„Portret Elizabet Lederer" Gustava Klimta postala je druga najskuplja slika u istoriji i najskuplja među delima moderne umetnosti
„Portret Elizabet Lederer“ Gustava Klimta prodata je na aukciji u Njujorku za 236,4 miliona američkih dolara, čime je postala drugo najskuplje delo prodato na aukciji posle slike „Salvator Mundi“ Leonarda da Vinčija.
U utorak uveče, u aukcijskoj kući „Sotheby’s“ u Njujorku, slika Gustava Klimta imala je šest ponuđača, a očekivalo se da cena neće prelaziti 150 miliona dolara. Identitet kupca nije otkriven javnosti.
Najskuplja moderna slika
Ovom aukcijom, „Portret Elizabet Lederer“ postao je najskuplja Klimtova slika, pošto je oborila prethodni rekord od 108 miliona dolara koliko je iznosila prodara „Devojka sa lepezom“. Ujedno je postala i najskuplja prodata slika moderne umetnosti.
Portret je nastao između 1914. i 1916. godine, predstavlja portret ćerke Klimtovih pokrovitelja, obučene u kineski ogrtač. Naslikana je metodom ulje na platnu je visoka oko 180 centimetara,
Nakon Anšlusa 1938. godine, nacisti su zaplenili sliku, koja je vraćena bratu naslikane Elizabete Eriku Ledereru tek 1948. godine.
Ostala je neoštečena tokom rata, mada je jednom umalo stradala u požaru.
Godine 1985. slika je postala deo privatne kolekcije naslednika Leonarda Laudera i bila je izložena na Petoj aveniji u Njujorku.
Nakon aukcije Lauderove kolekcije u utorak uveče, Sotheby’s je nastavio širu aukciju moderne umetnosti, koja je uključivala i potpuno funkcionalni zlatni WC kao kritiku na račun ultrabogatih.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Svako ko se zbog neke predstave ikad popeo stepenicama Bitef teatra, zna da u zgradi u kome je ovo pozorište ima i drugih stanara. Filip Gajić je to otkrio tek prilikom prve posete kolektivu kojim će rukovoditi
Protiv konzervatorke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Estele Radonjić Živkov pokrenuta je krivična prijava povodom slučaja Generalštab,najverovatnije podstaknuta "odbranom" Nikole Selakovića
U toku je 21. Beogradska internacionalna nedelja arhitekture - BINA. Njena centralna tema se oslanja na iskustva Evropske Unije koja poslednjih godina favorizuje transformaciju postojećih struktura umesto novogradnje
„To što se ne šeta svaki drugi dan u drugom gradu, to ne znači da se bilo ko od tih ljudi predomislio, povukao ili razočarao. Ovo je pravi primer čuvene fraze: 'Zatišje pred buru'. Studenti pobeđuju!", priča za "Vreme" Marko Šelić Marčelo
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!