
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje
Francuska prva dama Brižit Makron suočava se sa krivičnom prijavom koju je podnelo više organizacija za prava žena, nakon što je na snimku zabeleženo kako feminističke aktivistkinje naziva „glupim kučkama“.
Prijavu je ove nedelje podnelo ukupno 343 žene – broj sa snažnim simboličkim značenjem u istoriji francuskog feminizma – zbog, kako navode, javne uvrede. Povod je video-snimak nastao prošle sedmice u pozorištu „Folies Bergère“ u Parizu, gde je Makron razgovarala sa glumcem i komičarem Ari Abitanom, protiv koga je ranije vođena istraga zbog optužbi za silovanje.
Makron je prisustvovala njegovoj predstavi u društvu ćerke i prijatelja. Veče ranije, feminističke aktivistkinje prekinule su izvođenje uzvikujući „Abitan, silovatelju!“, protestujući protiv, kako su navele, „kulture nekažnjivosti“ seksualnog nasilja u Francuskoj.
Na snimku se vidi kako Makron pita Abitana kako se oseća, a kada je on odgovorio da je uplašen, ona demonstrantkinje naziva „glupim kučkama“ i dodaje da će, ukoliko se ponovo pojave, „biti izbačene“.
Advokatica feminističkih organizacija Žilijet Šapel izjavila je za radio „France Inter“ da „reči prve dame imaju posebnu težinu“, dodajući da se u ovom slučaju vidi raskorak između javnih istupa Brigitte Macron o pravima žena i njenog privatnog govora.
Istraga protiv Abitana, pokrenuta nakon optužbi iz 2021. godine, obustavljena je 2024. zbog nedostatka dokaza, a ta odluka potvrđena je u žalbenom postupku u januaru ove godine.
Pokret „Nous Toutes“ (Svi mi), čije su aktivistkinje učestvovale u protestu, saopštio je da je prekid predstave bio čin solidarnosti sa žrtvama seksualnog nasilja i protest protiv društvene klime koja, kako tvrde, štiti moćne.
Brižit Makron se ove nedelje oglasila za portal Brut, rekavši da joj je „žao ako je povredila žene koje su žrtve nasilja“, ali je dodala da su njeni komentari bili privatni. „Ne mogu da ih se odreknem. Tačno je, ja sam supruga predsednika Republike, ali sam pre svega svoja osoba i u privatnim trenucima sebi dozvolim da se ponašam na način koji nije uvek primeren“, rekla je Makron.
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice

Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius Apollo, poslanika Olimpa
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve