img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suđenje komandantima OVK

Kristofer Hil: Kao pripadnik OVK Hašim Tači ni o čemu nije odlučivao

12. novembar 2025, 17:07 B. B.
Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova. Foto: Printskrin/Youtube/Kosovo Specialist Chambers
Kristofer Hil
Copied

Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova

Penzionisani diplomata, nekadašnji specijalni izaslanik Sjedinjenih Država tokom rata na Kosovu i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je pred Specijalnim sudom u Hagu da nekadašnji predsednik i premijer Kosova Hašim Tači nije komandovao Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK), kao i da ta formacija nije imala hijerarhijsku strukturu.

Hil je kao svedok odbrane svoj stav izneo na suđenju Tačiju i drugim optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti tokom rata na Kosovu, kada su bili deo OVK.

Osima Tačija u Hagu se sudi i nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Kadriju Veseliju, nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Jakupu Krasnićiju i nekadašnjem lideru parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenje u Skupštini Kosova Redžepu Seljimiju. Sva četvorica negiraju optužbe.

„Tači je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka“

Hil je rekao i da Tači nije mogao da donosi odluke u ime OVK tokom pregovora u Rambujeu, te da „nije bio komandant“, već da je morao „da pita komandante na Kosovu kako bi izneo svoj stav“.

Suđenje za ratne zločine Hašimu Tačiju: Optužen za mučenja, ubistva, progone

„Možda nije bio toliko moćan kako je izgledalo spolja, jer je svaka odluka koju je donosio bila rezultat mnogih prethodnih konsultacija. Moj utisak je da je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka. Taj utisak je imao smisla kada nam je rekao da ne može da se složi s onim što je dogovoreno u Rambujeu, i kao primer naveo da bi ga ubili kada bi se složio bez konsultacija. Donosilac odluka ne daje takav komentar. Shvatio sam da mu je povereno da prikuplja informacije. Povereno mu je da predstavi argumente OVK, ali mu nije povereno da donosi odluke, nije mu ostavljena uloga odlučivanja“, rekao je Hil о Tačiju.

Naveo je i da „nije siguran“ da je Tači bio jedan od osnivača OVK-a.

„Tači govorio blago i promišljeno“

Opisujući svoj prvi susret sa Tačijem 1998. godine, Hil ga je opisao kao osobu koja je govorila „blago i promišljeno“.

„Stekao sam utisak da je više pripadaо akademskom okruženju nego vojnom“, rekao je Hil o Tačiju.

Na pitanje advokata odbrane o tvrdnjama Slobodana Miloševića da je Tači bio „veliki ratnik i da je učestvovao u ubistvima“, Hil je odgvorio da je procenio da Tači nije onakav kako ga je Milošević opisao i da takve stvari o Tačiju „nije čuo ni od koga“.

Ubiti za domovinu i Tačija

Hil je naglasio da učestvuje u ovom procesu jer „ne veruje, niti je ikada čuo, da je Tači tokom rata naredio bilo kakve nezakonite aktivnosti“.

„Oružani oslobodalički pokret“

Govorеći o Jakupu Krasnićiju, Hil je naveo da ni on „nije bio jedna od ključnih figura OVK“.

Za Seljimija je rekao da se „ne seća da je imao visoku poziciju u OVK“.

Prema rečima bivšeg ambasadora u Beogradu, najveći problem za SAD je bio da pronađu ljude koji su mogli da govore u ime OVK i da zatim pregovaraju s njima.

Za OVK Hil je rekao da je bila organizacija „bez vertikalne strukture i bez hijerarhijske organizacije“.

Sudija Fergal Gejnor pitao je Hila da li se slaže da OVK može da se opiše kao „oružani oslobodilački pokret“.

Hil je odgovorio potvrdno, ali je dodao da je OVK imala „grupe koje su delovale po svom nahođenju“.

„Sa Ademom Demaćijem nije moglo da se sarađuje“

Hil јe istakao i da šef političkog krila OVK Adem Demaći „nije bio osoba s kojom je moglo da se sarađuje“, da je imao „oštre stavove prema Srbiji“ i „neku vrstu ogorčenosti“, jer je bio zatvorenik.

„On nije bio osoba s kojom јe moglo da se sarađuje, radi na dokumentu. Imao je vrlo snažne stavove, ali je u smislu saradnje bio težak i mi nismo bili zainteresovani da ga promovišemo“, rekao je Hil.

„Gelbard nazvao OVK terorističkom“

Na pitanje odbrane da li je Robert Gelbard, izaslanik za Balkan u administraciji nekadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona, nazvao OVK terorističkom organizacijom, Hil je odgovorio potvrdno.

Hil je objasnio da je Gelbard tu kvalifikaciju zasnovao na svom iskustvu u Latinskoj Americi.

„Postojale su brojne kritike na račun izjave Gelbarda da je OVK bila teroristička organizacija, a govorilo se da je to ubrzalo događaj, odnosno napad na porodicu Jašari. Gelbard kao da je dao zeleno svetlo da se to desi. Verujem da za to nema dokaza, ali o tome se diskutovalo, jer ako američki izaslanik nazove OVK terorističkom organizacijom, kao da daje signal Srbima da preduzmu akciju protiv njih“, rekao je Hil.

 

Tagovi:

Ratni zločini Kristofer Hil Kosovo Hašim Tači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Aleksandar Vučić

18.mart 2026. B. B.

Vučić se poziva na Boga i slobodnu volju: Ko ne želi da dođe na miting SNS – ne mora

„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta

Srbija kupila kineske rakete

Naoružanje

18.mart 2026. Srećko Matić (DW)

Protiv koga je Srbija usmerila kineske supersonične rakete?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven

Nemanja Zavišić

17.mart 2026. B. B.

Zavišić: Stojim iza stava da su svi Hrvati ustaše, Srbi nikada nisu činili zločine

Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić

Imovina političara

17.mart 2026. M. L. J.

KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra

Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK

Docetkinja FDU

Potraga za pravdom

17.mart 2026. Sonja Ćirić

Jovana Karaulić: Tužilaštvo štiti napadače na studente FDU-a

Tužilac Miodrag Marković krši zakon jer advokatici oštećenih studenata ne dozvoljava uvid u spise predmeta, kaže za „Vreme“ docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti Jovana Karaulić

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure