img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klima

Leto ove godine bilo treće najtoplije u istoriji merenja u Srbiji

10. septembar 2025, 19:35 Lazar Filipović (Klima 101)
Foto: FoNet/AP
Ilustracija
Copied

Leto 2025. bi pre par decenija bilo zabeleženo kao rekordno vrelo i sušno

Iza nas je vrelo i suvo klimatološko leto – kako javlja Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ), leto 2025. bilo je treće najtoplije i četvrto najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Ni na jednoj stanici u zemlji tokom leta nije postignut sezonski prosek padavina, odnosno prosečna količina padavina tokom juna, jula i avgusta od 1991. do 2020. godine, piše Klima 101.

Najbliži proseku bio je Dimitrovgrad, gde je palo 83,7% normalne količine padavina, i koji je bio jedino mesto u zemlji gde su padavine bile u granicama normale. Poređenja radi, u rekordno suvom Negotinu tokom leta je palo tek 17,3% normalnih padavina. U ovom gradu u istočnoj Srbiji ovogodišnje leto bilo je najsušnije u istoriji merenja.

U ostatku Srbije, na većini stanica uslovi su ovog leta bili veoma sušni, što znači da je padalo manje od polovine uobičajenih letnjih padavina. Štaviše, na čak 11 stanica širom Srbije celokupne letnje padavine nisu dostigle ni prosek za mesec jun, uključujući u Novom Sadu, Beogradu i Nišu.

Deficit padavina nije bio „nadoknađen” tokom jula i avgusta

Klimatski modalitet padavina u Srbiji karakterišu maj i jun kao najkišovitiji meseci, sa većinom padavina tzv. konvektivne prirode. Konvektivne padavine nastaju iz oblaka jakog vertikalnog razvoja pri postojanju dovoljno toplog i vlažnog vazduha, uz odgovarajuće uslove u atmosferi. Javljaju se najčešće u letnjem periodu i kratkog su trajanja, ali donose veliku količinu padavina.

Ove padavine su mogu biti praćene grmljavinom i gradom i predstavljaju nešto što bismo kolokvijalno nazvali letnjim pljuskovima.

Istorijski sušan jun, najsušniji u istoriji merenja u Srbiji, ima važne agrometeorološke posledice i predstavlja poremećenje uobičajenog režima padavina.  Junski deficit nije nadoknađen na velikom broju stanica, a na onima gde jeste, do toga je došlo krajem jula i tokom avgusta koji, u zavisnosti od stanice, jesu bili suvlji ili oko proseka.

Nedostatak kiše u ovom kritičnom periodu je ugrozio poljoprivredu na više načina: od nedostupnosti pijaće vode za napajanje stoke do slabljenja prinosa ratarskih kultura poput suncokreta, kukuruza i soje usled nedostatka vode u kritičnom periodu razvoja biljke.

Pored najsuvlje godine u Negotinu, sa zabeleženih 27,6 mm padavina tokom celog leta, posebno je sušno bilo u Banatskom Karlovcu, Zrenjaninu, ali i u Nišu, gde je bilo zabeleženo samo 40,4 mm kiše, što je najsuvlje leto u gotovo 30 godina.

Padavine postaju ređe, ali intenzivnije

U stanici koja je bila najbliža letnjem proseku padavina ove godine, Dimitrovgradu, sem dva vezana dana sa padavinama od po 50 mm, zabeleženo je 12 drugih dana sa padavinama.

Podatak da je u Dimitrovgradu „vrednost padavina u okviru normale” ne otkriva kako je postignuta ova vrednost: usled ekstremne padavinske epizode koja je prekinula dva ekstremno sušna meseca (pre ove epizode koja se dogodila početkom avgusta, palo je 44,1 mm padavina).

Do ovoga dolazi usled promene rasporeda padavina uslovljene klimatskim promenama: padavine su skoncentrisane u malobrojnim ekstremnim padavinskim epizodama koje se javljaju nakon dugih suvih perioda.  Ovakve kišne epizode nisu potpuno olakšavajuća okolnost predelima koje pogode, pošto sa sobom nose i rizik od pojave bujičnih poplava.

Ovog leta se uočava šablon da su na mnogim stanicama detektovane padavine istih datuma, što bi sugerisalo da su ove padavine posledica prolaska frontalnog sistema.

Frontalni sistemi su jedan od uobičajenih uzroka pojave padavina nezavisno od sezone, i javljaju se usled organizovanog kretanja vazdušnih masa i razmera su od nekoliko stotina do hiljadu kilometara, donoseći promenu vremena.

Intenzivan toplotni talas 12 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Izolovane oluje koje inače čine većinu letnjih padavina u ovim slučajevima odsustvuju, što sugeriše da  je ovo leto iznad Srbije bilo obeleženo jakim anticiklonalnim stanjem atmosfere, prekinuto privremeno ovim frontovima.

Istraživanja pokazuju da postoji trend učestalijeg anticiklonalnog šablona vremena leti. Ovakvi uslovi pogoduju veoma toplom i sušnom vremenu uz slab vetar.

Posledice anticiklonalnog stanja atmosfere smo na još jedan način osetili i tokom jula kada su temperature u više navrata prešle 40 stepeni Celzijusa širom države.

Kao što utiču na raspodelu padavina, klimatske promene uzrokuju i sve češće i intenzivnije toplotne talase. Kako je pokazala nedavna studija atribucije klimatskih promena, intenzivan toplotni talas sa kraja jula 2025. je danas, zbog uticaja klimatskih promena, 12 puta verovatnija pojava u Srbiji nego sredinom 20. veka.

Sve ove pojave, od intenzivnih toplotnih talasa do sušnih perioda prekinutih jakim padavinama, danas opisujemo kao ekstremne i rekordne – ali sve one su drastično verovatnije nego što su bile pre samo nekoliko decenija.

U Beogradu svih 10 najtoplijih leta bilo posle 2000. godine

Ovogodišnje leto u Beogradu bilo je 4. najtoplije u istoriji merenja – posle leta 2024, 2012. i 2017. godine, ali je ovogodišnje leto napravilo još jedan iskorak.

Naime, nekada davno, u Beogradu je leto 1946. godine bilo najtoplije u istoriji merenja. Štaviše, ono je taj rekord držalo više od 50 godina, sve do 2003. godine. Međutim, počev od 2025. godine, ovo nekada rekordno leto više nije među 10 najtoplijih – palo je na 11. mesto.

Tagovi:

Klima leto Vrućina Suše
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ključevi ispred novog stana

Krediti za mlade

08.maj 2026. Anja Mihić

Da li se mladima isplati da uzimaju Vučićeve stambene kredite, ili ne?

Kad su studenti tražili odgovornost zbog smrti 16 ljudi u Novom Sadu, od države su dobili povoljne kredite za stanove. Vlast ulaže još 300 miliona evra u ovu meru podrške, ali dilema ostaje ista – koliko su "Vučićevi krediti" za mlade zaista korisni?

Položaj osoba sa invaliditetom

Zrenjanin

08.maj 2026. M. L. J.

Za godinu dana dobili – četiri plate

U Zrenjaninu štrajk u preduzeću za zapošljavanje invalida „Stil“ jer su za godinu dana dobili svega četiri plate

Dečiji rođendan

Proslave

08.maj 2026. I.C.

Rođendan u igraonici: Ode jedna prosečna plata

Dečiji rođendani u igraonicama znaju da koštaju i preko hiljadu evra. A ponekad čoveku treba računovođa da izračuna koja se ponuda najviše isplati

Voz, Železnica

Železnica

07.maj 2026. I.M.

Putnici: Voz „Soko“ umalo iskočio iz šina kod Zemun polja

Putnici voza Soko tvrde da je kompozicija kod Zemun polja umalo iskočila iz šina. Nekoliko ljudi palo po vagonima, reagovao i lekar

LGBT prava

07.maj 2026. Marija L. Janković

Istopolni roditelji u Srbiji: Od surogat majki i donora do birokratskog pakla i straha

Dvojica muškaraca, poreklom iz Srbije, dobila su dete u inostranstvu putem surogat majke, a onda su se vratili u zemlju. Njihovi strahovi, muke i novac koji su potrošili u borbi sa Srbijom - nesagledivi su

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure