Povodom treće izložbe „Hvatač snova”, koju radi sa Stevanom Vukovićem, Aleksandar Zograf u intervjuu za novi broj „Vremena“ priča: „Tehnički, nema neke velike razlike u opisivanju stvarnih događanja i onih koji su viđeni u snu, i to je jedna od tema koja je zaokupljala kreativce u raznim vremenskim i geografskim okvirima“
„Hvatač snova” naziv je izložbe stripova Aleksandra Zografa koji su posvećeni snovima (bioskop „Balkan”). Zograf je jedan od najcenjenijih evropskih (dakle i svetskih) stvaralaca stripova, redovni autor „Vremena”, umetnik koji je svoj izraz pronašao relativno brzo, ali je nastavio da svoj stil menja, nadograđuje, produbljuje.
Foto: Bojan Janjić„Hvatač snova” – izložba stripova Aleksandra Zografa
Zograf u intervjuu za novi broj „Vremena” objašnjava: „Ja sam pre dosta godina shvatio da događaj koji se odvijao u ‘budnoj’ stvarnosti i ono što smo doživeli sanjajući mogu da ostave jednako snažan utisak. To podrazumeva da priče zasnovane na realnom i sanjanom imaju jednako šansu da uskomešaju naša osećanja”.
Međutim, priča on, kada je san u pitanju, postoji i posebno uzbuđenje, pošto snevanje poseduje auru tajanstvenog, senovitog, nečeg što je nejasno, ali svakako izaziva nekakvu čudnu jezu.
„Tehnički, nema neke velike razlike u opisivanju stvarnih događanja i onih koji su viđeni u snu, i to je jedna od tema koja je zaokupljala kreativce u raznim vremenskim i geografskim okvirima“, kaže Zograf.
Večita inspiracija – lično iskustvo
Sagovornik „Vremena“ naglašava da je dobar deo njegovih stripova autobiografski, ili se zasniva na razmišljanjima koja su proizašla iz ličnog iskustva, posmatranja i tome slično.
„Takve priče je najlakše ispričati kroz vlastiti lik, ali da bih to ostvario kreirao sam lik koji je ipak samo crtani junak. Tako da on zadržava slobodu da bude i nešto više od realnog ‘ja’ koje svakog jutra susrećem ispred ogledala”, zaključuje Aleksandar Rakezić Zograf.
Ceo intervju sa Aleksandrom Rakezićem pročitajte u novom broju „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 19. juna.
Ceo članak čitajte u novom broju „Vremena“ koji je na kioscima od ovog četvrtka (19.jun) ili se pretplatite na štampano ili digitalno izdanje našeg nedeljnika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.