Poslanici pokreta Aleksandra Vulina predlažu da se pripadnost srpskom narodu dokazuje putem javne isprave u kojoj se osoba izjasnila kao Srbin. Robert Kozma iz Zeleno-levog fronta za „Vreme“ kaže da bi takvo rešenje moglo da navede EU da preispita bezvizni režim
Narodni poslanici Pokreta socijalista Bojan Torbica i Đorđe Komlenski predložili su početkom maja novi Zakon o državljanstvu Republike Srbije, uz zahtev da se o njemu raspravlja po hitnom postupku. U obrazloženju navode da žele da urede i modernizuju postojećeg pravila.
Predlogom zakona predviđeno je da pripadnik srpskog naroda koji nema prebivalište u Srbiji može da stekne državljanstvo ukoliko je punoletan, poslovno sposoban i podnese dokaz o nacionalnoj pripadnosti.
Pripadnost srpskom narodu mogla bi da se dokaže izvodom iz matične knjige rođenih, uverenjem, potvrdom ili drugim podatkom iz službene evidencije nadležnog državnog organa. Predlagači navode da bi kao dokaz mogla da posluži i javna isprava ukoliko iz nje „na nesumnjiv način“ proizlazi da se osoba izjasnila kao pripadnik srpskog naroda.
„Probni balon“ Pokreta socijalista
Robert Kozma, narodni poslanik Zeleno-levog fronta, ocenjuje za „Vreme“ da predlog ne treba posmatrati odvojeno od ranijih inicijativa Pokreta socijalista.
„Predlozi koje Vulinovi poslanici upućuju u skupštinsku proceduru neretko služe kao probni baloni i imaju za cilj da testiraju prolaznost uglavnom izrazito desničarskih ideja u javnosti. Vulinovo delovanje je često neformalni PR onoga što bi Vučić želeo da izgovori, ali umesto njega to kažu Vulin ili njegovi poslanici u Narodnoj skupštini“, kaže Kozma.
Podseća i na raniji predlog zakona o registru agenata stranog uticaja, koji je izazvao oštre kritike zbog sličnosti sa ruskim propisima korišćenim za pritisak na nevladine organizacije i političke protivnike vlasti, kao i na ideju „srpskog sveta“.
„Predložili su ponovo jednu nepromišljenu i laički napisanu ideju o izmeni i dopuni Zakona o državljanstvu“, kaže Kozma i dodaje da obrazloženje predlagača nije dovoljno jasno jer se pozivaju na potrebu da se olakša položaj iseljenika i njihovih potomaka, iako i postojeći zakon već uređuje mogućnost sticanja državljanstva poreklom, kao i prijem iseljenika i njihovih potomaka.
Foto: PixabayEvropska unija je već upozoravala Srbiju o davanju državljanstva strancima
Evropska unija je već upozoravala Srbiju
Državljani Srbije u zemlje Evropske unije putuju bez viza, pa srpski pasoš ljudima iz zemalja kojima je viza potrebna može da postane posredni put do Šengenskog prostora.
Evropska komisija je na to upozorila još 2023. godine, kada je Vlada Srbije predložila da stranci koji imaju privremeni boravak u zemlji duže od godinu dana, uz ispunjenje dodatnih uslova, mogu da zatraže državljanstvo. Komisija je tada navela da bi pojednostavljene procedure za dobijanje državljanstva mogle da predstavljaju rizik za javnu politiku ili bezbednost EU, upravo zato što Srbija ima bezvizni režim sa Unijom.
Tadašnji predlog zakona je povučen.
U novembru 2025. godine Evropska komisija je u izveštaju o Srbiji upozorila da dodeljivanje srpskog državljanstva državljanima Rusije predstavlja potencijalni bezbednosni rizik za EU. Komisija je preporučila Srbiji da primenjuje rigorozne bezbednosne provere pre dodeljivanja državljanstva strancima.
Mogu li građani Srbije da snose posledice
Usvajanje predloga Pokreta socijalista ne bi automatski značilo ukidanje bezviznog režima. Pojedine države mogu da sprovode detaljnije provere putnika na granici i da odbiju ulazak u konkretnom slučaju ukoliko utvrde da nisu ispunjeni uslovi za ulazak. Međutim, eventualno ponovno uvođenje viza za sve građane Srbije ne bi bilo odluka jedne zemlje, već pitanje zajedničke politike Evropske unije.
EU ima mehanizam koji omogućava privremenu suspenziju bezviznog režima ukoliko proceni da postoje ozbiljni migracioni ili bezbednosni rizici. Zbog toga bi posledice eventualne široke primene novog zakona mogli da osete i građani Srbije.
„Ključni problem jeste potencijalna primena ove mere koja bi, ukoliko bi se široko primenjivala, a deluje da bi tako bila koncipirana, mogla da utiče na Evropsku uniju da preispita dozvolu putovanja bez viza za srpske državljane u zemlje EU“, zaključuje Kozma.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Branimir Nestorović, lider pokreta „Mi snaga naroda”, vratio se kući posle bolničkog lečenja, saopštio je pokret. Boravak u bolnici poklopio se sa najtežom krizom u njegovoj stranci, a sukob oko izbora i dalje nije rešen.
Evropski parlament će poslati delegaciju na izbore u Srbiji, ali tek pošto je poziv iz kabineta vršioca dužnosti predsednika države stigao posle isteka roka. Evroposlanici su dali dva dana produžetka, a Prebilič kašnjenje opisuje kao poruku samu po sebi.
Aleksandar Vučić kaže da ne očekuje nemire tokom izbora 25. oktobra i dan kasnije, ali najavljuje „trikove“ i „histeriju“. Ukoliko dođe do nereda, kako je rekao, biće brzo okončani
Vučić tvrdi da je u Kragujevac putovao „škodom“, a Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane demantuju da je korišćen helikopter njihovih jedinica. Ostaje, međutim, pitanje čiji je helikopter sa snimka koji se pojavio na društvenim mrežama i kakve veze ima sa predizbornim skupom SNS-a
Osnovni sud u Kotoru utvrdio je da je 10. oktobra nastupila apsolutna zastarelost izvršenja kazne na koju je nekadašnji visoki funkcioner DPS-a osuđen 2016. godine
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.