
Radio-televizija Srbije
RTS bez novog generalnog direktora: Stiže novi konkurs
Pošto nijedan od kandidata nije dobio dvotrećinsku većinu glasova, RTS ponovo raspisuje konkurs za generalnog direktora

Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi suočavaju se i dalje sa pasivizacijom adresa i kršenjem osnovnih ljudskih prava. Kakav je njihov položaj? I kakv im je odnos prema državi Srbiji?
Pasivizacija adresa, nepoštovanje zakonskih odredbi o jeziku i obrazovanju, neravnopravna zastupljenost u javnim institucijama i govor mržnje samo su neki od problema sa kojima se suočava albanska zajednica u Srbiji.
Pasivizacija adresa je postupak kojim Ministarstvo unturašnjih poslova (MUP) sa adrese briše prebivalište građaninu kada utvrdi da ne živi na njoj. Posledice su gubitak prava na ličnu kartu, zdrastvenu knjižicu i glasanje. Sa time se suočavaju Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.
Urednik portala Folj onlajn Jeton Ismailji za „Vreme“ kaže da poznaje ljude koji u Bujanovcu žive i rade, imaju srpsko državljanstvo, ali ih ipak brišu iz civilnog registra.
„Problem je što policija proverava tri puta da li je neko na adresi, pa ukoliko ga tada ne zatekne briše ga iz registra. A čovek, na primer, može da bude u inostranstvu mesec dana. Srpska zajednica nema taj problem. Poznajem Srbe koji rade u Beogradu ili Nišu, pa nisu brisani iz registra. Dakle, u pitanju je selektivna praksa u odnosu na pripadnike albanske zajednice“, objašnjava Ismailji.
Dodaje da je postojala neka inicijativa Ministarstva za ljudska i manjinska prava po tom pitanju da se vodi dijalog sa predstavnicima Albanaca.
„To je crno na belo i veoma lako može da se reši – ljudi rade ovde, deca su im ovde u školi, veoma lako se može proveriti da tu žive”, naglašava Ismailji.
Rezultati popisa stanovništva koje je sprovedeno 2022. godine beleži da u Srbiji ima ukupno 61.687 Albanaca i Albanki, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
To je značajnije više u odnosu na popis koji je sproveden 2011. godine kada je rezultat bio 5.809 stanovnika usled bojkota većine pripadnika albanske nacionalne zajednice.
Prema poslednjem popisu, albanska zajednica najzastupljenija je u Preševu, njih 31.340 od 33.449 stanovnika u toj opštini i Bujanovcu, njih 25.465 od 41.068 stanovnika.
Ukupno u regionu Južne i Istočne Srbije, albanska zajednica prema zvaničnim podacima broji 58.145 stanovnika, podaci su RZS-a.
Još jedan problem sa kojim se suočava albanska zajednica jeste nepriznavanje diploma stečenih na Kosovu. Ismailji kaže da više od 90 odsto mladih Albanaca završava fakultet na Kosovu.
Zbog nepriznavanja diploma u Srbiji većina migrira prema zemljama zapadne Evrope – Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj. Jedan deo mladih ostaje u Prištini gde su završili studije. Tako poslove koje bi oni mogli da rade sa fakultetskom diplomom dobijaju ljudi iz Vranja i nekih drugih gradova.
Narodni poslanik iz Bujanovca Šaip Kamberi podneo je Skupštini Srbije predlog o „Rezoluciji o položaju Albanaca u Preševskoj dolini”, međutim ona nikada nije uvrštena u dnevni red.
U Rezoluciji se poziva na sprovođenje sporazuma iz 2001, 2009. i 2013. godine, hitnu obustavu administrativnih mera pasivizacije adresa, puno poštovanje zakonskih odredbi o jeziku i obrazovanju, zastupljenost Albanaca u javnim institucijama, procesuiranje govora mržnje protiv Albanaca, formiranje razvojnih fondova uz državnu i međunarodnu podršku, pisale su „Bujanovačke”.
Dodatno, predsednik opštine Bujanovac Arber Pajaziti predstavio je ministru za ljudska i manjinska prava Demu Beriši kao i predstavnicima Koordinacionog tela Vlade Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđu predlog od 10 tačaka za popravljanje položaja Albanaca. Taj sastanak izazvao je sukobe i na albanskoj političkoj sceni.
Dalje, misija OEBS-a izradila je plan od sedam tačaka, a koji je Vlada Srbije usvojila 2013. godine zarad poboljšanja položaja Albanaca.
Njime je predviđena integracija Albanaca u državne institucije, ekonomski razvoj opština Bujanovac, Preševo i Medveđa, bezbednost ovog područja, pravo na službenu upotrebu jezika, pisma i nacionalnih simbola, decentralizaciju pravosuđa, unapređenje prava Albanaca u oblasti obrazovanja, kulture i informisanja, zdravstvene i socijalne zaštite.
Do sada je malo toga sprovedeno u delo.
Ismailji rešenje vidi u tome da država Srbija poštuje svoje zakone i Ustav jer „onda ne bi bilo potrebe za rezolucijama, predlozima od sedam ili 10 tačaka“.
„Ustav Srbije je jasan – zastupljenost zajednice u državnim institucijama treba da odražava broj pripadnika zajednice koji žive u toj opštini. To se ne sprovodi, pa smo u situaciji u kakvoj i jesmo“, zaključuje sagovornik „Vremena“.
Prošle godine je u Bujanovcu formirana multietnička lokalna vlast posle dve decenije vladavine albanskih partija. Na čelu opštine je Arber Pajaziti iz Fronta za promene. Lokalna vlast u Bujanovcu ima ukupno 23 odbornika zajedno sa koalicijom oko SNS, GG dr Dejan Stojanović, Sašom Arsićem i dvojicom predstavnika Roma.
Nakon formiranja lokalne vlasti, ministri Vlade Srbije su posećivali ovu opštinu. Na primer, u avgustu 2024. godine Darko Glišić, tada ministar za kapitalna ulaganja, bio je u Bujanovcu.
Opštinu Preševo predvodi Ardita Sinani iz Partije za demokratsko delovanje. Ona je bila savetnica kosovskog premijera (sada u tehničkom mandatu) Aljbina Kurtiija.
Tada je Kurti na Fejsbuku čestitao Sinani na novoj funkciji i istakao da je spreman na institucionalnu saradnju sa njom.
„Najiskrenije i najsrdačnije čestitke Arditi Sinani na novoj funkciji predsednika opštine Preševo, kao i njenim meštanima koji su je podržali u izboru za novog predsednika opštine. Ubedljiva pobeda na izborima za nju bila je jasno opredeljenje volje građana da imaju Opštinu koju žele što daje snažan mandat Arditi da vodi i upravlja u tom pravcu“, napisao je tada Kurti.
Ubistvom trojice policajaca kod Dobrosina u noći između 20. i 21. novembra 2000. godine zvanično je počeo sukob između državnih snaga bezbednosti i naoružanih Albanaca okupljenih u Oslobodilačku vojsku Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB), pisale su Bujanovačke.
Prema svedočenju učesnika, 26. januara 2000. se u Dobrosinu, koji se nalazi na samoj administrativnoj liniji sa Kosovom, okupilo oko 200 naoružanih, uglavnom mlađih ljudi, obučenih u crne uniforme, sa crveno-crno-žutim oznakama OVPMB na kapama.
Povod za formiranje OVPMB bila je akcija srpske policije u okolini Dobrosina, u kojoj su ubijena dvojica meštana.
Srpski izvori su sutradan saopštili da su „ubijena dvojica terorista iz sela Dobrosin“, a albanski da su „srpske policijske snage ubile braću Isu i Šaipa Šaćirija, dobre i čestite ljude, dok su svojoj kući, traktorom, dovozili drva iz šume“.
Ova paravojna formacija je rasformirana posle 17 meseci – 31. maja 2001. godine, a već sutradan, 1. juna okončan je sukob srpskih Združenih snaga bezbednosti (vojske i policije) sa OVPMB.
Situacija u ovom regionu i dalje je nestabilna.
Pre više od deceniju, a nakon što je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost pojavio se i kontroverzni predlog o razmeni teritorija odnosno „severa Kosova za Preševsku dolinu”.
Tu ideju predstavila je ranije Međunarodna krizna grupa (ICG) koja je analizirala odnose između Kosova i Srbije. Ipak, ta ideja do danas nije usvojena.
Nedavno je nevladina organizacija CASA koja deluje na severu Kosova radila istraživanje javnog mnjenja na Kosovu (jul, 2025.).
Publikacija „Izveštaj o istraživanju javnog mnjenja – Percepcije kompromisa u procesu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije: Teška pitanja pred nama” prikazao je rezultat da 65,92 odsto kosovskih Albanaca ne misli bi razmena teritorija (na primer, Sever Kosova za Preševsku dolinu u Srbiji) mogla doprineti smanjenju tenzija između Kosova i Srbije.
Naprotiv, oni smatraju da bi ona dovela do novih sukoba i nestabilnosti.

Pošto nijedan od kandidata nije dobio dvotrećinsku većinu glasova, RTS ponovo raspisuje konkurs za generalnog direktora

Površina zelenila i šume koja će biti zauzeta planiranom gradnjom na Košutnjaku iznosi minimalno 14 hektara. To dovodi u pitanje tvrdnju profesora Vladimira Lojanice da neće biti posečeno nijedno zdravo stablo

Nakon prodavnica ruskih diskontnih lanaca Svetofora i MERE, u Srbiju dolazi i ruski maloprodajni lanac Fix Price. Rusi u Srbiji su izgradili sopstveni ekosistem koji uključuje ruske škole, vrtiće, IT kompanije i nastupe ruskih umetnika koje posećuju isključivo ruski državljani, a ruski marketi su postali „čvorišta“ te zajednice
Ministarstvo finansija najavilo je da će od januara sva sredstva fakulteta biti centralizovana kroz sistem SPIRI, uz gašenje postojećih računa. Univerziteti upozoravaju da takav model ne prepoznaje složenost njihovog finansiranja i može dovesti do blokade rada
Kada dođe vreme za naplatu računa za struju, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve