
Protest majke poginulog mladića
Dijana Hrka: Pozivam sve na ujedinjenje
Obraćanju Dijane Hrke prisustvovalo je tridesetak građana

Nije realno očekivati da će Srbija u narednom talasu proširenja postati članica Evropske unije, kaže za „Vreme“ Marko Todorović iz Centra za evropske politike. Za razliku od Crne Gore i Albanije
Crna Gora, kojoj se u delu srpske javnosti vrlo često osporava državnost, a Crnogorci se kvalifikuju kao „izmišljena nacija“, i Albanija, za koju u Srbiji takođe nema mnogo lepih reči, našle su se na korak od pristupanju Evropskoj uniji (EU).
Albanija je tako u ponedeljak, 17. novembra, otvorila poslednji, šesti klaster u pregovorima sa EU, a Crna Gora napredovala je još više, što je potvrdio i ministar spoljnih poslova Nemačke Johan Vadeful. On je rekao da postoje realni izgledi da Crna Gora do 2028. godine ostvari svoj strateški cilj – punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Kako se dogodilo da se države koje se u srpskoj javnosti percipiraju sa nemalom dozom omalovažavanja nađu pred vratima EU mnogo pre Srbije? O tome koliko je realno da Srbija poučena primerima Crne Gore i Albanije „da gas“ na evropskom putu za „Vreme“ govori Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
On ističe da je „vrlo teško“ da Srbija dostigne ono što je Albanija uradila za samo jednu godinu, a to je da otvori sve klastere.
„Tempom kojim je napredovala u proteklih 10 godina Srbija sasvim sigurno ne može da računa da za narednih nekoliko godina nadoknadi ono u čemu zaostaje. Deluje potpuno nerealistično da u prvom narednom talasu u kome će doći do proširenja EU – gde se računa da će ući Crna Gora i najverovatnije Albanija, a možda čak i Moldavija – bude i Srbija“, kaže Todorović.
Upitan da komentariše izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos da Srbija „ne može da sedi na dve stolice i gleda u EU za novac, a na drugu stranu za gas“, Todorović kaže da za Srbiju jedan od najvećih izazova jeste neusklađenost spoljne politike sa zajedničkom bezbednosnom spoljnom politikom EU.
Ističe da je ta nesuklađenost podjednako veliki problem za Srbiju, kao i problemi sa vladavinom prava i nerešim pitanjem Kosova.
„Srbija je sedenjem na dve stolice uspevala da balansira situaciju, i do sada se to u velikoj meri tolerisalo. S jedne strane nisu uvedene sankcije Rusiji, a s druge strane Srbija je u Ukrajinu poslala veliku humanitarnu, pa čak i vojnu pomoć, tako da su su mnoge stvari do sada prolazile“, podseća Todorović.
Međutim, stvari su se sada malo promenile imajući u vidu da su Sjedinjenje Američke Države odlučile da budu vrlo stroge po pitanju sankcija Naftne industrije Srbije (NIS).
„Sada i EU ima dodatni podsticaj da iskoristi taj momentum i ostvari još veći pritisak na Srbiju. Dok se budu rešavale stvari sa NIS-om, odnosi odnosi Srbije i Rusije će se verovatno pogoršati, pa će EU verovatno želeti da dodatno pritisne Srbiju da taj proces sprovede do kraja“, smatra Todorović.
Govoreći o Srbiji i otvaranju klastera 3, Kos je podsetila da je Evropska komisija u izveštaju navela da je Srbija ispunila sve kriterijume za otvaranje, i to ne prvi put, ali da je za to potrebno i ispunjavanje obaveza iz nonpejpera od prošlog novembra, a to su rešavanje slučaja Banjska, medijski zakoni, birački spiskovi i Regulatorno telo za elektronske medije (REM).
Upitan da li je vlast u Srbiji spremna da odgovori na te „domaće zadatke“ koje je navela Kos, Todorović ističe da je slučaj Banjska „definitivno najkontroverzniji“.
„Nisam siguran koliko je vlast u Srbiji spremna da se pozabavi Banjskom. Mislim da je Banjska uzeta samo kao jedan slučaj, a da se mislilo na širi kontekst, odnosno na normalizaciju odnosa sa Prištinom“, kaže Todorović.
Kada su u pitanju medijski zakoni, birački spiskovi i REM, Todorović ukazuje da su usvojene izmene Zakona o biračkom spisku, i da je vlast na neki način pokušala da završi proces izbora članova Saveta REM-a.
„Mislim da postoji određena spremnost vlasti da se bavi tim temama, jer su pritisci veoma veliki, pošto su pitanja biračkog spiska i REM-a delovi reformske agende za Srbiju. Vidimo da Srbija još nije dobila nikakav novac iz novog Plana rasta za Zapadni Balkan, iako je ispunila neke obaveze, i iako je još u martu poslala zahtev za prvu tranšu finansiranja“, podseća Todorović.
Navodi i da je Evropska komisija imala rok od 90 dana da se izjasni povodom tog zahteva Srbije, što znači da je rok istekao krajem leta, ali da se Evropska komisija uopšte nije oglašavala o tome da li će i kada ustupiti Srbiji taj novac.
„I to je vrsta poruke da neke stvari moraju da se promene. Određena spremnost vlasti da se pozabavi unutrašnjim pitanjima dakle postoji, ali je situacija dosta složenija kada je u pitanju normalizacija odnosa sa Prištinom, posebno ako se uzme u obzir da u Prištini trenutno ne postoji vlada, pa tako nema nikoga s kim bi se pregovaralo“, zaključuje Todorović.
Predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike Srđan Majstorović ocenio je da Srbija trenutno ne može da postane članica EU, jer ne ispunjava elementarne uslove za to, a promena vlasti je jedini način da ubrza svoj pristupni proces.
„Pristupanje EU nije u interesu ovog režima. Oni se osećaju komotno u poziciji u kojoj imaju razvijene trgovinske odnose sa EU i solidan priliv investicija iz EU, ali istovremeno, nisu u obavezi da striktno sprovode ono što se od članica Evropske unije traži. Mada, i ta pozicija će biti sve teže održiva“, rekao je Majstorović za podkast „Svedok vremena“.
Prema njegovim rečima, realna opcija je da Crna Gora, Albanija, pa čak i Moldavija, postanu članice EU pre Srbije.
„Moldavija ima važan geostrateški položaj i nakon izbora u septembru ove godine i zauzimanjem čvrstog kursa ka Evropskoj uniji, ne treba se iznenaditi ukoliko Moldavija bude u EU pre Srbije“, rekao je Majstorović.

Obraćanju Dijane Hrke prisustvovalo je tridesetak građana

Kosovo nije dobilo novu Vladu, pošto je za mandatara Gljuka Konjufca glasalo 56 poslanika, dok je 53 bilo protiv

Dvadesettrogodišnji student Stefan Kostić, nosilac liste “Ujedinjeni za Mionicu”, kaže za „Vreme“ da je atmosfera pred izbore „zategnuta“, ali da se „osećaju promene u vazduhu“

Video na kojem direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike srpske Vlado Đajić sedi pred kesom sa belim praškom izazvao je talas reakcija u Republici Srpskoj. Gradonačelnik Stanivuković objavio je snimak, a Dodik poručio da je Đajić „razrešen svih funkcija“. On pak tvrdi da je reč o uceni kriminalca i da je sve prijavio policiji

KFOR je najavio dvodnevnu vežbu „Zlatna sablja 2025“ u kojoj će, pored međunarodnih misija, učestvovati i Kosovske bezbednosne snage
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve