img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bliski istok

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

26. јун 2025, 15:26 Kersten Knip / DW
Foto: AP Photo/Oded Balilty
Posledice iranskog napada
Copied

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Izgleda da se stabilizuje primirje između Izraela i Irana koje je u ponedeljak (23. jun) zaključio američki predsednik Donald Tramp, uprkos nekoliko kratkotrajnih prekida za koje su odgovorne obe strane. Time su sve države u regionu dobile priliku da preispitaju svoje stavove u vezi sa sukobom i posledicama koje iz njega proističu, piše DW.

Podeljen stav mnogih država prema Teheranu

Jordan je u zajedničkoj izjavi s drugim arapskim, afričkim i azijskim državama izrazio „kategoričko odbijanje i osudu“ izraelskih napada na Islamsku Republiku Iran od 13. juna 2025. godine, ali je istovremeno obarao rakete ispaljene iz Irana koje su preletale preko njegove teritorije. Jordanska vlada pozvala se na princip samoodbrane.

Isto je učinila i Saudijska Arabija, koja je takođe potpisala izjavu. Iako iz Rijada nije stigla zvanična izjava o obaranju iranskih raketa, ali poznavaoci prilika smatraju da je to sasvim moguće.

Situacija u Jordanu i Saudijskoj Arabiji ne razlikuje mnogo od one u drugim državama regiona. Obe zemlje imaju stabilne i mirne odnose sa Izraelom.

Jordan je potpisao i mirovni sporazum – ali uz istovremeno oslanjanje na vojnu saradnju sa SAD. Prima i finansijsku pomoć iz Vašingtona, oko 1,45 milijardi dolara godišnje. Time je Jordan, posle Izraela, drugi najveći svetski primalac američke pomoći.

Jordan i Saudijska Arabija imaju u vidu interese kompletnog regiona. To se pre svega odnosi na njegovu stabilnost, koja mora biti zasnovana na uravnoteženom odnosu sa Iranom.

Zabrinutost zbog pada režima

Podeljenost koja vlada verovatno će i ubuduće da oblikuje regionalnu politiku, posebno kod zalivskih država, smatra Simon Volfgang Fuks, islamolog sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

„U zalivskim državama se veoma pažljivo registruje da je Iran izgubio značajan deo svog potencijala pretnje“, istakao je on u razgovoru za DW, ukazujući tako na oslabljene proiranske milicije poput Hezbolaha, Hamasa i šiitskih grupa u Iraku.

Sirija je takođe ispala iz igre kao saveznik Irana. „U tom kontekstu, iz perspektive zalivskih država, izgleda razumno približiti se ovom, iako oslabljenom, ali i dalje veoma važnom akteru u regionu. Međutim, nema interesa za direktno slabljenje režima u Iranu, a još manje za njegov pad i haos koji bi iz toga proizašao. Sličan stav ima i Jordan“, rekao je Fuks.

Susedne države sada teže ka tome da spreče pad autoritarnog režima u Iranu.

„Pitanje je svakako šta bi usledilo nakon Islamske Republike“, ukazuje Markus Šnajder, direktor bejrutske kancelarije nemačke Fondacije Fridrih Ebert, u analizi na sajtu te fondacije, izražavajući zabrinutost unutar i van regiona.

„U samoj zemlji, iz razumljivih razloga, ne postoji organizovana opozicija – ni politička ni oružana. A u egzilu postoje dve snage – Narodni mudžahedini i monarhisti – čija je borbena sposobnost upitna,“ podsetio je on.

Stav Egipta takođe podeljen

Slično ponašanje pokazuje i Egipat, koji je bio uzdržan dok su sukobi bili najintenzivniji. Pozdravio je dogovoreno primirje i najavio da će nastaviti svoje diplomatske napore sa partnerima. Cilj je učvršćivanje primirja, smirivanje situacije i postizanje sveobuhvatnog, trajnog rešenja krize.

Egipat se nalazi u delikatnoj poziciji, jer je i on zavistan od američke vojne pomoći, rekao je Fuks. To se posebno pokazalo tokom rata u Gazi. Kairo je jasno odbacio sve planove o prihvatanju Palestinaca iz Gaze i stavio do znanja da neće prihvatiti proterivanje stanovništva.

„S druge strane, egipatska vlada je učinila sve da ne naljuti izraelsku stranu i SAD, zaustavljajući, na primer, marš solidarnosti sa Gazom iz Tunisa, napadajući međunarodne aktiviste 14. juna i ne dozvoljavajući im ni da se približe Sinaju,“ podsetio je Fuks.

Egipatska vlada očigledno želi da izbegne komplikacije u odnosima sa SAD. Zajedno sa drugim državama, posvećena je borbi protiv terorizma i obezbeđivanju egipatskih granica sa konfliktnim zemljama i regionima poput Libije, Gaze i Sudana.

Egipat takođe prima značajnu američku vojnu pomoć. Samo prošle godine ta pomoć je iznosila 1,3 milijarde dolara. Sve to doprinosi tome da se Egipat i dalje usko usklađuje sa Belom kućom, posebno s obzirom na to da iz Vašingtona nema kritika na katastrofalnu situaciju sa ljudskim pravima u vladi Al-Sisija.

Zabrinutost za političku ravnotežu

Svim državama u susedstvu Irana postalo je jasno koliko je važno održati ravnotežu u regionu – čak i kada je reč o tako teškom partneru.

„Oslabljeni Iran bi se mogao obuzdati i ukrotiti, ali zemlja koja je saterana u ćošak, teško ranjena i koja se bori za opstanak – je nepredvidljiva“, napisao je Šnajder u svojoj analizi.
Fuks navodi da se pokazalo da se kurs trenutne američke administracije u velikom delu regiona doživljava kao iritantan.

„Trampova spoljna politika, vođena preko društvenih mreža, ruši svu dosadašnju izvesnost u međunarodnim odnosima. Ipak, teško da će SAD u narednim godinama usmeriti svoju glavnu pažnju na Bliski istok. Izrael i Iran su tu izuzeci. Za dalje intervencije ne postoji veliko interesovanje, fokus će se neizbežno preusmeriti ka Istočnoj Aziji“, zaključio je Fuks za DW.

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Dojče vele Donald Tramp Iran Izrael Primirje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure