Milorad Dodik je pozvao narod na referendum. Ali, nejasno je i čemu bi taj referendum valjao i kako institucije BiH mogu da sprovedu vanredne predsedničke izbore u Republici Srpskoj
Rukovodstvo Republike Srpske, odnosno koalicioni partneri na čelu sa SNSD, očekuju da najavljeni referendum predstavlja ključ nacionalnog jedinstva, prenosi Dojče vele.
Sve zbog odluke državne Centralne izborne komisije (CIK) da predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku oduzme mandat, Dodik ipak ne planira da se povuče.
„Ja sam tu i ostaću tu. Nemam nameru da odlazim. Imam obavezu koju mi je narod dao. Pobediću ih njihovim oružjem – politikom“, rekao je Dodik, navodeći da će referendumsko pitanje biti „da li treba pristati na rušenje Ustava Republike Srpske“.
Kada će biti raspisan referendum biće poznato već na narednoj sednici Narodne skupštine koja bi trebalo da bude održana do kraja nedelje. Na njoj bi trebalo da se donese zaključak o odbacivanju odluke Apelacionog suda kojom je potvrđena prvostepena presuda – godinu dana zatvora za Dodika, plus šest godina zabrane političkog delovanja.
Dodik je za prvi deo kazne koji se odnosi na zatvor, već poslao zahtev da se zameni novčanim pokrićem u iznosu od 36.500 maraka, odnosno 100 maraka po danu. Time je, kaže većina analitičara, na neki način priznao odluku Suda.
Sa druge strane, nakon odluke CIK-a o oduzimanju mandata otvara se niz pitanja koja čak nisu definisana Ustavom.
Prvo od njih je institut prevremenih izbora, s obzirom da Ustav definiše da mandat predsedniku prestaje u slučaju ostavke ili opoziva, tako da se u slučaju raspisivanja prevremenih izbora vlasti u Banjaluci mogu pozvati na kršenje Ustava.
Ukoliko se izbori ipak raspišu, najave iz Banjaluke kažu da će ih biti teško sprovesti, što bi značilo produbljivanje krize.
„Predaja i odustajanje ne postoje. Predaja nije opcija“, napisao je Dodik na mreži Iks, rekavši kasnije da su sve odluke političke i zamaskirane u „oblande navodnog pravosuđa“.
Referendum bez pravne snage
Republika Srpska usvojila je prošle godine svoj Izborni zakon, kojim je predviđeno i da sledeći izbori na teritoriji Republike Srpske budu organizovani i održani po entitetskom zakonu.
Po ovom zakonu, ulogu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj preuzima Republička izborna komisija.
Ipak, Ustavni sud BiH poništio je zakon jer je u suprotnosti sa odredbama državnog izbornog zakona. Iako je zakon osporen, pitanje je da li će se ovaj zakon sprovesti u slučaju da dođe do raspisivanja prevremenih izbora od strane CIK-a BiH.
Mnogi analitičari veruju da se ovoga puta neće ponoviti scenario nakon prvostepene presude i će celi proces „tranzicije“ proći dosta mirnije. I sam referendum ne bi imao nikakvu pravnu snagu, već bi njegov rezultat bio neka vrsta argumenta za Dodika da dobije ustupke.
„Manevarski prostor mu je znatno sužen, a neki planovi i savezi na koje je računao su propali“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
„Njegova stranka je bacila kosku među opozicionare nudeći im vladu nacionalnog jedinstva i prebacujući teret odgovornosti na njih, dok se istovremeno u crvenoj zoni drže svi oni koji pokušaju da se ogluše o odluku Suda i spreče prevremene izbore“, dodaje ona.
Kako kaže, i mnogi koji su u vlasti ili bliski vlasti sada su između dve vatre – da li da stanu uz Dodika i tako rizikuju da i sami budu označeni kao počinioci krivičnih dela?
Odluka o oduzimanju mandata Dodiku dobro je dočekana u bošnjačkom političkom korpusu, odakle stižu poruke da se institucije moraju poštovati.
„Ta priča je za mene završena i pozivam sve da se vratimo u okvire interesa građana BiH i da se bavimo svojim poslovima kako bi opravdali visoke plate političara. Trebamo ljudima olakšati živote i zadržati mlade ljude u BiH“, rekao je državni šef diplomatije Elmedin Konaković.
Potpredsednik Republike Srpske Ćamil Duraković oglasio se na društvenim mrežama, tvrdeći da su mu oduzeta sva prava koja ima kao predsednik. Uključujući savetnika, službeno vozilo i stan.
„Rešenje je došlo odmah nakon odluke CIK-a da se ukida radni status mom savetniku“ napisao je Duraković, navodeći da su ga kontaktirali iz vlade da napusti zgradu u kojoj boravi.
„Zatim vozilo. Pozvali iz kabineta predsednika i rekli da se vozilo vrati“, rekao je Duraković, koji u svemu vidi strah od preuzimanja predsedničke funkcije, iako to nije moguće u ovom slučaju jer se i predsednik i potpredsednici direktno biraju na izborima iz tri konstitutivna naroda.
Srbija, Mađarska, Rusija
Dok je odluka o oduzimanju mandata Dodiku pozdravljena u Federaciji, iz Srbije stižu osude da se radi o nastavku političkog progona.
Potpredsednik vlade Srbije Ivica Dačić, upozorava da se radi o najvećem političkom udaru na srpski narod od Dejtonskog sporazuma. Srpski narod kaže Dačić, neće ćutati na nepravdu.
„Svako ko misli da ćemo gledati skrštenih ruku, duboko se vara“, rekao je Dačić.
Jasna podrška Dodiku za sada je stigla iz Srbije i Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban rekao da je Dodik osuđen jer „odbija da igra kako Brisel svira“. Mađarska, kaže Orban, odbija da prihvati odluku suda. Presudu je odbacila i ruska Ambasada u BiH.
Podrška stiže i od Dodikovih koalicionih partnera DNS-a i NPS-a, koji su pozvali zvaničnike koji dolaze iz RS da napuste institucije BiH i time blokiraju odlučivanje na državnom nivou.
„Prisustvo srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH potrebno je samo ukoliko bi se sprečilo donošenje štetnih odluka po Republiku Srpsku“, navodi se između ostalog u zaključcima.
Referendumi
Sa druge strane, ovo nije prva najava referenduma aktuelne vlasti. Jedan od bezbroj najavljenih, prvenstveno onih o samostalnosti RS, održan je 2016. godine. Referendumsko pitanje je bilo „da li podržavate da se 9. januar obeležava i slavi kao Dan Republike Srpske“. Ustavni sud je referendum poništio, a vlast ga proglasila anketom.
Upravo su referendumi o ovim političkim pitanjima za opozicionare u RS samo dolivanje ulja na vatru, nakon kojih nema nikakvih političkih efekata.
„Ja sam siguran da će se ovaj referendum održati sedam dana prije predsedničkih izbora i to će biti sva njegova kampanja“, smatra lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji poručuje da u tome neće učestvovati.
„Ja sam ponosan što sam 2016. bio možda čak i jedini političar RS koji je pozivao da se ne izlazi na referendum. Ostajemo dosledni principima i nećemo biti deo antisrpske politike stvaranja tenzija“, rekao je Vukanović za N1.
Ponavljanje istorije
U opoziciji veruju da je „era Milorada Dodika završena“, iako je ostao formalni deo procesa žalbe nakon koje će CIK raspisati prevremene izbore.
Kako će se oni održati, da li će biti otpora iz RS tokom njihovog sprovođenja, te da li će Narodna skupština na narednoj sednici izabrati lice koje će obavljati ovu funkciju, biće poznato već na najavljenoj sednici.
Sve ostalo je domen špekulacije, iako pravnici ističu da je CIK samo sproveo odluku Suda i da žalba u ovom slučaju ne odlaže izvršenje, zbog čega je CIK morao uz odluku o prestanku mandata, odmah raspisati prevremene izbore.
Milorad Dodik nije prvi predsednik kojem je zabranjeno političko delovanje, ali je sudbina napravila pun krug i ponovila scenario u kojem je upravo Dodik bio jedan od glavnih aktera.
Visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorf je 1999. godine smenio ondašnjeg predsednika Republike Srpske Nikolu Poplašena. Premijer u ostavci tada je bio Milorad Dodik koji je podržao njegovu smenu.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon saslušanja u Patrijaršiji, teolog Blagoje Pantelić tvrdi da mu nije jasno saopšteno šta mu se tačno stavlja na teret. Njegov zahtev da advokat prisustvuje postupku je odbijen, a sudije su, kaže, „samo čitale pitanja“. SPC mu je već zabranila pričešćivanje, a najstroža kazna mogla bi biti isključenje iz crkve
Iako je priznao krivično delo i bio pod istragom Tužilaštva za organizovani kriminal, Goran Vasić se vratio na čelo Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Odluka Vlade Srbije da ukine zaštitu Generalštabu sada ima novo svetlo – njen predlagač, osumnjičeni za falsifikat, i dalje vodi instituciju nadležnu za očuvanje kulturne baštine
Provooptuženi u slučaju „Jovanjica” Predrag Koluvija investitorima u njegovu novu plantažu konoplje garantuje dupliranje novca. A proizvodiće, recimo, cigarete i rakiju, sve legalno i sve za inostrano tržište
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula sa starom fotografijom iz rata, na kojoj je u uniformi i sa puškom, čestitao je građanima Hrvatske „Oluju“. Taj gest su u Srbiji osudili i vlast i opozicija
Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje
Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!