Vlasti Aleksandra Vučića godinama ništa nisu radile na energetskoj bezbednosti, pa su protraćile i ovih deset meseci, koliko su odlagane sankcije NIS-u, kaže za „Vreme“ Vasko Kelić iz Centra za ekonomska istraživanja. Sada su na stolu samo loše opcije
Šta će biti sa naftom – ne zna se. Manje su verovatne nestašice, poskupljenja su gotovo sigurna, ali je jedno sasvim izvesno – srpska ekonomija će doživeti pad.
To u intervjuu za „Vreme“ kaže Vasko Kelić, istraživač u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.
„Sankcije će gotovo sigurno dovesti do pada domaće proizvodnje pomenutih naftnih derivata, što će se svakako negativno odraziti na industrijsku komponentu BDP“, kaže Kelić za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (16. oktobar).
„Samo snabdevanje u najvećem broju slučajeva ne bi trebalo da bude drastično ugroženo do kraja godine i u toku zime. A posle toga nas očekuje ogromna neizvesnost, čiji ishod će zavisiti od toga šta će se u međuvremenu dešavati“, dodaje on.
Foto: Marija JankovićVasko Kelić
Dugo nečinjenje
Stvar je imala dugu predigru – godine energetske zavisnosti od Rusije, a potom i deset meseci odlaganja sankcija. U tom periodu, kritikuje Kelić, vlast nije uradila takoreći ništa.
Sada mora da se bira između dva zla – ili da građani plaćaju preskupu naftu, koja je i sada najskuplja u regionu. Ili da se pritisak cene popusti smanjenjem akciza što će prazniti državni budžet.
Kelić inače ne očekuje drastične nestašice. Kaže, najverovatnije će mađarski MOL biti među glavnim dobavljačima. Ali, bez domaće prerade sirove nafte, to „rešenje“ će skupo koštati.
Preuzimanje NIS-a jedina opcija
I na dugi i na kratki rok, smatra naš sagovornik, teško se mogu zaobići nacionalizacija NIS-a ili uvođenje prinudne uprave.
„Spominje se gasni sporazum kao argument za nastavak prilagođavanja ruskim zahtevima u pogledu NIS-a. Kao što vidimo, taj sporazum je uprkos blagonaklonom stavu vlasti prema Ruskoj Federaciji upitan, a najave iz Bugarske i EU upućuju da za koju godinu možda neće biti moguć nikakav upliv ruskog gasa“, kaže Kelić, koji je i odbornik Zeleno-levog fronta u opštini Stari grad.
„Za ovih deset meseci od kako su sankcije inicijalno najavljene, a posebno u proteklih nekoliko godina, naša vlast je propustila priliku da traži dodatni dugoročni gasni aranžman sa drugim potencijalnim partnerima, što u Evropi, što u svetu“, zaključuje on.
Ceo intervju čitajte u „Vremenu“ od četvrtka, 16. oktobra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dnevni list „Blic“ je na listi „300 najmoćnijih ljudi u Srbiji“ Davora Macuru svrstao na 15. mesto. I napisao mu mali hvalospev. Šest meseci kasnije NBS je zbog mutnih poslova njegovoj ALTA banci oduzeo dozvolu za rad. Ko je Davor Macura i kako se vinuo u poslovna nebesa?
U registru dužnika Narodne banke Srbije stoji da je ALTA banka u blokadi od 30. oktobra. Narodna banka Srbije joj je 31. oktobra oduzela dozvolu za rad. ALTA banka, u stopostotnom vlasništvu Davora Macure, izgledala je proteklih godina kao privredno čudo, što se dovodilo u vezi sa tesnim odnosima sa SNS-om.
U TENT-u Obrenovac sprema se prijem u stalni radni odnos 50 radnika koji su botovali za bivši režim, tvrde radnici ovog preuzeća. Slične radnje dešavaju se i u gradskoj upravi Niša
Rukovodstvo Privredne komore Srbije (PKS), na čelu sa Markom Čadežom, najavilo je povlačenje i izbor nove uprave nakon formiranja Vlade, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Komore
Četiri dana nakon pada Vučićeve vlasti, Željko Mitrović je najavio radikalno smanjenje svoje imperije i time priznao da njen sjaj zavisi od ogromnih državnih para
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.