img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pogled sa Tjen Anmena 2025.

Od Dugog marša do Velike parade

17. septembar 2025, 23:44 Aleksandar Novačić
Foto: AP
Kineska vojska
Copied

Mao je armiju oblikovao kao političku školu, a Si Đinping je pretvorio u tehnološki laboratorij – ali uz staru poruku da vojska mora da sluša partiju. Ona je stub režima, garant unutrašnje stabilnosti i lične vlasti predsednika. Zato je vojna piramida strogo centralizovana, a vrh se redovno pretresa

Spektakularnu vojnu paradu na trgu Tjen Anmen običan čovek posmatrao je širom otvorenih očiju, zatečen preciznim, gotovo robotski usklađenim pokretima vojnika među tonama najsavremenije ratne tehnike. Bio je to katalog oružja – raketa koje mogu pogoditi svaku tačku planete, digitalizovanih jedinica i svemirskih sistema.

Samo je jedan lik sve to nadgledao osmehom Mona Lize i izrazom koji nikada ne odaje šta zapravo misli. Ogroman portret Mao Cedunga dominirao je nad paradom sa zidina Zabranjenog grada. Kao da je Veliki kormilar i dalje prisutan. Možda i jeste – ne kao živi vođa, već kao figura koju vlast citira po potrebi, rame uz rame s Konfučijem. Kina se od njega udaljila, ali ga nije zaboravila.

POLITIČKA VLAST IZVIRE IZ CEVI PUŠKE

Mao je umro 9. septembra 1976. godine. Vest je saopštena tek posle 14 sati. Bio sam u Pekingu i gledao kako je život stao u ogromnoj zemlji. Ljudi su plakali na ulicama, a plakali su i vojnici ispred hotela “Peking”.

Nosili su već pripremljene bele trake, vezivali ih na rukave ispranih, zelenih bluza. Tada u vojsci nije bilo činova, samo nepisana hijerarhija. Milioni vojnika marširali su u platnenim patikama dok su oficiri nosili kožne cipele. Broj je bio impresivan – oko 4,3 miliona pripadnika. Ali armija je bila više ideološka nego tehnička sila. “Partija komanduje puškom”, govorio je Mao, a vojnici su iz Male crvene knjige učili da “politička vlast izvire iz cevi puške”. Ideologija je bila na prvom mestu, a obuka prožeta marksizmom–lenjinizmom i Maovom mišlju. Oficiri su pre svega bili politički kadrovi, a tek potom profesionalni vojnici. Pola veka kasnije, to je druga zemlja i druga armija. Mao je ostavio Kinu sa bruto nacionalnim dohotkom od 154 milijarde dolara, dok je 60 odsto stanovništva živelo sa manje od jednog dolara dnevno. Danas je nacionalni dohodak blizu 20 hiljada milijardi dolara. Razlika se jasno videla na paradi.

Njen smisao nije bio najava rata, već potvrda legitimiteta partije i lidera, demonstracija moći pred stranim rivalima i podsećanje da je Kina sila – moderna, snažna i spremna da brani svoje interese. Poziv i raspored stranih delegacija otkrivali su diplomatske poruke: ko sedi u prvim redovima, ko na margini, a ko nedostaje.

Današnja Narodnooslobodilačka armija broji oko dva miliona vojnika i pola miliona u rezervi. Još uvek je najveća na svetu, ali ne više seljačka i siromašna, već profesionalna i digitalizovana. Studenti su najpoželjniji regruti, vojnici imaju ugovore, plate i mogućnost povratka u civilni život. Armija živi u vremenu kad ima manje ideologije, a više tehnologije. Mao je armiju oblikovao kao političku školu, a Si Đinping je pretvorio u tehnološki laboratorij – ali uz staru poruku da vojska mora da sluša partiju. Ona je stub režima, garant unutrašnje stabilnosti i lične vlasti predsednika. Zato je vojna piramida strogo centralizovana, a vrh se redovno pretresa.

foto: ap
…i Si Đinping u limuzini

ČISTKE U VRHU ARMIJE

Korupcija je hronična boljka Kine. Još u Maovo vreme govorilo se da bi pojedini komandanti “za dve pakle cigareta i flašu rakije dali i rođenu ćerku”. Danas su ulozi daleko veći. Armija raspolaže gotovo neograničenim sredstvima, a naučno-tehnološki izazovi nisu nesavladivi. Ali ljudi na vrhu mogu da padnu – nisu imuni na iskušenja bogatstva.

Od 2012. godine, pod Sijem, smenjeni su i osuđeni neki od najviših generala:

Si Caihou (Xu Caihou) – potpredsednik Centralne vojne komisije, optužen za trgovinu činovima, umro pre presude;

Guo Bosiang (Guo Boxiong) – takođe potpredsednik, osuđen na doživotni zatvor;

Fang Fenghui – načelnik Generalštaba, doživotni zatvor;

Džang Jang (Zhang Yang) – politički komesar, izvršio samoubistvo tokom istrage;

Gu Junshan – zamenik načelnika logistike, smrtna kazna preinačena u doživotni zatvor;

Čen Ćijang (Chen Qiang) – zamenik komandanta raketnih snaga, doživotni zatvor;

Vei Fenghe (Wei Fenghe) – ministar odbrane, smenjen zbog optužbi za korupciju;

Li Shangfu (Li Šongfu) – takođe ministar odbrane, uklonjen i još pod istragom.

Prema zapadnim izvorima osuđeni generali primali su pojedinačno između 12 i 100 miliona dolara, a konfiskovana imovina kod nekih procenjena je i na više stotina miliona dolara.

Čistke su bile neophodne. Prvo – da bi se vojska očistila od korupcije koja dolazi sa vrha. Drugo – da bi Kina mogla ozbiljno da projektuje svoju globalnu moć. I treće – možda najvažnije – da bi Si Đinping lično učvrstio kontrolu nad oružanom silom, onom koja čuva i režim i njegovu vlast.

Takav trend će se svakako nastaviti. U kineskom sistemu čistke nisu samo borba protiv korupcije – one su i mehanizam da se spreči stvaranje frakcija i previše samostalnih generala.

“Niko neće biti pošteđen”, ponavlja Si i to nije prazna reč.

Velika parada je, makar privremeno, prekrila senkom te skandale. Ali glavni pravac ostaje: ko komanduje tolikom snagom mora da ima čiste ruke.


Kad je počeo II sv. rat

Britanija računa da je Drugi svetski rat počeo 1939, kada je Nemačka napala Poljsku. SSSR smatra od 1941. godine, kada su nemačke trupe ušle na njegovu teritoriju. Kina početak Drugog svetskog rata vidi 1937. kada je Japan izvršio masovnu ofanzivu na Kinu. Japanski fažizam držao je do 1945. godine u Kini više od tri miliona svojih vojnika. Poginulo je oko četiri miliona kineskih vojnika i čak 20 miliona civila.


Za 80 godina – dva kineska rata

Kineski vojnik kroz istoriju retko je prelazio granicu svoje zemlje. Od 1945. Kina je ratovala samo dvaput: u Koreji (1950–1953), gde je poginulo oko 300 hiljada, među njima i sin Mao Cetunga i, u graničnom ratu sa Vijetnamom 1979. godine, kada je život izgubilo oko 30 hiljada vojnika.

Kina voli da podseća da su SAD od 1945. imale više od 100 većih i oko 200 manjih vojnih intervencija u drugim državama.

Tagovi:

Kina Peking Vojna parada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Povezane vesti

Predsednik i leteći automobili

17.septembar Dr Saša Marković

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Hajde da pričamo o onome što je stvarno bitno i aktuelno – o letećim vozilima! Parkiraju li se u vazduhu ili na zemlji? Hoće li i taj parking biti zoniran (moj predlog: prva zona do 100 metara visine, druga zona – troposfera, treća zona – stratosfera, slobodna zona – sve od Meseca pa nadalje). Da li ćemo mi što imamo vozačku dozvolu za B kategoriju automatski dobiti i dozvolu za leteće automobile ili ćemo morati da polažemo i pilotski ispit? Kako će saobraćajci regulisati saobraćaj i naplaćivati kazne? Tako što će visiti sa dronova, ili direktno iz helikoptera

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure