U prvoj polovini 2025. Mercedes-Benc je zabeležio pad dobiti od 56 odsto, Folksvagenov profit pao je za trećinu, dok je BMW-ova dobit pre oporezivanja manja za 29 procenata
Nemački proizvođači automobila nameravaju da na današnjem sastanku s kancelarom Fridrihom Mercom ponovo moljakaju za podsticaje za prodaju električnih automobila. Država će pomoći, ali problem leži negde drugde.
Nikada do sada podrška države nije bila toliko presudna za opstanak nemačke automobilske industrije. Krizni „Automobilski samit“ (Autogipfel) ovog četvrtka (9.10.) u Berlinu između političkih lidera, predstavnika automobilske industrije i sindikata, događa se u trenutku duboke krize i u vreme kada se taj sektor suočava sa stagnacijom, masovnim otkazima i teškim prelaskom na električna vozila, piše Dojče vele.
Nekada dominantni po inženjerskoj profinjenosti i prestižu brendova, proizvođači poput Folksvagena, BMW-a i Mercedesa sada zaostaju za kineskim konkurentima u softverskim inovacijama i osvajanju tržišta električnih vozila. Kineske kompanije poput BYD i Nia agresivno se šire na evropsko tržište, nudeći jeftinija i tehnološki naprednija električna vozila.
U međuvremenu, protekcionističke politike američkog predsednika Donalda Trampa nanele su dodatni udarac najvažnijem izvoznom tržištu nemačke automobilske industrije.
Merc podržava odlaganje zabrane dizel i benzinskih vozila
Sada se gomilaju signali koji ukazuju na to da se Berlin, tokom ovog ključnog sastanka sa automobilskim sektorom, priprema za odlučan odgovor.
Nemački kancelar Fridrih Merc pozvao je na ukidanje planirane zabrane motora s unutrašnjim sagorevanjem u Evropskoj uniji, koja bi trebalo da stupi na snagu 2035. godine.
Ta mera, uvedena pre tri godine, predviđa visoke kazne za proizvođače automobila ako ne uspeju da smanje emisije ugljen-dioksida, ali su je Mercovi konzervativci nazvali „ludačkom košuljom“ za konkurentnost automobilske industrije. Zabrana je trenutno predmet revizije u Briselu zbog snažnog lobiranja automobilske industrije.
Merc je u ponedeljak izjavio da je planirana zabrana „pogrešna“, dodavši: „Ne treba da zabranjujemo, već da omogućavamo tehnologije. To je moj cilj.“
Poverenje potrošača u električna vozila je ključno
Kreg Mejli, glavni strateg istraživačke kuće Cox Automotive, smatra da bi Merc pozivom na odlaganje mogao da podrije poverenje u prelazak na električna vozila.
„Potrošačima je potrebna jasnoća, a ne dvosmislenost u ovim nesigurnim tržišnim uslovima“, ukazuje Mejli za DW. „Iako neki izražavaju zabrinutost da rok 2035. sputava inovacije, potrošačima je potrebna sigurnost da je električni prevoz tehnologija budućnosti.“
Drugi analitičari, poput Sandera Tordoira, glavnog ekonomiste londonskog Centra za evropsku reformu (CER), smatraju Mercovu odbranu benzinaca i dizelaša „sporednom predstavom“ u odnosu na mnogo veću pretnju s kojom se Nemačka suočava.
„Teško je tvrditi da je rok od deset godina glavni razlog zbog kojeg je Nemačka izgubila polovinu neto izvoza automobila u poslednje četiri godine“, rekao je Tordoir za DW. „Očigledno se događa nešto drugo – a to je Kina. Zato je potreban industrijski i trgovinski odgovor na Kinu.“
Tordoir je dodao da nije jasno može li Nemačka sama tako lako da poništi regulativu Evropske unije, dok lokalni mediji izveštavaju da bi kompromis mogao da bude postignut na sastanku u četvrtak, kojim bi se omogućila prodaja hibridnih vozila – onih koja kombinuju bateriju i motor sa unutrašnjim sagorevanjem – i posle 2035. godine.
Subvencije za električna vozila mogle bi da ožive industriju
Uoči razgovora, nemački ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je produženje poreskih olakšica za električna vozila kako bi se ponovo podstakla potražnja – kako u privatnom, tako i u privrednom i javnom sektoru. Poreska olakšica, koja je trebalo da istekne 1. januara 2026, sada bi trebalo da bude produžena do kraja 2030. godine.
„Očigledan korak bio bi ponovno uvođenje subvencija za kupovinu električnih vozila, koje je Nemačka ukinula krajem 2023, a zatim njihovo usklađivanje na nivou Evropske unije“, kaže Tordoir iz CER, aludirajući na popust do 7.500 evra za kupovinu novog električnog vozila. „Na celom kontinentu postoji višak kapaciteta i manjak potražnje za evropskim automobilima. Zato moramo da delujemo u sektoru potražnje.“
Nemački poslovni dnevnik Handelsblat izvestio je ovog utorka da Berlin želi da poveže podršku automobilskoj industriji s pomoći domaćem sektoru proizvodnje čelika. Time bi se proizvođačima automobila mogli ublažiti ciljevi za emisije CO₂ ako koriste evropski „zeleni“ čelik, koji je ekološki prihvatljiviji od kineskog.
Automobilski sektor suočen s jednom od najtežih godina
Problemi nemačke auto-industrije opisuju se kao „polikriza“ – obeležena usporenom prodajom električnih automobila, žestokom kineskom konkurencijom, rastućim američkim carinama, visokim troškovima energije i rada, kao i strukturnim promenama prema elektromobilnosti.
U prvoj polovini 2025. Mercedes-Benc je zabeležio pad dobiti od 56 odsto, na 2,7 milijardi evra, Folksvagenov operativni profit pao je za trećinu, na 6,7 milijardi evra, dok je BMW-ova dobit pre oporezivanja smanjena za 29 procenata, odnosno na 4,02 milijarde evra.
Izvoz automobila iz Evrope u Kinu, u čemu dominira Nemačka, pao je za 42 odsto u prvoj polovini godine, pokazuju podaci Evrostata. U istom periodu izvoz u SAD smanjen je za 13,6 procenata.
Sektor je izgubio oko 6,7 odsto radne snage u Nemačkoj, skoro 52.000 dobro plaćenih radnih mesta – i to, prema izveštaju globalne konsultantske kuće EY, između juna 2024. i juna 2025. godine.
Kriza se proširila i na dobavljače delova, pri čemu je skoro polovina njih, prema istraživanju Nemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), opisala svoje trenutno stanje kao „loše“ ili „veoma loše“.
Skoro dve trećine dobavljača planira otpuštanja, a oko 80 odsto planira odlaganje, preseljenje u inostranstvo ili otkazivanje planiranih ulaganja. Gotovo niko ne planira njihovo povećanje, jer ne očekuju poboljšanje poslovnih uslova u skorije vreme, pokazalo je istraživanje objavljeno ove nedelje.
Povećati potražnju u EU i oštrije odgovoriti Kini?
Tordoir je pozvao Berlin i Brisel da više pažnje posvete jačanju evropske automobilske industrije u celini, ističući da Francuska, Italija i Španija takođe gube udeo na svetskom tržištu u korist Kine.
„Najbolji izlaz je podstaći sopstveno, evropsko tržište, koje je i dalje veliko i koje ima potencijal da stvori veću potražnju nego sada“, objašnjava Tordoir za DW.
Francuska je, na primer, revidirala svoj program podsticaja do 7.000 evra po vozilu tako da isključi one izvan EU, uključujući i kineska vozila proizvedena uz energiju s visokim udelom uglja. Kineska električna vozila suočena su i sa carinama EU do 45,3 odsto, iako su mnogi proizvođači dogovorili znatno niže stope.
Neki analitičari smatraju da bi EU trebalo da usvoji globalnu strategiju za ograničavanje poplave kineskih električnih vozila koja dobijaju velike subvencije Pekinga. To se, kažu, može postići jačanjem odnosa s drugim velikim proizvođačima automobila u svetu, poput Japana, Južne Koreje, Sjedinjenih Država i Velike Britanije.
Nemačka auto-industrija je pogođena, ali ne i poražena
Uprkos brojnim izazovima, proizvodnja automobila u Nemačkoj daleko je od kraja. Uz pravi spoj politika i strateških ulaganja, mnogi stručnjaci veruju da ta industrija može da dobije potrebno vreme za prilagođavanje, inovacije i zadržavanje konkurentnosti na brzo promenljivom globalnom tržištu.
Sander Tordoir, na primer, veruje da evropska automobilska industrija „ima još prostora za napredak, a Evropa definitivno ima potencijal da izgradi automobile budućnosti“.
„Vredi pružiti određenu podršku kako bi se ostalo u trci i kako bi se prelazak u novu eru sproveo na pravi način“, poručuje Sander Tordoir, glavni ekonomista londonskog Centra za evropsku reformu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik kao da ima dve ličnosti u sebi: jednu “goluba” i mirotvorca koja je okončala sukob u Gazi i uporno pokušava da okonča rat u Ukrajini, i onu drugu agresivniju, “jastrebovsku”, koja je vidljiva u njegovoj politici prema zapadnoj hemisferi, pogotovo Venecueli
Akteri italijanskog političkog života u ostatku Evrope važe za, u moralnom smislu, veoma lomljiv materijal, tako da se korupcija može javiti čak i tamo gde bi se mogla ponajmanje očekivati. S druge strane, tu je i grandiozno sveprisustvo mafije koja odavno, umesto atentata i sačekuša, koristi ogromne novčane sume kao sredstvo kojim otvara i najčvršće državne kapije
Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa
Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir, neće putovati u Oslo zbog zabrane vlasti Venecuele. Predsednik Nikolas Maduro nazvao ju je "demonskom vešticom"
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!