img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat na bliskom istoku

Napad Izraela na Iran: Da li je Teheran zaista nadomak atomske bombe?

13. jun 2025, 11:00 A.I.
Foto: Iranian Presidency Office/AP
Iranska nuklearna dostignuća: Predsednik države Masud Pezeškijan i direktor Organizacije za atomsku energiju Irana Mohamed Eslami
Copied

Izrael je žestoko napao Iran zato što bi navodno za samo nekoliko meseci bio u stanju da proizvede atomsko oružje. Nezavisno od toga, arhineprijatelj jevrejske države decenijama nije bio toliko slab

Izrael tvrdi da je Iran nadomak proizvodnje atomske bombe i da je zbog toga u samoodbrani morao da napadne zemlju čija je državna doktrina uništenje jevrejske države.

Sa druge strane Iran decenijama nije toliko slab kao što je danas. U prošlogodišnjem bombardovanju izraelska vojska IDF je teško oštetila iransku protivvazdušnu odbranu, zemlja je iscrpljena međunarodnim sankcijama, inflacija je dostigla 43 odsto, režim mula suočava se sa sve jačim i češćim otporom Iranaca. Povrh toga Izrael je uništio Hamas u Pojasu Gaze i naneo tešku štetu šiitskoj miliciji Hezbolah u Libanu – obe militantne organizacije su tesno povezane sa Teheranom. Sa padom Bašara el Asada u Siriji Iran je ostao i bez jedinog arapskog saveznika u regionu.

Od 7. oktobra 2023, kada je Hamas na „crni šabat“ upao u Izrael, jevrjska država se nalazi na ratnom pohodu. Zbog brutalnih napada na Pojas Gaze, prilikom kojih je ubijeno preko 55.000 Palestinaca, Izrael je u velikoj meri izgubio međunarodnu podršku.

Uprkos tome jastrebovi u ultrakonzervativnoj vladi Benjamina Netanjahua pritiskaju već duže vreme da je kucnuo čas da Izrael zada smrtonosan udarac svim svojim regionalnim neprijateljima koji ga ugrožavaju – pre svega Iranu.

Pozicija SAD

Nejasno je da li je Izrael u petak, 13. Juna 2025, vazdušne udare bez presedana na Iran pokrenuo sa prećutnim blagoslovom ili uz protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa.

Zvanično, Tramp je upozoravao Tel Aviv da ne napada Iran dok SAD sa njim vodi obnovljene pregovore o ograničenju iranskog nuklearnog programa. On  je novi nuklerani sporazum sa Iranom isticio kao jedan od svojih prioritetnih spoljnopolitičkih ciljeva u nastojanju da se predstavi kao globalni mirotvorac.

Upravo je Tramp, međutim, za vreme svog prvog predsedničkog mandata 2015. van snage stavio nuklearni sporazum koji je njegov prethodnik Barak Obama ostvario sa Teheranom i uveo oštre sankcije Iranu. Džo Bajden ne samo da ih nije ukinuo, već ih je i proširio.

Uslov Trampa za novi nuklearni sporazum je da Iran u potpunosti obustavi obogaćivanje urana koje je neophpodno za proizvodnju atomskog oružja. „Nula odsto“, glasi parola iz Vašingtona.

„Nećemo tolrisati ni jedan odsto kapaciteta za obogaćivanje urana jer to omogućuje proizvodnju oružja“, izjavio je u maju Tramp. Tolerisaće se samo proizvodnja nuklearne energije za civilne svrhe.

Uzbuna u Beču

Pre nekoliko dana je, međutim, izveštaj Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) sa sedištem u Beču izazvao opštu uzbunu. U njemu stoji da je Iran poslednjih nedelja znatno povećao proizvidnju uranijuma gotovo pogodnog za proizvodnju oružja.

Prema tom izveštaju Iran sada raspolaže sa skoro 409 kilograma uranijamu čija čistoća iznosi 60 odsto. Za bezmalo dve nedelje bi mogao da obogati uranijum na čistoću od 90 odsto koja je dovoljna za prozvodnju atomskog oružja. Za prozvodnju bombe onda bi bilo potrebno samo nekoliko meseci, najviše godinu dana.

Jedan predstavnik izraelske vojske je u petak ujutru izjavio da iranski režim raspolaže sa dovoljno obogaćenog nuklearnog materijala da za samo „nekoliko dana proizvede 15 bombi“. Premijer Benjamin Netanjahu je naveo „devet bombi“.

Pored toga, Iran je navodno znatno podigao prozvodnju balističkih raketa. Prema IDF-u ima ih više stotina ili čak više hiljada.

Izrael već duže vreme razmatra vojni udar na Iran kako bi uništio, ili bar suštinski unazadio iranski nuklearni program. Netanjahu je bio razočaran što Tramp nije pokazivao razumevanja za izraelske vojne planove. Umesto toga je na opšte iznenađenje obnovio pregovore sa Teheranom.

Izrael je ovaj napad bez presedana izveo samostalno, mada je o tome obevestio u najmanju ruku Vašington i Berlin.

Američki državni sekretar Marko Rubio je naglasio da je Izrael napao Iran unilateralno i da tvrdi da je to učinio u samoodbrani.

„Mi nismo umešani u vazdušne udare na Iran. Naš prioritet je da zaštitimo američke snage u regionu“, rekao je Rubio u saopštenju koje je izdala Bela kuća.

Pretpostavka je da Iran ima oko 2000 balističkih raketa i najmanje 4000 borbenih dronova. Za Izraelce je veoma značajno da američke vojne snage u regionu presreću te smrtonosne letelice da se ne bi provukle kroz „Gvozdenu kupolu“, veoma efikasan protivraketni izraelski štit.

Sukob na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Na snagu je stupio scenario koga su se mnogi pribojavali: otvoren vojni sukob izneđe dve najveće regionalne vojne sile, dva arhineprijetelja koji streme ka međusobnom uništenju.

Izvor: CNN/BBC/Spiegel

Tagovi:

Napad Izrael Iran Međunarodne agencije za nuklearnu energiju Obogaćeni uranijum Proizvidnja nuklearnog oružja iran atomska bomba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Huti u Jemenu

Bliski istok

08.septembar 2026. B. B.

Desetine povređenih u napadu Huta na Saudijsku Arabiju

Huti, saveznici Teherana u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kontrolišu najnaseljenije delove Jemena

Sahrana Ratka Mladića

Ratko Mladić

08.septembar 2026. M. L. J.

Kako je Srbija (opet) razočarala region

Povlačenje zaposlenih iz ambasade i osude preblagih reči iz EU glavne su reakcije iz regiona na sahranu Ratka Mladića

Mađarska

07.septembar 2026. Keno Fersek/DW

Mađarova superagencija: Potraga za milijardama Viktora Orbana

Počinje sa radom superagencija u Mađarskoj koja treba da otkrije da li je i kako nezakonito stečena imovina oligarha i drugih partijskih prijatelja Viktora Orbana

Izbori u Nemačkoj

Nemačka

07.septembar 2026. Nemanja Rujević

Kako je nasmejani Zigmund doveo desničare do trijumfa

Alternativa za Nemačku je zgazila konkurenciju na izborima u Saksoniji-Anhalt, ali je za tri mandata kratka da formira Vladu. Kakve su poruke izbora i šta dalje?

Izbori u Nemačkoj

Izbori u Nemačkoj

06.septembar 2026. S.Ć.

Velika pobeda Alternative za Nemačku u Saksoniji-Anhalt

AfD ubedljivo je pobedila na današnjim izborima u Saksoniji-Anhaltu sa 44,5 odsto osvojenih glasova

Komentar
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić, miting, kampanja

Pregled nedelje

Kako je propao marš na Novi Sad

Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan

Filip Švarm
Vučić

Komentar

Vučićev podkast: Ovo je sve nenormalno

Ko je hteo još Vučića, dobiće još Vučića u podkastu sa Vučićem. Treba ispuniti svaki sekund kampanje i jedino je uzbudljivo pitanje hoće li gosti podkasta moći da dođu do reči

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1861
Poslednje izdanje

Tema broja I

Živi taoci mrtvog generala Pretplati se
Medijska gibanja

Režimske investicije u mraku

Crna Gora i borba protiv mafije: Gde su danas škaljarski i kavački klan

Rat koji je preživeo svoje vođe

Intervju: Arhiepiskop sevastijski Teodosije, Grčka pravoslavna patrijaršija u Jerusalimu

Jevanđelje nas uči borbi protiv nepravde

In memoriam: Dolly Parton (1946–2026)

Odlazak heroine, anđela i talenta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure