
EXPO 2027
Pedeset elektrobuseva za potrebe izložbe EXPO 2027
Da će elektrobusevi za potrebe EXPO 2027 biti kupljeni svedoče najnovije izmene Plana nabavki za 2025. godinu koje je usvojilo to preduzeće
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Rastući broj zatvorenih pogona otvara pitanje: da li investitori odlaze zbog globalnih ekonomskih problema ili zbog domaćih političkih i institucionalnih slabosti? Jug Srbije već plaća cenu
Fabrike u Srbiji poslednjih meseci zatvaraju brojna radna mesta, a situacija je najkritičnija na jugu zemlje.
Region koji inače ima najveći broj nezaposlenih, tako bi dodatno mogao da upadne u problem.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na jugu zemlje, odnosno u regionu Šumadije i zapadne Srbije i regionu južne i istočne Srbije, u drugom kvartalu 2025. godine bilo je oko 158.400 nezaposlenih, dok je na teritoriji čitave Srbije bilo oko 267.000 nezaposlenih.
Region južne i istočne Srbije brojao je oko 77.400 nezaposlenih.
U isto vreme, stiže i novi izveštaj Evropske komisije da je ekonomija Srbije zbog domaćih i spoljnih faktora znatno usporila u prvoj polovini godine, te da je priliv direktnih stranih investicija prepolovljene u poređenju sa 2024.
Dok Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) navodi da je zatvaranje fabrika tek počelo, ekonomista Ljubodrag Savić s druge strane ne očekuje masovno zatvaranje fabrika.
„Ne očekujem da će biti masovnog odlaska sa juga Srbije. Ne zato što sad neko ima sentimentalan odnos prema Srbiji, nego, gde bi ti ljudi otišli? Gde bi se te fabrike preselile? Gde ima boljih uslova nego u Srbiji? Nisu oni u Srbiju došli zato što je vole, nego što im je Srbija ponudila dobre uslove”, kaže za „Vreme” Ljubodrag Savić.
Odgovor je ponudio nedavno i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, rekavši da odlaze u Tunis.
Ranka Savić iz ASNS-a nije toliko optimistična i nedavno je za N1 izjavila da je samo ove godine oko 5.000 ljudi na jugu Srbije ostalo bez posla i upozorila da je talas otpuštanja i zatvaranja tek počeo.
Dodala je da su radnici, koji ostaju bez poslova, a pogotovo oni na jugu Srbije, nisko kvalifikovana radna snaga i da će izuzetno teško naći novi posao.
„Ponovo se vraćamo na stari problem nezaposlenosti. Negde oko 5.000 ljudi je ostalo bez posla na jugu Srbije. To nije samo pet hiljada ljudi, to su čitave porodice, plus firme dobavljači koje su radile za te fabrike. I njima preti opasnost. To je lanac povezanih firmi koje će biti pogođene njihovim odlaskom”, kazala je Ranka Savić.
Prema njenoj proceni, vrlo mali broj ljudi, tek jedan do dva odsto, odnosno 50 do 60 radnika, biće zbrinut iako će prihvatati sve i neće birati posao.
„To stvara ogroman socijalni problem. Mi smo zatrpani pozivima ljudi koji se javljaju i traže pomoć u pronalasku posla, traže jednokratnu pomoć”, kazala je predsednica Asocijacije sindikata, napominjući da se otpuštanja spremaju u još nekim fabrikama.
Ekonomista Ljubodrag Savić, pak, smatra da će odreženi broj ljudi ostati bez posla, ali veruje da će Vlada Srbije pokušati da nađe rešenje.
„Zadatak je države da se time pozabavi. Naravno, kad čovek izgubi posao danas, njemu treba novac da živi sutra. Ako nema plate, on ne može brzo da se snađe. Ipak, mislim da stanje nije tako alarmantno”, kaže Savić.
Najpre su fabrike zatvorili Beneton i Džonson elektrik, otpustivši ukupno 1.250 radnika. Zatim je otišao Kentaur iz Vranja i bez posla ostavio više od 250 radnika, a po 50 radnika otpustili su Trendtekst u Beloj Palanci i vranjski Solpro.
Do kraja godine trebalo bi da bude zatvoren i pogon Leonija u Malošištu. Još 3. jula kompanija Leoni je obavestila javnost da će doći do potpunog zatvaranja pogona u Malošištu, početkom septembra prvih 400 radnika dobilo je otkaz, a sada se zna da će taj pogon do kraja godine biti ugašen i da će bez posla ostati 1.900 radnika.
Ni sa severa ne stižu bolje vesti. Subotički Flender otpustio je 350 radnika, a zrenjaninski Drekslmajer najavio je još početkom godine da će do 2026. zatovriti fabriku u kojoj radi oko 2.000 ljudi.
Dok su se vlasti godinama hvalile smanjenjem nezaposlenosti, vesti o zatvaranju fabrika bude dodatne strahove, s obzirom na to i kakva je društveno-politička klima u zemlji, ali i kakvi su geopolitički trenodovi.
Da fabrike ne odlaze zbog unutrašnjih problema u Srbiji, smatra Ljubodrag Savić, dodajući da se uslovi koje su dobili kada su dolazili, nisu u međuvremenu promenjeni.
„U najvećoj meri te kompanije koje odlaze iz Srbije odlaze zbog toga što su njihove matične kompanije u problemu. Onda rukovodstvo kompanije, naravno, razmišlja gde treba zatvoriti kompaniju i ponekad padne, da kažemo kocka na Srbiju. I to je osnovni razlog.”
Kako dodaje, recesija u Nemačkoj sada se oseća i u zemljama u kojoj posluju kćerke firme s maticom u toj zemlji.
U Srbiji su kontinuirani politički nemiri i protesti predvođeni studentima, uz globalne neizvesnosti oko carina i trgovine, uticali na poverenje potrošača, poslovno poverenje i priliv direktnih stranih investicija koje su prepolovljene u poređenju sa 2024, ocenjuje se u prognozama Evropske komisije (EK) objavljenim u ponedeljak (17. novembar).
Da Srbija više nije atraktivno mesto za strane investicije jer više nema jeftinu radnu snagu, te zbog toga što je „neko namerno uništio univerzitet i dualno obrazovanje” rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić početkom oktobra.
„Pravi razlog što manje imamo stranih ulaganja i što poneki strani ulagači odlaze je stvarno naša loša opšta klima ovde”, rekao je tada za „Vreme” konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević.
Među razloge za izostanak inostranih investicija ekonomista Saša Đogović naveo je izuzetno visok stepen političke krize, izuzetno visok stepen korupcije u zemlji i nedostatak stimulativnog institucionalnog ambijenta.
„Svako drugo preduzeće iz Nemačke koje posluje u Srbiji je istaklo da im je velika prepreka i da im visok rizik u poslovanju predstavlja institucionalni ambijent. To je sasvim dovoljno kao argument. Ako je onima koji su već došli na ovo tržište to problem u poslovanju, onda možete zamisliti kako je onima koji imaju neku nameru da eventualno dođu na ovo tržište, znači deluje potpuno odbijajuće”, smatra Đogović.
Zašto strani investitori nisu više toliko zainteresovani za Srbiju?
Neke fabrike navele su povećanje minimalne zarade među razloge za odlazak iz Srbije.
Komentarišući odlazak pojedinih stranih kompanija, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je kazao da se na to računalo i da odlaze tamo gde su minimalne plate niže.
„Odlaze u Tunis, ali dobro, mi smo na to računali negde”, kazao je gostujući na TV Prva 3. novembra.
Vučić je rekao i da se razgovara o tome da neke druge kompanije preuzmu veći deo otpuštenih ljudi, a da se istovremeno radi i na dovođenju novih investitora.
U Uniji poslodavaca Srbije rekli su ranije za „Vreme” da minimalna zarada nije ključni razlog za zatvaranje firmi, ali da jeste uticala na takvu odluku.
Ekonomski konsultant Bogdan Petrović ukazao je ranije za „Danas” na mogući brži odlazak stranih investitora zbog povećanja minimalca, naročito u radno intenzivnim industrijama.
„Sve strane investicije koje su ugovorene uz državne subvencije imaju klauzulu da zarade moraju biti 20 odsto iznad minimalca. To znači da će povećanje minimalne zarade automatski podići i troškove u tim fabrikama“, kazao je on.
Najugroženije su, prema njegovim rečima, fabrike u industriji kablova, a da industrije sa visokokvalifikovanom radnom snagom neće biti u problemu.
Povećanje minimalca: Za mnoge firme pogubno, za radnike nedovoljno

Da će elektrobusevi za potrebe EXPO 2027 biti kupljeni svedoče najnovije izmene Plana nabavki za 2025. godinu koje je usvojilo to preduzeće

Zašto se predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz petnih žila trudi da ne dođe do nacionalizacije NIS-a? I da li uopšte ima drugog rešenja?

Мinistarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbiji „nema života“ bez Rafinerije u Pančevu. Situacija je toliko dramatična da je ona čak spremna da podnese ostavku

Sjedinjene Američke Države nisu prihvatile zahtev za produženje licence NIS-u, traže kompletan izlazak Rusa iz vlasništva NIS-a

„Vreme“ ekskluzivno objavljuje interni dokument o otkazima koji je izvršni odbor Delez Srbija poslao zaposlenima. I to nije sve. U njemu za promene poslovne dinamike direktno krive Vučićeve marže
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve