

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Izrael je žestoko napao Iran zato što bi navodno za samo nekoliko meseci bio u stanju da proizvede atomsko oružje. Nezavisno od toga, arhineprijatelj jevrejske države decenijama nije bio toliko slab
Izrael tvrdi da je Iran nadomak proizvodnje atomske bombe i da je zbog toga u samoodbrani morao da napadne zemlju čija je državna doktrina uništenje jevrejske države.
Sa druge strane Iran decenijama nije toliko slab kao što je danas. U prošlogodišnjem bombardovanju izraelska vojska IDF je teško oštetila iransku protivvazdušnu odbranu, zemlja je iscrpljena međunarodnim sankcijama, inflacija je dostigla 43 odsto, režim mula suočava se sa sve jačim i češćim otporom Iranaca. Povrh toga Izrael je uništio Hamas u Pojasu Gaze i naneo tešku štetu šiitskoj miliciji Hezbolah u Libanu – obe militantne organizacije su tesno povezane sa Teheranom. Sa padom Bašara el Asada u Siriji Iran je ostao i bez jedinog arapskog saveznika u regionu.
Od 7. oktobra 2023, kada je Hamas na „crni šabat“ upao u Izrael, jevrjska država se nalazi na ratnom pohodu. Zbog brutalnih napada na Pojas Gaze, prilikom kojih je ubijeno preko 55.000 Palestinaca, Izrael je u velikoj meri izgubio međunarodnu podršku.
Uprkos tome jastrebovi u ultrakonzervativnoj vladi Benjamina Netanjahua pritiskaju već duže vreme da je kucnuo čas da Izrael zada smrtonosan udarac svim svojim regionalnim neprijateljima koji ga ugrožavaju – pre svega Iranu.
Pozicija SAD
Nejasno je da li je Izrael u petak, 13. Juna 2025, vazdušne udare bez presedana na Iran pokrenuo sa prećutnim blagoslovom ili uz protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa.
Zvanično, Tramp je upozoravao Tel Aviv da ne napada Iran dok SAD sa njim vodi obnovljene pregovore o ograničenju iranskog nuklearnog programa. On je novi nuklerani sporazum sa Iranom isticio kao jedan od svojih prioritetnih spoljnopolitičkih ciljeva u nastojanju da se predstavi kao globalni mirotvorac.
Upravo je Tramp, međutim, za vreme svog prvog predsedničkog mandata 2015. van snage stavio nuklearni sporazum koji je njegov prethodnik Barak Obama ostvario sa Teheranom i uveo oštre sankcije Iranu. Džo Bajden ne samo da ih nije ukinuo, već ih je i proširio.
Uslov Trampa za novi nuklearni sporazum je da Iran u potpunosti obustavi obogaćivanje urana koje je neophpodno za proizvodnju atomskog oružja. „Nula odsto“, glasi parola iz Vašingtona.
„Nećemo tolrisati ni jedan odsto kapaciteta za obogaćivanje urana jer to omogućuje proizvodnju oružja“, izjavio je u maju Tramp. Tolerisaće se samo proizvodnja nuklearne energije za civilne svrhe.
Uzbuna u Beču
Pre nekoliko dana je, međutim, izveštaj Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) sa sedištem u Beču izazvao opštu uzbunu. U njemu stoji da je Iran poslednjih nedelja znatno povećao proizvidnju uranijuma gotovo pogodnog za proizvodnju oružja.
Prema tom izveštaju Iran sada raspolaže sa skoro 409 kilograma uranijamu čija čistoća iznosi 60 odsto. Za bezmalo dve nedelje bi mogao da obogati uranijum na čistoću od 90 odsto koja je dovoljna za prozvodnju atomskog oružja. Za prozvodnju bombe onda bi bilo potrebno samo nekoliko meseci, najviše godinu dana.
Jedan predstavnik izraelske vojske je u petak ujutru izjavio da iranski režim raspolaže sa dovoljno obogaćenog nuklearnog materijala da za samo „nekoliko dana proizvede 15 bombi“. Premijer Benjamin Netanjahu je naveo „devet bombi“.
Pored toga, Iran je navodno znatno podigao prozvodnju balističkih raketa. Prema IDF-u ima ih više stotina ili čak više hiljada.
Izrael već duže vreme razmatra vojni udar na Iran kako bi uništio, ili bar suštinski unazadio iranski nuklearni program. Netanjahu je bio razočaran što Tramp nije pokazivao razumevanja za izraelske vojne planove. Umesto toga je na opšte iznenađenje obnovio pregovore sa Teheranom.
Izrael je ovaj napad bez presedana izveo samostalno, mada je o tome obevestio u najmanju ruku Vašington i Berlin.
Američki državni sekretar Marko Rubio je naglasio da je Izrael napao Iran unilateralno i da tvrdi da je to učinio u samoodbrani.
„Mi nismo umešani u vazdušne udare na Iran. Naš prioritet je da zaštitimo američke snage u regionu“, rekao je Rubio u saopštenju koje je izdala Bela kuća.
Pretpostavka je da Iran ima oko 2000 balističkih raketa i najmanje 4000 borbenih dronova. Za Izraelce je veoma značajno da američke vojne snage u regionu presreću te smrtonosne letelice da se ne bi provukle kroz „Gvozdenu kupolu“, veoma efikasan protivraketni izraelski štit.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Na snagu je stupio scenario koga su se mnogi pribojavali: otvoren vojni sukob izneđe dve najveće regionalne vojne sile, dva arhineprijetelja koji streme ka međusobnom uništenju.
Izvor: CNN/BBC/Spiegel


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve