img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: Vizuelni umetnik Stevo Mandić

Razapet u dvojstvu umetnosti

11. децембар 2025, 00:05 Andrej Ivanji
foto: sara mandić
Copied

“Kada sam bio mlađi, imao sam strah, sumnju, da li je to što radim umetnost ili zanat. Danas, u ovom dobu, više se ne opterećujem time. Danas sam mnogo iskreniji prema sebi; ono što izađe iz stomaka, ono što me raduje, to je ono iza čega stojim. A drugi neka sude”

Melanholija, to je čudno stanje sreće. To je nešto kao realna sreća, ili razblažena tuga. Prostije rečeno – može da se podnese. Ovo je jedna od uvodnih, nazovimo ih dnevnih beleški iz knjige dizajnera, slikara, ilustratora ili kraće – vizuelnog umetnika Steve Mandića.

Život nam često nametne neku novu raskrsnicu ili možda još preciznije, mnoštvo raskrsnica. Ta ukrštanja puteva i nužnost izbora pravca često nas dovode u nedoumice, premišljanja, analize, planove, strahove, odluke, pobede ili poraze. I to je ciklus koji se stalno ponavlja, a svaka generacija ima svoj put ili raskršće. Neke su stvari univerzalne, kao što su i poruke na crtežima Steve Mandića, umetnika koji pomalo nečujno kroz svoje radove daje dijagnozu savremenog čoveka.

SM photo
Foto: Sara Mandić

Na momente, ti crteži su kao karikature naših slabosti, zabluda, sujeta, veličanja ega, i još čitav potpuri ljudskih mana, ali ponekad i vrlina. Čitav taj opus bi se mogao nazvati i Kratka psihoanaliza modernog čoveka, u slikama. I što je još važnije, ti crteži, kao i kratke priče-zabeleške, ne gube na svojoj svežini i aktuelnosti ni nakon osam godina od njihovog nastanka. A ovo je upravo vreme britkih reči i dela.

“Ogledalo je više od odraza u ogledalu. Slika u ogledalu je uvek lažna. Jer, tvoje levo je u ogledalu uvek desno. Zato, kada se pogledaš u ogledalo, ne veruj baš sve što vidiš, prevrtljivac je to. Tvoje pravo ogledalo je ono što činiš drugima!”, napisao je Mandić u svojoj knjizi Update Yourself Daily.

“VREME”: U ovom turbulentnom vremenu, gde je danas umetnost, a gde umetnik?

STEVO MANDIĆ: Turbulentno vreme je uvek prisutno, naročito za umetnika. Čudno je to, ali često se pitamo zašto baš turbulencije budu inspiratori dobrih dela kod umetnika. Turbulencija je u društvu, ali turbulencija je i u svakom pojedincu, u našem unutrašnjem svetu. Umetnost je u društvenom kontekstu danas stavljena na marginu, ili možda preciznije na neki stand by, za neko bolje vreme. Sa druge strane, umetnik stvara baš u takvom vremenu bez obzira koliko teško će to da dopre do šire javnosti. Nije ipak ni svaki umetnik, kako se to kaže, angažovan socijalno-politički. Neko se bavi čovekom i njegovom utrinom kao takvom. Ja sebe ne bih mogao staviti ni u jednu kategoriju s obzirom da mi teme dolaze intuitivno, nekada su aktuelne baš u tom društvenom kontekstu, a nekad pričaju o sudbini pojedinca. Ako pođemo od toga da se i pojedinac menja usled velikih društvenih frustracija, možda bih se i ja mogao nazvati angažovanim umetnikom jer se najčešće bavim tim ‘malim’ čovekom.

Zato sebe često nazivam heterogenim umetnikom. Ne drži me mesto, volim da radim različite stvari, i to često. Ako se bavite slikarstvom, to može da napravi problem jer vas ljudi ne mogu poistovetiti sa određenim stilom. Ali, to je prosto deo mog bića, a u konačnici, nakon svih ovih godina, baš i ne želim da se previše udvaram očekivanjima javnosti, već radim iz stomaka ono što meni u datom trenutku prija. Takođe, ne mislim da je uloga umetnika baš toliko visoko pozicionirana, ili da ne bude loše protumačeno, mislim da umetnik ne može da pomera granice, ali može da čini ljude boljim i plemenitijim. Ako svako napravi po jedan mali korak, svet će biti bolje mesto. A to nam je danas svakako preko potrebno.

Smenjuju se generacije, neko je novo vreme. Kako gledate na nove konzumente umetnosti?

Ne želim da zvuči patetično, ali ja sam u onoj silaznoj životnoj putanji, tj. bliži sam po godinama nekoj starijoj generaciji. Ja sam onaj Titov pionir, ali po načelima, željom da stalno otkrivam nešto novo, gledam nove generacije i učim, prilagođavam se koliko je to moguće i prirodno. Da bismo razumeli nove generacije i njihovo poimanje umetnosti, morali bismo da ih malo bolje upoznamo. Srećom, imam dve odrasle kćeri koje su termostat u mojoj glavi, i čiji ritam, navike, društveni život utiču i na mene, i uče me kako da ih pratim.

Mislim da je umetnost univerzalan jezik i da ako ima jaku ideju, ili tačnije, ako uopšte postoji ideja, ona će podjednako delovati i na nekog od 20 kao i na nekog od 60 godina. Na umetničkim delima ne piše ono do tri godine, kao na dečijim knjigama. Nove generacije svakako imaju pravo da izgrade svoj svet, generalno, pa i umetnički. Ja ću i dalje pričati svoje priče, pa do koga god da dođu.

...
…

S obzirom da delujete i u oblasti dizajna, slikarstva, video–animacije i editinga ili pak ilustracije, kako to funkcioniše?

Najduži radni vek, onaj zvanični, proveo sam kao art direktor u advertajzing agencijama. Mislim da je jedan deo takvog rada možda uticao i na neke radove kasnije u oblasti likovne umetnosti. A tu pre svega mislim na taj fenomen komunikacije. Sve što uradite mora da komunicira sa posmatračem, da što brže i jasnije popije ideju koju želite da mu plasirate. Kada se sad, onako na blic okrenem i pogledam svoje radove, oni imaju taj zajednički imenitelj – jasnu i komunikativnu ideju.

DSC02051
Foto: Sara Mandić

Sa druge strane, kada radim dizajn, recimo omot za CD ili pozorišni plakat, držim se načela i pravila zanata iz likovne umetnosti. Tako da je veza između svih tih grana vizuelnih umetnosti vrlo bliska. Deli ih samo jedan mali hodnik. U jednoj sobi je platno, u drugoj dizajn, u trećoj animacije i sve to zajedno živi u jednom stanu, u glavi jednog umetnika. Bavljenje različitim stvarima mi čak vrlo često prija, pa kao pčela mogu da letim sa jednog rada na drugi, i to me beskrajno zabavlja. Raduje me svaki uspešno završeni projekat.

Trenutno se bavim oslikavanjem ručno rađenih torbi za brend EXER Art. To je upravo jedan od tih malih, kreativnih bisera. Ideja vlasnice Katarine Gaborović je bila da se svaka torba oslika kao unikat, sa jedinstvenim motivima. Torbe oslikavam ručno, tako da se pod rukom može čak osetiti svaki potez četke. Teme su jednostavni, apstraktni motivi sa tekstovima romantičnih, provokativnih, duhovitih poruka, a svako može da bira koju misao će ‘prošetati’ na svojoj torbi. Ništa manje atraktivan nije bio ni rad na EXER Art majicama sa motivima nekoliko slikara, među kojima sam i ja. Posebno zadovoljstvo je bilo i saznanje da se ti ‘šetajući’ artefakti zaista rade od najkvalitetnijih, odabranih materijala, tako da svaki budući vlasnik, ljubitelj lepog, zaista može sa ponosom da ih nosi.

ego 1
Foto: Nebojša Babić

Kako razlikovati dobar zanat od umetničkog dela? U koju grupu mogu da se svrstaju vaši radovi s obzirom na različitost vizuelnih umetnosti u kojima se krećete?

To je večita rasprava kod posmatrača umetnosti ili nečega što neko samo zove umetnost. To dvojstvo se nekako paralelno kreće kroz vode umetnosti već vekovima i zato se često ljudi oduševljavaju zanatskom umeću. Često ćete čuti kod prosečnog posmatrača, da se ne uvrede, onu čuvenu – Vidi kako je realno, izgleda kao pravo! Naravno, taj zanatski deo likovnosti je jedna vrsta kvaliteta nekog rada, i kao takvo ga i treba posmatrati. Ukratko, treba imati respekt prema zanatskom umeću nekog dela. Veći broj ljudi koji posećuju izložbe, ili su u kontaktu sa likovnom umetnošću, najčešće i spadaju u tu grupu oduševljenih zanatskom izvedbom. U tom smislu, ja to prihvatam kao realno stanje stvari i ne mogu nikome zameriti na takvom sudu.

Verovatno sam i sam nekada radio stvari koje su impresionirale više zanatskim nego umetničkim umećem. Kao što sam napomenuo, meni je bavljenje slikarstvom neka vrsta terapije, bez preterano velikih ambicija i potrebe da se svidi svima. Kada sam bio mlađi, imao sam strah, sumnju, da li je to što radim umetnost ili zanat. Danas, u ovom dobu, više se ne opterećujem tim. Danas sam mnogo iskreniji prema sebi; ono što izađe iz stomaka, ono što me raduje, to je ono iza čega stojim. A drugi neka sude. Kakva god da je presuda, ja ću da je prihvatim. Uostalom, da se našalim, možda i gorko, sudovi nisu baš uvek pravedni.

I za kraj, verovatno često postavljano pitanje: može li danas od umetnosti da se živi?

Odgovoriću vam jednim citatom iz moje knjige: kada čovek shvati da mu malo treba, svega mu bude previše.

Tagovi:

Slikarstvo Primenjena umetnost stevo mandić Umetnost crteži
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure