img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Vučićeva socijalna politika: Snizi neke cene pa ćeraj dalje po starom

31. jul 2025, 08:42 Milica Srejić
Kupovina Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Kupovina
Copied

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je od 1. septembra veliki paket socijalnih mera za građane, koje se delom odnose i na niže cene u trgovinama. Takvih akcija, u istom periodu, bilo je i ranije. Kakve su njihove posledice

U Srbiji je na delu višemesečna društvena i politička kriza, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavlja po ustaljenom obrascu da na to reaguje: pored represije tobože brigom za građane koji teško žive.

Na svom Instagram nalogu najavio je novi veliki paket mera i kaže da on stiže od 1. septembra i to za „ljude koji žive teže“.

„Pobrinućemo se da cene najvažnijih proizvoda u trgovinama budu niže. Pobrinućemo se da krediti budu jeftiniji, da kamatne stope za vas budu niže“, rekao je Vučić.

Dalje je naveo da će pokrenuti inicijativu za izmenu Ustava Republike Srbije po pitanju nemogućnosti da izvršitelji u izvršnom postupku oduzmu živostni prostor u kojoj neka porodica živi.

„Od 25. avgusta očekujte dobre vesti“, zaključio je Vučić.

Sećate li se „najbolje cene“?

Pre godinu dana takođe behu krizna vremena u Srbiji, na delu su bili protesti protiv iskopavanja litijuma. Tada je vlast sprovela akciju „Najbolja cena”. Bilo je i vremena kada je Vlada Srbije ograničavala cene proizvoda, kao na primer tokom pandemije virusa korona. Međutim, u Srbiji se ne živi bolje.

Potrošačke cene u junu 2025. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,6 posto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Dok su cene hrane i bezalkoholnih pića u junu ove godine u odnosu na jun prethodne godine više za čak 7,4 posto.

Šta ove mere znače građanima?

Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić za „Vreme” kaže da administrativne mere ne mogu mnogo da pomognu jer da mogu, ceo svet ne bi imao tržišnu privredu nego bi imao te administrativne mere.

„S druge strane, potpuno je legitimno da to vlast radi, pogotovo kada imamo i ovu društvenu krizu u kojoj se nalazimo, ali i zbog globalne krize. Međutim, teško je neekonomskim merama obezbediti punu snabdevenost tržišta i uz to snižavati cene zato što su to dve suprotne stvari. Da bi neko dobro snabdeo tržište kvalitetnim i raznovrsnim proizvodima to ima svoju cenu. Ako ti ograničavaš kretanje cena, onda će se ili smanjiti proizvodnja, ili će se proizvoditi samo neki proizvodi”, objašnjava Savić.

Neophodna definisana socijalna politika

Međutim, da bi se pomoglo građanima potrebna je adekvatna socijalna politika jer, kaže naš sagovornik, sve zemlje koje imaju dobro definisanu i efikasno sprovedenu socijalnu politiku nemaju ovakve probleme, kakve imaju zemlje koje sporadično ili od slučaja do slučaja vode socijalnu politiku.

„Veoma je teško naći adekvatan mehanizam da tim ljudima preko noći pomogneš. Naravno, to ne oduzima pravo državi da ima neke mere, ali treba biti realan, nije moguće u uslovima krize pomoći većem broju ljudi”, ukazuje Savić.

Dodaje da treba imati dobru socijalnu politiku koja se definiše u dobrim uslovima – znači, kada ima novaca, kada privreda dobro funkcioniše i kada to postane ustaljena praksa.

„Sve zemlje koje imaju socijalno odgovorne politike, kao na primer Švedska, Švajcarska, pa i one će imati problema sa krizom u kojoj se nalaze, ali ni blizu kao neke zemlje koje, stvari posmatraju od slučaj do slučaja.”

Posledice ovakvih mera

Administrativne mere u tržišnoj privedi ne mogu biti efikasne, ukazuje naš sagovornik.

„Ništa jednostavnije nego da Vlada donese odluku da nema povećanja cena ili da kažemo 10 posto idu cene linearno dole. Šta je posledica toga? Neki ljudi će bankrotirati, neki će imati teškoće, neki smanjiti proizvodnju, smanjiti količinu i asortiman, neki će smanjiti kvalitet. Ta mera koja je usmerena na poboljšanje životnog standarda građana usmerena je protiv trgovaca jer objektivno smanjuje njihove prihode”, priča Savić.

Dakle, zaključuje, uvek je dobro za svaku ekonomiju kada se stvari dešavaju na zadovoljavajući način – „kada svako radi svoje, i vlada, i privredne komore, i trgovci, i proizvođači, a i potrošači. To znači da ne moramo da kupujemo u prvoj prodavnici, nego da malo pogledamo da li ima neka akcija, neko sniženje. Na zapadu su racionalni, tamo i bogati ljudi traže kusur”.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Cene Osnovne namirnice Siromaštvo socijalne mere
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Kurs evra

10.decembar 2025. M. L. J.

Koliko može da „divlja“ kurs u menjačnicama i bankama

Prodajni kurs evra u nekim menjačnicama i bankama je već probio 120 dinara, a među građima postoji bojazan od dodatnog povećanja. Kurs ipak ne može neograničeno da „divlja“ - osim ako ga NBS ne promeni.

Sankcije NIS-u

10.decembar 2025. Marija L. Janković

Banka za „Vreme“: „Saradnja sa NIS-om je poslovna tajna“

Da li posluju sa NIS-om, smeju li uopšte o tome da govore, kao i do kada će to poslovanje trajati, objašnjavaju pojedine banke za „Vreme“

Ekonomija

10.decembar 2025. I.M.

„Fajnenšel tajms“: ADNOC iz Emirata najbliži kupovini NIS-a

Pregovori za ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS) su navodno u toku, a kompanija ADNOC iz Abu Dabija slovi kao favorit, piše "Fajnenšel tajms"

„Prema devetomesečnom bilansu, NIS duguje bankama oko 540 miliona evra. Sve ukazuje da će država morati da preuzme NIS, kroz nacionalizaciju ili kroz uvođenje stečaja“, smatra privrednik i vlasnik „Point Group“ Zoran Drakulić

Naftna industrija Srbije

09.decembar 2025. B. B.

Zoran Drakulić: Problem NIS-a rešavaju samo nacionalizacija ili stečaj

„Prema devetomesečnom bilansu, NIS duguje bankama oko 540 miliona evra. Sve ukazuje da će država morati da preuzme NIS, kroz nacionalizaciju ili kroz uvođenje stečaja“, smatra privrednik i vlasnik „Point Group“ Zoran Drakulić

Auto-industrija

09.decembar 2025. Srećko Matić / DW

Milan Nedeljković – čovek iz Kruševca novi šef BMW-a

Nadzorni odbor BMW-a odlučio je da od maja 2026. godine na čelo kompanije dođe Milan Nedeljković, dosadašnji direktor proizvodnje i dugogodišnji menadžer tog koncerna. Nedeljković će zameniti Olivera Cirpsea, koji se povlači zbog internih pravila o starosnoj granici.

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure