
Studentski protesti
Ko je nova v. d. dekanka Medicinskog fakulteta u Beogradu, dr Nataša Milić?
Nakon što je Tatjana Simić smenjena sa funkcije dekana ovog fakulteta, na mesto vršioca dužnosti ove funkcije postavljena je prof. dr Nataša Milić
Sagovornici „Vremena“ podeljenog su mišljenja da li bi i u Srbiji sličan projekat onome u Severnoj Makedoniji - da javne ustanove moraju obavezno da postavljaju solarne sisteme na svoje objekte
Severna Makedonija je, u cilju usklađivanja sa standardima Evropske unije, izmenila svoj Zakon o energetskoj efikasnosti tako da će javne ustanove u toj zemlji obavezno morati da postavljaju solarne sistemena svoje objekte.
Na taj način, računaju, biće podstaknute ekonomske i zakonske pogodnosti za građane, što bi trebalo da dovede do nižih računa za energiju, bolje zaštite životne sredine, čistijeg vazduha i otvaranja novih zelenih radnih mesta.
Vlasti u Severnoj Makedoniji smatraju da će se na taj način načiniti suštinski korak ka smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i integraciji obnovljivih izvora energije.
Sagovornici „Vremena“ podeljenog su mišljenja da li bi i u Srbiji sličan projekat mogao da zaživi.
Ogromni gubici u distribuciji struje
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković kaže za „Vreme“ da je broj zahteva za priključak na postojeću električnu mrežu mnogo veći od postojećih kapaciteta.
„Gubici u našem distributivnom i prenosnom sistemu su strašni i jednaki su proizvodnji termoelektrane u Kostolcu. Srbija prvo mora da sredi svoju mrežu da bi mogla da se bavi solarnom energijom, a tu je i pitanje isplativosti. Zaista mislim da je reč o populističkim merama koje u skladu sa dogmom o zelenoj agendi“, kaže Zdravković.
On ukazuje da svet odustaje od takvih ideja, sada kada u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon dolaska Donalda Trampa na vlast, „ta priča jednostavno nema prođu“.
„Evropske zemlje koje su se obogatile na industriji uglja i čelika tokom 19. i 20. veka, pre svega Nemačka, želele su da nametnu svoje nove tehnologije, a onda se ispostavilo da Kina proizvodi 95 odsto svega. Jednostavno, i te evropske zemlje polako odustaju i odustaće od toga, i vidi se namera da se u pogon ponovo stave nuklearne elektrane, a od termoelektrana se ne odustaje, već se rok za njihovo zatvaranje pomera“, kaže Zdravković.
„Jednostavno neisplativa investicija“
On navodi primer Poljske koja je za 20 godina produžila radni vek termoelektrana, koje će nakon toga zameniti nuklearne elektrane.
„Solarna energija je jednostavno neisplativa investicija“, ističe Zdravković.
Na pitanje zašto se onda toliko insistira na ispunjenju tih zadatih ciljeva koji na papiru izgledaju lepo, ali su u praksi često neostvarivi, Zdravković ocenjuje da su za to odgovorne multinacionalne korporacije koje su pokušale da namentnu svoj biznis i svoje tehnologije.
On navodi da se, kada je u pitanju elektromobilnost, samo Holandiji nedostaje 34.000 trafo-stanica, dok Srbija ukupno ima 35.000 trafo-stanica.
„Evropsku energetsku politiku vode svi, samo ne inženjeri, otuda i odricanje od gasa i prelazak na tečni naftni gas, a u međuvremenu je nivo nemačke industrijske aktivnosti smanjen za više od 25 odsto, jer više nemaju jeftine energente, što je bila osnovna prednost Nemačke na druge ekonomije“, zaključuje Zdravković.
I zemlje severnije od Srbije koriste solarnu energiju
Mirko Popović iz Regulatornog instituta za obnovoljivu energiju i životnu sredinu (RERI) kaže za „Vreme“ da je načelno pozitivno iskoristiti krovove za ugradnju solarnih panela, ali ističe da svaki projekat ima svoje specifičnosti.
„Načelno je pozitivno, budući da su pomenute zgrade u Severnoj Makedoniji u vlasništvu države, pa je takav projekat lakše sprovesti“, kaže Popović.
On napominje da se solarna energija koristi i zemljama koje su severnije od Srbije ili Severne Makedonije, navodeći primer Nemačke i Danske.
Dodaje i da u Srbiji već postoje projekti izgradnje malih solarnih jedinica na krovovima i to je omogućeno građanima, ali naglašava da, koliko je njemu poznato, u Srbiji ne postoji tačan popis objekata u javnom vlasništvu, ali da ih je verovatno više od 10.000.
„Na jednom broju tih objekata sigurno se mogu postaviti solarni paneli i može se proizvesti određena količina električne energije, ili toplotne energije, što je podjednako dobro. Posebno na jugu Srbije ima dovoljno sunčanih dana da bi to bilo isplativo“, kaže Popović.
Prioritet je energetsko upravljanje javnim zgradama
Međutim, on naglašava da bi, ukoliko bi se pristupilo energetskom upravljanju javnim zgradama, prethodno trebalo postaviti nekoliko pitanja državi.
„Najpre, trebalo bi odgovoriti na pitanje da li je uspostavljen odgovarajući sistem energetskog menadžmenta u smislu podataka o potrošnji energije i načinu na koji se te zgrade greju, odnosno da li su te zgrade izolovane na odgovarajući način, tako da se ne gubi toplotna energija. Svakom objektu javne namene bi trebalo pristupati na taj integralni način, a ne samo da se postave solarni paneli, jer to onda donekle zvuči kao populistička mera“, kaže Popović.
Kao drugo pitanje on navodi i proveru primene podzakonskih akata koji uređuju promet na tržištu uređaja za grejanje i hlađenje, odnosno za klimatizaciju.
„Taj podzakonski akt je već stupio na snagu i Srbija je već trebalo da ima zahtevnije standarde za uređaje za klimatizaciju. Po mojim saznanjima taj pravilnik se ne primenjuje i na tržištu se i dalje nalaze klima-uređaji koji su ispod standarda“, kaže Popović.
Dodaje i da se nikako ne sme zanemariti ni to od koga se i po kojoj ceni nabavljaju solarni paneli.
„Ne kažem da je tako bilo u Severnoj Makedoniji, ali u Srbiji je svaki javni projekat pod senkom korupcije“, zaključuje Popović.
Nakon što je Tatjana Simić smenjena sa funkcije dekana ovog fakulteta, na mesto vršioca dužnosti ove funkcije postavljena je prof. dr Nataša Milić
„Ova priča je u suštini priča o zarobljenoj državi i o državi u kojoj ne postoje nezavisne institucije. Da Služba unutrašnje kontrole unutar policije funkcioniše na način na koji bi trebalo da funkcioniše, ona bi morala da utvrdi da li je primena policijskih ovlašćenja bila opravdana i da o tome u jednom izveštaju obavesti javnost“, kaže javni tužilac Goran Ilić o intervenciji policije ispred DIF-a u Novom Sadu
Dekanka Medicinskog fakulteta Tatjana Simić smenjena je bez predloga Naučno-nastavnog veća, što po mišljenju profesora Ognjena Radonjića predstavlja urušavanje autonomije Univerziteta u Beogradu
Forum srednjih stručnih škola upozorio je da škola ne može normalno da funkcioniše bez zakonito izabranog direktora, a zaposleni i učenici su zabrinuti zbog trenutnog stanja
Grupa lekara koja je pružala medicinsku pomoć studentima u blokadi napravila portret „uniformisanog pojedinca koji deluje slepo poslušno, na komandu, verujući u svoju kosmičku ulogu pravednika u društvu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve