img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Toplotna ostrva u gradovima: Vodite računa o boji automobila

05. septembar 2025, 10:11 Jelena Kozbašić (Klima 101)
Gužva u saobraćaju Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ilustracija
Copied

Temperature u gradu su više nego u njegovoj okolini zbog manjka zelenila i urbanizacije. A da li ste znali da ovom efektu doprinosi čak i boja vašeg automobila? Nova studija objašnjava u kojoj meri i na koji način

U gradovima širom sveta pojavljuju se toplotna ostrva – urbane sredine koje su toplije od okolnih ruralnih područja. Razlog je jednostavan: manje je zelenih površina koje hlade okolinu, a više zgrada, puteva i druge infrastrukture koje je zagrevaju.

Fenomen nije nov – naučnici ga izučavaju decenijama. Ipak, jedno novo istraživanje donosi iznenađujuće uvide, piše Klima 101.

Nedavno objavljena studija naučnika iz Portugala, Irske i Brazila pokazuje da efektu urbanog urbanih ostrva toplote doprinosi i – boja vašeg automobila tako što podiže živu u termometru u njegovoj blizini i do nekoliko stepeni Celzijusa.

Većina ranijih naučnih radova na ovu temu fokusirala se na ulogu zgrada, puteva i zagađenja vazduha. Međutim, doprinos ogromnog broja vozila u gusto naseljenim urbanim centrima ostrvima toplote nije detaljno ispitan. Sve do sada.

Tokom vrućina, ulazak u parkirani automobil deluje kao ulazak u zagrejanu pećnicu. Novo istraživanje rasvetljava da toplota vozila ne utiče samo na vozače i putnike, već i na okolinu, pojačavajući zagrevanje čitavih naselja.

Kako je sprovedena analiza?

Da bi utvrdili kako automobili učestvuju u zagrevanju gradova, grupa istraživača je, pomoću termometra, merila temperaturu vazduha oko dva automobila nakon dugog, sunčanog dana u Lisabonu.

Oba automobila bila su orijentisana od juga ka severu, ali su se razlikovala po boji: jedan je bio crni, a drugi beli.

Najveće razlike zabeležene su iznad crnog automobila, 20 cm od krova, gde je temperatura bila viša za 3,39 do 3,79 °C od referentne. Kod belog automobila, odstupanja su bila znatno manja, a u nekim delovima je čak bilo i hladnije u odnosu na referentnu temperaturu.

Studija potvrđuje da boja automobila značajno utiče na temperaturu okolnog vazduha. S obzirom na hiljade parkiranih vozila u gradovima, ovaj faktor može pojačati efekat urbanog toplotnog ostrva.

Uprkos tome što je studija inovativna u svom pristupu problemu urbanih ostrva toplote, rezultati suštinski ne treba da nas začude: veći deo spoljašnjosti vozila izrađuje se od tankog sloja metala koji apsorbuje toplotu mnogo brže od asfalta.

Povrh toga, poznato je da tamnije boje apsorbuju više sunčeve svetlosti, dok svetlije boje reflektuju više sunčevog zračenja. Tako crni automobili reflektuju samo oko 5-10% svetlosti, a beli i do 85%.

S tim u vezi, autori studije proračunali su da bi se apsorpcija sunčevog zračenja mogla dramatično smanjiti ako bi svi automobili u gradu bili svetlije boje. Ovo bi u nekim delovima skoro udvostručilo ukupni albedo, odnosno sposobnost materijala da reflektuje svetlost sunca.

Situacija u Beogradu

Beograd, kao najveći i najurbanizovaniji grad u Srbiji, posebno je pogođen efektom toplotnih ostrva. A koliki doprinos ovom fenomenu, kao nevidljivi pojačivač, daju automobili?

Slična analiza za sada nije sprovedena i kod nas, ali imamo podatke koji bi mogli da nam daju okvirnu sliku.

Prema JKP Parking servisu, na teritoriji deset beogradskih opština nalazi se preko 36.000 parking mesta u zoniranom području, a vozačima je na raspolaganju i oko 9.250 parking mesta u garažama i na parkiralištima.

Međutim, stvarni broj parkiranih vozila daleko je veći jer se parkira i na privatnim parkinzima, u tržnim centrima i drugim prostorima. Zaključno sa 2024. godinom, broj registrovanih automobila u Beogradu iznosio je 714.995, pokazuje izveštaj Republičkog zavoda za statistiku.

Mada su boje vozne flote manje uhvatljive, određeni utisak možemo dobiti na osnovu globalnih podataka.

Izveštaj nemačke kompanije BASF, jednog od najvećih proizvođača boja za automobile, kaže da su u Evropi, Bliskom istoku i Africi najpopularniji beli automobili (27% vozne flote), a zatim sivi (22%) i crni (20%). Mada ovo svakako nije namerna strategija protiv toplotnih ostrva, svetlije boje mogu indirektno doprineti smanjenju efekta.

Beograd sve snažnije oseća posledice urbanih toplotnih ostrva – tropske noći postaju sve učestalije, posebno u centralnim delovima grada, gde ih je između 40 i 50 godišnje, mnogo više nego u zelenim i prigradskim područjima. Dodatni izazov je što se posledice toplotnih ostrva i klimatskih promena međusobno pojačavaju, stvarajući začarani krug.

Prva mapa toplotnih ostrva u glavnom gradu jasno je ukazala na najkritičnije tačke poput Novog Beograda i centra grada. Ovo nisu samo gusto izgrađeni i naseljeni krajevi, već i krajevi sa mnogo parkiranih auta što dodatno doprinosi toploti.

Tagovi:

Automobili Ekologija toplotna ostrva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Prosečna penzija ove godine je 47,3 odsto prosečne plate, pa će povećanje penzija od 12,2 odsto dobro doći penzionerima, smatraju sagovornici „Vremena“.

Penzije

01.decembar 2025. Bojan Bednar

Povećanje penzija: Briga države ili borba za glasove?

Prosečna penzija ove godine iznosi 47,3 odsto prosečne plate, pa će povećanje penzija od 12,2 odsto dobro doći penzionerima, smatraju sagovornici „Vremena“

Hronika

01.decembar 2025. I.M.

Ponovo gore automobili u Beogradu: U Žarkovu uništeno nekoliko vozila

U sinoćnjem požaru u Žarkovu uništeno je nekoliko automobila. U poslednja dva meseca u Beogradu zabeleženo je više sličnih slučajeva

Kragujevac

01.decembar 2025. I.M.

Novo obrušavanje zemljišta: Provalija stigla do Centra izvrsnosti

U blizini kompleksa Centara izvrsnosti u Kragujevcu došlo je do novog obrušavanja pristupnog puta. Rupa koja se pojavila dodatno je uplašila stanare okolnih zgrada, dok specijalizovane službe još nisu saopštile šta je izazvalo klizište

Radovi na ispiranju vodovodne mreže će se izvoditi svake noći od 1. do 5. decembra, od 22 do šest sati ujutru, i obuhvatiće različite delove opštine Vračar

Vodosnabdevanje

01.decembar 2025. B. B.

Prekid snabdevanja vodom Vračara: Kada i u kojim ulicama?

Radovi na ispiranju vodovodne mreže će se izvoditi svake noći od 1. do 5. decembra, od 22 do šest sati ujutru, i obuhvatiće različite delove opštine Vračar

Klizište u Kragujevcu

30.novembar 2025. I.M.

Zemljište se ne smiruje: Odron u Kragujevcu stigao do zgrade Centra izvrsnosti

Zemljište u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti nastavlja da klizi, a odron se približio samom objektu, iako je grad najavio hitnu intervenciju

Komentar
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure