img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slavko Aleksić

Smrt vojvode Aleksića, simbola radikalskog šovinizma

19. децембар 2025, 13:12 Bojan Bednar
Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Foto: Screenshot/Youtube
Slavko Aleksić iz ratnih dana
Copied

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“

Nedavno preminuli četnički vojvoda i komandant paravojne formacije „Novosarajevski četnički odred“ Slavko Aleksić bio je neumoljivi sledbenik radikalske politike nacionalne i verske netrpeljivosti i etničkog razdvajanja, koje je u mladim radikalskim danima gorljivo zastupao i sada navodno „reformisani“ i napredni Aleksandar Vučić.

U političkim krugovima Republike Srpske, Aleksić je tretiran kao heroj i simbol „odbrane srpskog Sarajeva“, dok je u Federaciji BiH njegova politika opisivana kao teror i paravojno delovanje usmereno protiv civilnog stanovništva tokom opsade Sarajeva.

Za četničkog vojvodu proglasio ga je lider radikala Vojislav Šešelj 1993. godine, a potom i četnički vojvoda Momčilo Đujić.

U skladu sa radikalskom opsednutošću etničkom homogenizacijom, jedan od najznačajnijih Aleksićevih poteza bio je i jedan nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. Aleksić je tako, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, organizovao masovni egzodus Srba iz sarajevskih naselja, najviše iz Grbavice, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“.

Aleksić je pred Sudom BiH 2022. godine pravosnažno osuđen na pet meseci zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti, jer je tri godine ranije na skupu u Višegradu „kroz pesme i retoriku veličaо četnički pokret i pretiо povratkom istorijskih sukoba“. Tu kaznu Aleksić je otkupio za 15.000 konvertibilnih maraka.

U javnosti BiH upamćen je kao simbol snajperskog i vojnog terora nad civilnim stanovništvom.

Dodik o Aleksiću

Milorad Dodik umeo je za Aleksića da kaže da je „časno i odgovorno vršio dužnosti u odbrani naroda i otadžbine na sarajevskom ratištu“.

Na vest o Aleksićevoj smrti Dodik mu je odao počast na društvenim mrežama.

„Danas nas je napustio vojvoda Slavko Aleksić, veliki patriota, koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda. Čovjek koji je svoju dužnost obavljao časno, odgovorno i posvećeno. Slavko Aleksić će ostati upamćen kao veoma hrabar i častan borac na sarajevsko-romanijskom ratištu. U ovim tužnim trenucima, upućujem izraze najdubljeg saučešća porodici, saborcima i prijateljima. Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je učinio za svoj narod i otadžbinu“, napisao je Dodik.

Aleksić je bio jedan od ljudi koji su obnovili četnički pokret u Sarajevu. Nakon ubistva ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, 1. marta 1992. godine, Aleksić on je postao komandant „Novosarajevskog četničkog odreda“, čije je sedište bilo na Grbavici. Učestvovao je u opsadi Sarajeva, a posebno na liniji razgraničenja na području Grbavice i Jevrejskog groblja, gde su se dogodili neki od najtežih i najkrvavijih sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Vučićev svedok

Kada je buknula afera „Sarajevo safari“, a manje od mesec dana pre smrti, Aleksić je strasno negirao da je Vučić bio dobrovoljac u njegovoj jedinici.

„Optužuju Vučića da je bio dobrovoljac kod mene u jedinici, to apsolutno nije tačno. Odgovorno tvrdim da nema ništa od toga, tu nema ni kap istine. Nikakvi snajperisti, nikakvi strani plaćenici, jer su kod mene u jedinci bili Rusi, Grci, Bugari, pa čak i neki Makedonci ali to su pravoslavci dobrovoljci . Ali da se neko bavio snajperisanjem, ubijanjem, to je van pameti“, rekao je Aleksić.

Istakao je tom prilikom i da da je Vučić u Sarajevo došao kao član novinarske ekipe da pravi reportažu za TV Srpska „koja nije snimljena zbog izbijanja borbenih dejstava u momentu snimanja te reportaže“.

Svoje tvrdnje o Vučićevoj nevinosti Aleksić je, po sopstvenom priznanju, bio spreman i da potvrdi na sudu.

Protiv onih koji su izneli „klevete i neistine“ o „Sarajevo safariju“ Aleksić je najavio tužbu, jer je tvrdio da „ima mnogo elemenata za tužbu“. Naveo je i da je čuo da je Vučić najavio tužbu tim povodom.

„Ja ću rado da budem svjedok, pravo da vam kažem da od toga nema apsolutno ni zrno istine“, bio je kategoričan Aleksić.

Vučićeve izjave o Sarajevu i muslimanima

Ukoliko Vučić zaista podnese tužbe zbog navoda o njegovom učešću u „Sarajevo safariju“, Aleksić bi, da je živ, zaista mogao da bude vredan svedok, s obzirom na to šta je Vučić tokom godina izjavljivao o Sarajevu i muslimanima.

Sredinom 1994. godine u intervjuu za tadašnji magazain „Duga“ Vučić je potvrdio da je bio na položajima iznad Sarajeva.

„Kad je počeo rat u Bosni, ja sam otišao u srpsko Sarajevo i prijavio se kao dobrovoljac. Nisam bio član stranke, jednostavno sam otišao. Bio sam neko vreme na Jevrejskom groblju“, izjavio je Vučić.

Najpoznatija izjava Aleksandra Vučića u vezi sa muslimanima usledila je manje od godinu dana nakon tog priznanja u „Dugi“.

Svega 10 dana nakon događaja koji on sam, a sa njim i većina građana Srbije definiše kao „strašni zločin“ u Srebrenici, Vučić je za govornicom Skupštine Srbije izjavio:

„Pa, vi bombardujte, ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana, pa da vidimo sme li međunarodna zajednica ili bilo ko drugi da udari na srpske položaje.“

Od te izjave Vučić se godinama neuspešno brani na nekoliko načina, uglavnom tvrdeći da je ona izvučena iz konteksta i da danas zastupa drugačiju politiku.

Vučić je više puta izjavio da je rečenica zloupotrebljena jer je u nastavku govora navodno govorio o miru ili zaštiti naroda, a ne o direktnom pozivu na zločine. Međutim, stenogrami i snimci pokazuju da je izjava bila jasna pretnja međunarodnoj zajednici kako bi se sprečili napadi na srpske položaje.

Nakon formiranja Srpske napredne stranke, Vučić je priznao da to „svakako ne bi ponovo rekao“ i da je u to vreme „bio mlad i vođen drugačijom ideologijom“. Branio se i tvrdnjom da nije „na taj način pozivao na ubistva“, već da je pokušavao da pošalje snažnu političku poruku odvraćanja NATO bombardovanja.

U emisiji Telering 2006. godine Vučić se hvalio kako „zna svaki deo Sarajeva“ i kako je radio „sve što mu je palo na pamet“.

„Ja znam svaki deo Sarajeva. U toku rata sam obilazio svaki deo Sarajeva u kojem su Srbi živeli. Svako mesto znam, ne postoji nijedno koje ne poznajem. Negde znam skoro svaku kuću. Ja se time ponosim. […] Sve što mi je palo na pamet da je dobo i da mogu da uradim za svoj narod činio sam i radio“, naveo je tada Vučić.

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Slavko Aleksić Aleksandar Vučić Sarajevo sarajevo safari Četnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Surdulici

Protesti

18.фебруар 2026. Dejana Cvetković

Ispadi u Surdulici: Niko nije osumnjičen ni priveden

Surdulica se danima ne smiruje nakon smrti na drumu. Neki kritikuju policiju, drugi bi da proteraju celu albansku porodicu iz koje je vinovnik nesreće. Policija misli da je stanje „mirno“

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropska unija

18.фебруар 2026. I.M.

Vučić: Srbija bi prihvatila članstvo u EU bez prava veta

Srpski predsednik Aleksandar Vučić pristao bi na članstvo Srbije u EU koje ne bi bilo punopravno. Važniji su mu, kaže, pristup tržištu i protok ljudi

Studenti na ulicama Novog Sada

Protesti u Srbiji

17.фебруар 2026. K. S.

Protesti u više gradova povodom nasilja u Novom Sadu

Zbog nasilja prema studentima 16. februara, studenti i građani najavljuju okupljanja u Novom Sadu, Beogradu i Nišu

Spomenik Đurađu Kastriotu Skenderbegu u Prištini.

Kosovo i Metohija

17.фебруар 2026. I.M.

Osamnaest godina kasnije: Priština slavi – Beograd optužuje

Na Kosovu se nizom svečanosti obeležava 18 godina od jednostrano proglašene nezavisnosti. U Priština je planirana parada i koncert, ali i protest podrške bivšim liderima OVK kojima se sudi u Hagu

Studentski protest

17.фебруар 2026. M. L. J.

Šamari, pesnice, šutiranje: Napadi na studente i novinare u Novom Sadu

Najmanje tri osobe su povređene u napadu na studente u Novom Sadu uoči svečane akademije Matice srpske

Komentar

Komentar

Batine u mraku: Srbiju najgore tek čeka

Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života

Marija L. Janković
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure