Udruženje arhitekata Srbije (UAS) uputilo je u utorak dva javna pisma.
U pismu upućenom svim nadležnim institucijama zahtevaju „da povuku iz procedure Nacrt izmena i dopune Prostornog plana područja posebne namene uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat „Beograd na vodi“ zbog trajnih pogubnih posledica na pravni i planski sistem Republike Srbije i razvoj Beograda, do kojih će doći njegovim usvajanjem“.
Mole sve kolege odgovorne urbaniste i planere da preuzmu odgovornost i suprotstave se akterima moći, smatrajući da „još uvek postoji prostor za promenu“.
Elektronske javne sednice su nezakonite
Drugo pismo je upućeno Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a tiče se nezakonitosti vezanim za elektronske javne sednice.
Pismo je upućeno neposredno pre elektronske javne sednice zakazane za 30. juli u 9 časova, o planu koji predviđa proširenje Beograda na vodi, ili, zvanično, Izmene i dopune PPPPN uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat Beograd na vodi.
Evo o čemu je reč: „digitalizacija procesa prostornog i urbanističkog planiranja prvi put je predstavljena kroz Predlog Koncepta politike reforme eProstora, koji je bio na javnoj raspravi u februaru 2022. godine“, podseća UAS.
Zatim je ta „javna rasprava, suprotno zakonskim procedurama, prekinuta pre predviđenog roka, dokumenti su povučeni sa sajta nadležnog ministarstva, a javnost nikada nije obaveštena o narednim koracima. Tokom te rasprave, stručna javnost i organizacije civilnog društva uputile su brojne ozbiljne kritike i komentare na predloženi koncept. Koncept politike nikada nije formalno usvojen, niti je Vlada Republike Srbije utvrdila plan za njegovu dalju razradu“.
Ipak, poslednjim „izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (2023) uvedeni su pojedini pojmovi i elementi iz pomenutog koncepta, bez oslonca na prethodno utvrđeni pravni okvir. Ove činjenice jasno ukazuju da se tekuća reforma eProstora sprovodi bez javne rasprave i mimo odgovarajuće zakonodavne i institucionalne osnove.“
Tajming
Ministarstvo donosi ovu izmenu baš „u trenutku kada javnost jasno pokazuje izuzetno interesovanje da neposredno učestvuje u javnim raspravama o urbanističkim dokumentima i kada se donose dva velika prostorna plana područja posebne namene – PPPPN za Nacionalni fudbalski stadion 4. faza (EXPO) i Izmene i dopune PPPPN uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat Beograd na vodi”.
A se ovo se događa kad struka gotovo da nema uticaja na urbanističko planiranje. UAS ukazuje na dve opasnosti u prostornom planiranju.
Ukidanje struke
Prvo, prostorni plan područja posebne namene (PPPPN) postao je instrument za planiranje gradskog tkiva, što je u potpunosti suprotno osnovnim načelima urbanističkog planiranja i dosadašnjoj praksi.
Drugo, sve češće se pribegava donošenju posebnih zakona (lex specialis) kako bi se zaobišle uobičajene zakonske procedure i isključilo učešće javnosti.
„Korišćenjem PPPPN-a za planiranje razvoja grada faktički se ukida urbanističko planiranje kao stručna i institucionalna praksa“, kažu, naglašavajući da se „celokupan proces planiranja prenosi na centralizovani, republički nivo, čime se obesmišljava ustavom i zakonom zagarantovano pravo jedinica lokalne samouprave da samostalno planiraju sopstvenu teritoriju.“
„Ovim planovima se sprovodi ono što Vlada RS po nejasnim kriterijumima proglasi projektima od značaja za RS i javnim interesom, bez prostora za kritičko preispitivanje šta taj interes i poseban značaj zaista jesu. Isključene su različite perspektive, konflikti interesa, pa i sam društveni dijalog.“
Hitno objašnjenje
U takvim okolnostima elektronske javne sednice „kako su propisane ovom izmenom Pravilnika i uvedene u našu praksu, nisu i ne mogu biti adekvatan mehanizam za učešće javnosti u donošenju odluka o pitanjima od nacionalnog i javnog značaja – a posebno ne kada se prostorni planovi posebne namene zloupotrebljavaju za planiranje razvoja grada, čime se brutalno poništava svrha urbanističkog planiranja i pravo građana da odlučuju o prostoru u kojem žive.“
Zbog toga traže „od Vlade Republike Srbije, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i Agencije za prostorno planiranje i urbanizam, da hitno i javno objasne na osnovu kog dokumenta i u okviru kojeg pravnog akta se ova reforma sprovodi“, piše u saopštenju UAS-a.
Oba ova javna pisma Udruženja arhitekata Srbije potpisala su i društva arhitekata Beograda, Novog Sada, Niša, Zrenjanina, Valjeva, Vranja i desetak strukovnih organizacija.