img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klima

Leto ove godine bilo treće najtoplije u istoriji merenja u Srbiji

10. септембар 2025, 19:35 Lazar Filipović (Klima 101)
Foto: FoNet/AP
Ilustracija
Copied

Leto 2025. bi pre par decenija bilo zabeleženo kao rekordno vrelo i sušno

Iza nas je vrelo i suvo klimatološko leto – kako javlja Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ), leto 2025. bilo je treće najtoplije i četvrto najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Ni na jednoj stanici u zemlji tokom leta nije postignut sezonski prosek padavina, odnosno prosečna količina padavina tokom juna, jula i avgusta od 1991. do 2020. godine, piše Klima 101.

Najbliži proseku bio je Dimitrovgrad, gde je palo 83,7% normalne količine padavina, i koji je bio jedino mesto u zemlji gde su padavine bile u granicama normale. Poređenja radi, u rekordno suvom Negotinu tokom leta je palo tek 17,3% normalnih padavina. U ovom gradu u istočnoj Srbiji ovogodišnje leto bilo je najsušnije u istoriji merenja.

U ostatku Srbije, na većini stanica uslovi su ovog leta bili veoma sušni, što znači da je padalo manje od polovine uobičajenih letnjih padavina. Štaviše, na čak 11 stanica širom Srbije celokupne letnje padavine nisu dostigle ni prosek za mesec jun, uključujući u Novom Sadu, Beogradu i Nišu.

Deficit padavina nije bio „nadoknađen” tokom jula i avgusta

Klimatski modalitet padavina u Srbiji karakterišu maj i jun kao najkišovitiji meseci, sa većinom padavina tzv. konvektivne prirode. Konvektivne padavine nastaju iz oblaka jakog vertikalnog razvoja pri postojanju dovoljno toplog i vlažnog vazduha, uz odgovarajuće uslove u atmosferi. Javljaju se najčešće u letnjem periodu i kratkog su trajanja, ali donose veliku količinu padavina.

Ove padavine su mogu biti praćene grmljavinom i gradom i predstavljaju nešto što bismo kolokvijalno nazvali letnjim pljuskovima.

Istorijski sušan jun, najsušniji u istoriji merenja u Srbiji, ima važne agrometeorološke posledice i predstavlja poremećenje uobičajenog režima padavina.  Junski deficit nije nadoknađen na velikom broju stanica, a na onima gde jeste, do toga je došlo krajem jula i tokom avgusta koji, u zavisnosti od stanice, jesu bili suvlji ili oko proseka.

Nedostatak kiše u ovom kritičnom periodu je ugrozio poljoprivredu na više načina: od nedostupnosti pijaće vode za napajanje stoke do slabljenja prinosa ratarskih kultura poput suncokreta, kukuruza i soje usled nedostatka vode u kritičnom periodu razvoja biljke.

Pored najsuvlje godine u Negotinu, sa zabeleženih 27,6 mm padavina tokom celog leta, posebno je sušno bilo u Banatskom Karlovcu, Zrenjaninu, ali i u Nišu, gde je bilo zabeleženo samo 40,4 mm kiše, što je najsuvlje leto u gotovo 30 godina.

Padavine postaju ređe, ali intenzivnije

U stanici koja je bila najbliža letnjem proseku padavina ove godine, Dimitrovgradu, sem dva vezana dana sa padavinama od po 50 mm, zabeleženo je 12 drugih dana sa padavinama.

Podatak da je u Dimitrovgradu „vrednost padavina u okviru normale” ne otkriva kako je postignuta ova vrednost: usled ekstremne padavinske epizode koja je prekinula dva ekstremno sušna meseca (pre ove epizode koja se dogodila početkom avgusta, palo je 44,1 mm padavina).

Do ovoga dolazi usled promene rasporeda padavina uslovljene klimatskim promenama: padavine su skoncentrisane u malobrojnim ekstremnim padavinskim epizodama koje se javljaju nakon dugih suvih perioda.  Ovakve kišne epizode nisu potpuno olakšavajuća okolnost predelima koje pogode, pošto sa sobom nose i rizik od pojave bujičnih poplava.

Ovog leta se uočava šablon da su na mnogim stanicama detektovane padavine istih datuma, što bi sugerisalo da su ove padavine posledica prolaska frontalnog sistema.

Frontalni sistemi su jedan od uobičajenih uzroka pojave padavina nezavisno od sezone, i javljaju se usled organizovanog kretanja vazdušnih masa i razmera su od nekoliko stotina do hiljadu kilometara, donoseći promenu vremena.

Intenzivan toplotni talas 12 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Izolovane oluje koje inače čine većinu letnjih padavina u ovim slučajevima odsustvuju, što sugeriše da  je ovo leto iznad Srbije bilo obeleženo jakim anticiklonalnim stanjem atmosfere, prekinuto privremeno ovim frontovima.

Istraživanja pokazuju da postoji trend učestalijeg anticiklonalnog šablona vremena leti. Ovakvi uslovi pogoduju veoma toplom i sušnom vremenu uz slab vetar.

Posledice anticiklonalnog stanja atmosfere smo na još jedan način osetili i tokom jula kada su temperature u više navrata prešle 40 stepeni Celzijusa širom države.

Kao što utiču na raspodelu padavina, klimatske promene uzrokuju i sve češće i intenzivnije toplotne talase. Kako je pokazala nedavna studija atribucije klimatskih promena, intenzivan toplotni talas sa kraja jula 2025. je danas, zbog uticaja klimatskih promena, 12 puta verovatnija pojava u Srbiji nego sredinom 20. veka.

Sve ove pojave, od intenzivnih toplotnih talasa do sušnih perioda prekinutih jakim padavinama, danas opisujemo kao ekstremne i rekordne – ali sve one su drastično verovatnije nego što su bile pre samo nekoliko decenija.

U Beogradu svih 10 najtoplijih leta bilo posle 2000. godine

Ovogodišnje leto u Beogradu bilo je 4. najtoplije u istoriji merenja – posle leta 2024, 2012. i 2017. godine, ali je ovogodišnje leto napravilo još jedan iskorak.

Naime, nekada davno, u Beogradu je leto 1946. godine bilo najtoplije u istoriji merenja. Štaviše, ono je taj rekord držalo više od 50 godina, sve do 2003. godine. Međutim, počev od 2025. godine, ovo nekada rekordno leto više nije među 10 najtoplijih – palo je na 11. mesto.

Tagovi:

Klima leto Suše Vrućina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Pravosuđe

Štrajk

17.септембар 2025. N. M.

Sindikat sudske vlasti najavio potpunu obustavu rada 30. septembra

Sindikat sudske vlasti započeo je anketiranje zaposlenih u svim pravosudnim organima širom Srbije uoči štrajka u vidu potpune obustave rada koji je planiran za 30. septembar

Saobraćaj

17.септембар 2025. K. S.

Nove kontrole na granicama: Mađari najavljuju još duže čekanje

Evropska unija u oktobru uvodi novi sistem kontrole granica za državljane trećih zemalja, a mađarska policija najavljuje da će to u početku prouzrokovati još duža čekanja na graničnim prelazima

Pravosuđe

17.септембар 2025. K. S.

Sudovi mogu na sajt „Novosti”, ali ne i „Vremena” ili N1

Zbog navodnog hakerskog napada zaposlenima u pravosuđu je već nekoliko meseci onemugućen pristup pojedinim portalima državnih institucija i medijima – onim kritičkim

Novak i Nemanja Stajič

Korupcija

17.септембар 2025. M.S.

Ko su braća Stajić, koja su istresla milion evra za jemstvo

Nemanja Stajić, nekada prvi čovek Sekretarijata za legalizaciju objekta u Beogradu i njegov brat Novak Stajić pušteni su da se brane sa slobode uz jemstvo od milion evra

Lični stav

17.септембар 2025. Sofija Vukajlović

Izmena krivičnog zakonika: Malo silovana

Poruka ženama je jasna: vaše „ne” je pravno bezvredno sve dok nije otisnuto na koži. Sudovi će meriti podlive i pisati zapisnike, kao da se trauma silovanja računa u centimetrima

Komentar

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Beograd, 15. mart

Komentar

Normalni ljudi i policijska brutalnost: Ostati čitav, u inat

Ovaj režim pada jer su ustali ljudi koji imaju jasan politički stav, jasno razlikuju pravdu od nepravde, ali nisu organizovani aktivisti ili politički angažovani. Režim zna da su oni najveća opasnost po opstanak korumpiranog sistema jer su većina u ovom društvu. Zato baš njih moramo štititi po svaku cenu

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dva jezgra političkog okupljanja

Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure