Kao da se rat završio pre samo tren, a ne pre punih 30 godina.
Od kada su se hrvatski domoljubi i nacionalisti silno proveli na Tompsonovom koncertu u Zagrebu, najmasovnijem profašističkom skupu posle Drugog svetskog rata, koji je okupio više od pola miliona ljudi, kao da su ponovo krenuli da „čiste“ Hrvatsku.
Zabranili su Bajagu, a dodaju da na hrvatskom tlu neće zapevati ni Lepa Brena. Razlog su neki njihovi koncerti od pre tri i kusur decenije, za koje smatraju pordrškom tadašnjoj srpskoj vojsci u ratu.
Lepa Brena ima najavljena dva koncerta na ostrvu Krk u Hrvatskoj, a ovi nastupi se ne dopadaju ratnim veteranima pa najavljuju proteste.
„Udruženje branitelja sa ostrva Krka najoštrije osuđuju javni nastup srpske folk pevačice Fahrete Jahić Živojinović, na estradi poznatije kao Lepa Brena“, saopštili su oni.
Pomenuta je, dodaju, u vreme ratnih stradanja u BiH, nad muslimanskim i hrvatskim narodom, „javno nastupala u uniformi srpskih terorističkih oružanih snaga koje su palile, pljačkale, progonile i okupirale mesta i gradove, te iz BiH artiljerijom i tenkovima svakodnevno granatirale Županju, Slavonski Brod i druga pogranična mesta u Hrvatskoj“.
„Tada je poginuo veliki broj građana Hrvatske, među kojima i dece“, navodi se između ostalog u saopštenju.
Solin: Možda nije tačno, ali šta da mu radimo
Bajaga je koncert u hrvatskom Solinu, koji je bio zakazan za kraj avgusta, morao da otkaže, zbog pritiska solinskih branitelja i udruženja proisteklih iz Domovinskog rata.
„Razlog negodovanja branitelja i zahtev za otkazivanjem koncerta, po njihovom mišljenju, proizlazi iz informacija da je Bajaga za vreme Domovinskog rata imao nastup (koncert) u tada okupiranom Kninu i to kako bi dizao moral srpskim vojnicima, odnosno četnicima“, navodi se u saopštenju organizatora i dodaje:
„Iako smatramo da te informacije i stavovi nisu utemeljeni na relevantnim činjenicama i dokazima, kao grad koji neguje kulturu i dijalog ne želimo da bilo koji muzički događaj postane povod za podele ili sukobe. Odluka o otkazivanju koncerta doneta je odgovorno, pre svega uzevši u obzir spomenute reakcije udruženja hrvatskih branitelja.“
Nakon što su gradovi Sisak i Solin otkazali koncerte Bajage, njegov menadžer Dragoslav Gane Pecikoza izjavio je za TV Nova da neće tužiti organizatore. Dodao je da je Bajaga zbog svega razočaran.
Rambov odgovor – i Srbima i Hrvatima
Možda hrvatski branitelji Lepoj Breni, pa čak i Bajagi mogu pronaći nacionalističke mrlje u muzičkoj karijeri ili barem problematične nastupe, ali Rambo Amadeusu – svakako ne mogu.
Muzičar je jedan od prvih umetnika u Srbiji koji je devedesetih ustao protiv rata i to na samom početku sukoba.
On je prekinuo nastup Bebi Dol na festivalu Beogradsko proleće 1992. godine. Festival se održavao u Beogradu, dok je trajalo bombardovanje hrvatskih i bosanskih gradova.
„Imam dva minuta da se obratim naciji. Dok mi sviramo, padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu“, rekao je tada Rambo Amadeus.
„Nećemo da zabavljamo biračko telo. J**** vam mater.“
Rambo je tada bacio mikrofon i demonstrativno otišao sa bine.
U jesen 1991. godine počela je opsada na Dubrovnika, kojom je komandovala nekadašnja Jugoslovenska narodna armija, a stanovnici Dubrovnika proveli su skoro 240 dana pod opsadom.
Kao što je Srbima te 1992. odgovorio hrabro i to u sred rata, sada je poslao poruku i Hrvatima.
„Obavještenje svim fanovima – s obzirom da se nisu stekli svi uslovi za nastup, upravo smo otkazali koncert u Solinu. Nadamo se da će se u budućnosti steći uslovi za svirku. Hvala na razumijevanju.“ napisao je Rambo Amadeus.
Stop za srpske narodnjake napolju, a u kućama…
Hrvatska se decenijama bori protiv šunda iz Srbije i trudi se da stavi rampu na srpske narodnjake. Nisu njoj problem samo oni koji su potencijalno slali problematične poruke u ratu, već i pevači iz Srbije koji navodno preko granice donose hrvatskim mladima lošu glazbu.
Tako su silno bili zaprepašćeni kada je Aleksandra Prijović, turbo-folk pevačica iz Srbije, koja je deo života provela u hrvatskom Belom manastiru, napunila čak pet zagrebačkih Arena.
Ipak, nije tajna da se brojna veselja čak i hrvatske visokoobrazovane mladeži, završavaju uz Prijović, Acu Lukasa, Šaka Polumentu, Sašu Matića, ali boga mi, i uz nacionalno najproblematičniju Svetlanu Ražnatović – Cecu, Arkanovu udovicu.
Koliko god predsednik Hrvatske Zoran Milanović govori kako toliko mrzi ovu muziku da ga jednostavno „kosti bole od turbo folka“, njegove sunarodnike možda takođe kosti bole. Ali sutradan, od silnog provoda i đipanja uz isti.