucima, upućujem izraze najdubljeg saučešća porodici, saborcima i prijateljima. Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je učinio za svoj narod i otadžbinu“, napisao je Dodik.
Aleksić je bio jedan od ljudi koji su obnovili četnički pokret u Sarajevu. Nakon ubistva ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, 1. marta 1992. godine, Aleksić on je postao komandant „Novosarajevskog četničkog odreda“, čije je sedište bilo na Grbavici. Učestvovao je u opsadi Sarajeva, a posebno na liniji razgraničenja na području Grbavice i Jevrejskog groblja, gde su se dogodili neki od najtežih i najkrvavijih sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Kada je buknula afera „Sarajevo safari“, a manje od mesec dana pre smrti, Aleksić je strasno negirao da je Vučić bio dobrovoljac u njegovoj jedinici.
„Optužuju Vučića da je bio dobrovoljac kod mene u jedinici, to apsolutno nije tačno. Odgovorno tvrdim da nema ništa od toga, tu nema ni kap istine. Nikakvi snajperisti, nikakvi strani plaćenici, jer su kod mene u jedinci bili Rusi, Grci, Bugari, pa čak i neki Makedonci ali to su pravoslavci dobrovoljci . Ali da se neko bavio snajperisanjem, ubijanjem, to je van pameti“, rekao je Aleksić.
Istakao je tom prilikom i da da je Vučić u Sarajevo došao kao član novinarske ekipe da pravi reportažu za TV Srpska „koja nije snimljena zbog izbijanja borbenih dejstava u momentu snimanja te reportaže“.
Svoje tvrdnje o Vučićevoj nevinosti Aleksić je, po sopstvenom priznanju, bio spreman i da potvrdi na sudu.
Protiv onih koji su izneli „klevete i neistine“ o „Sarajevo safariju“ Aleksić je najavio tužbu, jer je tvrdio da „ima mnogo elemenata za tužbu“. Naveo je i da je čuo da je Vučić najavio tužbu tim povodom.
„Ja ću rado da budem svjedok, pravo da vam kažem da od toga nema apsolutno ni zrno istine“, bio je kategoričan Aleksić.
Ukoliko Vučić zaista podnese tužbe zbog navoda o njegovom učešću u „Sarajevo safariju“, Aleksić bi, da je živ, zaista mogao da bude vredan svedok, s obzirom na to šta je Vučić tokom godina izjavljivao o Sarajevu i muslimanima.
Sredinom 1994. godine u intervjuu za tadašnji magazain „Duga“ Vučić je potvrdio da je bio na položajima iznad Sarajeva.
„Kad je počeo rat u Bosni, ja sam otišao u srpsko Sarajevo i prijavio se kao dobrovoljac. Nisam bio član stranke, jednostavno sam otišao. Bio sam neko vreme na Jevrejskom groblju“, izjavio je Vučić.
Najpoznatija izjava Aleksandra Vučića u vezi sa muslimanima usledila je manje od godinu dana nakon tog priznanja u „Dugi“.
Svega 10 dana nakon događaja koji on sam, a sa njim i većina građana Srbije definiše kao „strašni zločin“ u Srebrenici, Vučić je za govornicom Skupštine Srbije izjavio:
„Pa, vi bombardujte, ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana, pa da vidimo sme li međunarodna zajednica ili bilo ko drugi da udari na srpske položaje.“
Od te izjave Vučić se godinama neuspešno brani na nekoliko načina, uglavnom tvrdeći da je ona izvučena iz konteksta i da danas zastupa drugačiju politiku.
Vučić je više puta izjavio da je rečenica zloupotrebljena jer je u nastavku govora navodno govorio o miru ili zaštiti naroda, a ne o direktnom pozivu na zločine. Međutim, stenogrami i snimci pokazuju da je izjava bila jasna pretnja međunarodnoj zajednici kako bi se sprečili napadi na srpske položaje.
Nakon formiranja Srpske napredne stranke, Vučić je priznao da to „svakako ne bi ponovo rekao“ i da je u to vreme „bio mlad i vođen drugačijom ideologijom“. Branio se i tvrdnjom da nije „na taj način pozivao na ubistva“, već da je pokušavao da pošalje snažnu političku poruku odvraćanja NATO bombardovanja.
U emisiji Telering 2006. godine Vučić se hvalio kako „zna svaki deo Sarajeva“ i kako je radio „sve što mu je palo na pamet“.
„Ja znam svaki deo Sarajeva. U toku rata sam obilazio svaki deo Sarajeva u kojem su Srbi živeli. Svako mesto znam, ne postoji nijedno koje ne poznajem. Negde znam skoro svaku kuću. Ja se time ponosim. […] Sve što mi je palo na pamet da je dobo i da mogu da uradim za svoj narod činio sam i radio“, naveo je tada Vučić.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića

Aleksandar Vučić će prevremene izbore raspisati samo ako misli da može da pobedi. Da li su opozicioni akteri spremni na eventualni blickrig? I ko će na crtu Vučićevom kandidatu za predsednika Republike?

Za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju u 2026. godini nije planiran nijedan dinar, a savez Monarhisti smatra da je u pitanju „osveta režima Aleksandra Vučića“ prema Filipu Karađorđeviću

Lideri Zapadnog Balkana učestvovali su na sastanku u Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne prisustvuje sastanku, razlog za tu odluku nemačkim medijima nije baš jasan

Novosadski odbor Pokreta slobodnih građana saopštio je da je njihov član Radivoje Jovović pušten iz kućnog pritvora, u kojem se nalazio zbog učešća u nenasilnom protestu u avgustu
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve