img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Katar

Etička pravila EU: Katar preti obustavom isporuka tečnog gasa

05. август 2025, 15:11 Nik Martin / DW
Foto: Pixabay/ Knud Erik Vinding
Katar preti obustavom isporuka tečnog prirodnog gasa Evropi
Copied

Katar preti obustavom isporuka tečnog prirodnog gasa Evropi zbog nove EU direktive o odgovornosti u lancima snabdevanja, upozoravajući da bi propisi o ljudskim pravima i klimatskoj zaštiti mogli ugroziti isporuke LNG-a dogovorene s Nemačkom, i preusmeriti izvoz ka tržištima sa „stabilnijim i prihvatljivijim uslovima“

U novembru 2022, dok se Evropa borila sa rastućom energetskom krizom, Nemačka je sklopila ugovor s Katarom o uvozu do dva miliona tona tečnog prirodnog gasa (LNG) godišnje iz te zalivske države, piše DW.

Ugovor, koji bi trebalo da stupi na snagu naredne godine, deo je šire strategije Evrope za smanjenje zavisnosti od ruskog gasa nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

Sada, skoro tri godine kasnije, Katar preti obustavom isporuka LNG-a Evropi zbog spora oko direktive Evropske unije usmerene na unapređenje etičkih standarda u globalnoj trgovini.

List Velt je objavio da su katarske vlasti uputile pisma vladama nekoliko zemalja članica EU, pozivajući Brisel da preispita direktivu.

U prepisci se upozorava da bi, bez značajnih izmena EU direktive, Katar mogao da preusmeri izvoz LNG-a na tržišta koja nude „stabilnije i poslovno prihvatljivije uslove“.

Zakon EU o odgovornosti pod lupom

Direktiva EU o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja, usvojena prošle godine, nalaže velikim evropskim kompanijama da provere svoje globalne lance snabdevanja – od sirovina do gotovih proizvoda – kako bi otkrile i otklonile probleme poput kršenja ljudskih prava ili štete po životnu sredinu.

Kada se direktiva primeni, evropske firme biće obavezne da, recimo, paze da kod dobavljača bilo gde na svetu nema robovskog ili dečijeg rada. Nemačka već ima sličan zakon na snazi.

Direktiva takođe obavezuje preduzeća da razviju planove klimatske tranzicije usklađene sa Pariskim sporazumom iz 2015.

Iako su direktivu pohvalile organizacije za ljudska prava i zaštitu životne sredine, industrijska udruženja i dobavljači van EU kritikovali su je zbog visokih troškova usklađivanja, birokratije i širokog međunarodnog pravnog domašaja.

Katar je prigovorio da pravila direktive o klimatskoj zaštiti „prevazilaze ciljeve i namere“ Pariskog sporazuma, te dodao da „visoke novčane kazne, sankcije i lična odgovornost zbog neusaglašenosti“ predstavljaju rizik za državnu kompaniju QatarEnergy, najvećeg svetskog proizvođača LNG-a.

Katar se protivi nultoj emisiji

Evropska direktiva je, kako se navodi, u sukobu sa nacionalnom energetskom strategijom Katara.

Privreda te zalivske države tesno je vezana za LNG, koji smatra „zelenim“ tranzicionim gorivom, a ne klimatskom pretnjom. Doha navodi da želi postepeno i merljivo da napreduje ka eliminaciji ugljen-dioksida, ali bez ugrožavanja izvoza energije.

„Katar i neki drugi proizvođači i izvoznici nafte još uvek nisu uspostavili planove za postizanje nulte neto emisije“, kaže Andreas Goldtau, profesor javne politike na Univerzitetu u Erfurtu, za DW. Goldtau kaže da ih to izlaže riziku od kazni EU zbog nepoštovanja direktive.

Prema toj direktivi, kompanije se mogu suočiti sa novčanim kaznama u visini do pet odsto globalnog godišnjeg prihoda ako ne sprovedu provere.

Za QatarEnergy, koji je 2024. ostvario prihod od 48,6 milijardi dolara, to bi mogla biti kazna od preko dve milijarde.

Katar povećao isporuke zbog rata u Ukrajini

Prema podacima analitičke firme Kpler, od početka rata u Ukrajini, Katar je pokrivao 12-14 odsto evropskih potreba za LNG-om, poslavši ukupno 37,1 milion metričkih tona gasa u EU. Ugovor iz 2022. s Nemačkom trebalo bi dodatno da pojača evropsko snabdevanje.

Analitičari upozoravaju da bi prekid tih isporuka, posebno tokom zimskog vrhunca potrošnje, mogao izazvati nestašice i ponovni rast cena energije.

Tjeri Bro, profesor na Univerzitetu Sciences Po u Parizu, rekao je za DW da nije iznenađenje što Katar sada preti obustavom isporuka, jer „nijedna kompanija“ ne želi da bude izložena „prekomplikovanom i opterećujućem zakonodavstvu“.

„Umesto da ulazi u dugotrajne pregovore, Katar je izabrao odlučniji pristup – da deluje rano i odlučno kako bi se izborio za potpuno izuzeće iz direktive.“

EU odlaže sprovođenje nakon žestokog lobiranja

Zemlje članice EU prvobitno je trebalo da do naredne godine prenesu direktivu u nacionalno zakonodavstvo, s početnim fokusom na kompanije sa više od pet hiljada zaposlenih i godišnjim prihodima većim od 1,5 milijardi evra.

Do 2029. direktiva bi trebalo da se primenjuje i na kompanije sa najmanje hiljadu zaposlenih.

Međutim, suočen sa rastućim otporom zemalja poput Nemačke, Francuske i Italije, kao i finansijskog i energetskog sektora, Brisel je sada predložio dvogodišnje odlaganje – do juna 2028. „EU je već ublažila neke od tih zahteva, odgurnuvši ih u drugu polovinu decenije“, izjavio je Goldtau.

Sada se postavlja ključno pravno pitanje: može li Brisel da nametne visoke kazne kompanijama van EU, poput QatarEnergyja?

Stručnjaci smatraju da bi praktične prepreke i posledice po trgovinu mogle da zakomplikuju bilo kakvu primenu sankcija. Ako se to ne sprovede, finansijski teret mogao bi da se prebaci na evropske partnere.

„Uvoznici koji imaju pravna lica unutar Evrope mogli bi biti obavezani da zadrže isplate prema QatarEnergyju kao posredne kazne“, nagađa Goldtau.

Pravi potez u pogrešnom trenutku?

Potez Katara može biti strateški opravdan, ali njegov tajming izazvao je iznenađenje. Neki analitičari smatraju da Doha koristi nedavne trgovinske tenzije između SAD i EU kako bi se izborila za izuzeće.

Međutim, baš ovog vikenda Brisel je dogovorio kupovinu tečnog gasa iz SAD u vrednosti od 750 milijardi dolara u okviru trgovinskog sporazuma s američkim predsednikom Donaldom Trampom, što je težak udarac za katarsku strategiju.

„Nije mi jasno zašto je Katar ovo pokrenuo baš sada“, rekao je Goldtau za DW. Uostalom, dodao je, Tramp je upravo zaključio sporazum koji Briselu daje još jedan razlog da se „okrene SAD“.

Međutim, ekonomista Bro ima drugačije mišljenje, verujući da je potez Katara vremenski savršeno tempiran kako bi iskoristio stalnu ranjivost Evrope nakon energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.

„Tržište LNG-a i dalje je napeto i verovatno će takvo ostati još tri godine, što Kataru daje snažan argument upravo u pravom trenutku da izvrši pritisak“, zaključuje Bro.

S obzirom na to da se globalna potražnja za LNG-om do 2030. godine procenjuje na više od 600 miliona tona godišnje, proširenje nalazišta Severno polje, za koje se procenjuje da sadrži deset odsto svetskih rezervi gasa, i dugoročni ugovori pozicioniraju Katar kao ključnog snabdevača energije Evropi.

Ali ako propisi EU postanu oštriji, Katar bi mogao ubrzati svoj zaokret ka Aziji, gde potražnja raste, a troškovi su znatno niži.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Evropska unija energetska kriza Evropa Katar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Muzika ili politika

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Bad Bunny, muzičar koji je iznervirao Trampa i svet podigao na noge

Kako je portorikanski pevač Bad Bunny napravio pravi umetnički, ali i u politčki spektakl na poluvremenu Superboula, najgledanijeg sportskog događaja u Americi

Radnik na gasovodu u gradu Zajda u istočnoj Nemačkoj

Gas

09.фебруар 2026. Ferenc Gal (DW)

Kako će proći mađarska tužba zbog zabrane uvoza ruskog gasa u EU

Mađarska vlada, na čelu sa premijerom Viktorom Orbanom, podnela je tužbu Sudu pravde Evropske unije zbog uredbe kojom se predviđa prestanak uvoza prirodnog gasa iz Rusije

TikTok

Narkotici

09.фебруар 2026. Eno Hinc (DW)

Mladi uključuju kamere kada se drogiraju – zbog klikova na TikToku

Mladi su oduvek eksperimentisali s drogama. Ali publicitet menja sve. Ranije bi se tajno drogirali. Danas uključuju kamere – zbog klikova na TikToku

Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure