img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat na bliskom istoku

Napad Izraela na Iran: Da li je Teheran zaista nadomak atomske bombe?

13. јун 2025, 11:00 A.I.
Foto: Iranian Presidency Office/AP
Iranska nuklearna dostignuća: Predsednik države Masud Pezeškijan i direktor Organizacije za atomsku energiju Irana Mohamed Eslami
Copied

Izrael je žestoko napao Iran zato što bi navodno za samo nekoliko meseci bio u stanju da proizvede atomsko oružje. Nezavisno od toga, arhineprijatelj jevrejske države decenijama nije bio toliko slab

Izrael tvrdi da je Iran nadomak proizvodnje atomske bombe i da je zbog toga u samoodbrani morao da napadne zemlju čija je državna doktrina uništenje jevrejske države.

Sa druge strane Iran decenijama nije toliko slab kao što je danas. U prošlogodišnjem bombardovanju izraelska vojska IDF je teško oštetila iransku protivvazdušnu odbranu, zemlja je iscrpljena međunarodnim sankcijama, inflacija je dostigla 43 odsto, režim mula suočava se sa sve jačim i češćim otporom Iranaca. Povrh toga Izrael je uništio Hamas u Pojasu Gaze i naneo tešku štetu šiitskoj miliciji Hezbolah u Libanu – obe militantne organizacije su tesno povezane sa Teheranom. Sa padom Bašara el Asada u Siriji Iran je ostao i bez jedinog arapskog saveznika u regionu.

Od 7. oktobra 2023, kada je Hamas na „crni šabat“ upao u Izrael, jevrjska država se nalazi na ratnom pohodu. Zbog brutalnih napada na Pojas Gaze, prilikom kojih je ubijeno preko 55.000 Palestinaca, Izrael je u velikoj meri izgubio međunarodnu podršku.

Uprkos tome jastrebovi u ultrakonzervativnoj vladi Benjamina Netanjahua pritiskaju već duže vreme da je kucnuo čas da Izrael zada smrtonosan udarac svim svojim regionalnim neprijateljima koji ga ugrožavaju – pre svega Iranu.

Pozicija SAD

Nejasno je da li je Izrael u petak, 13. Juna 2025, vazdušne udare bez presedana na Iran pokrenuo sa prećutnim blagoslovom ili uz protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa.

Zvanično, Tramp je upozoravao Tel Aviv da ne napada Iran dok SAD sa njim vodi obnovljene pregovore o ograničenju iranskog nuklearnog programa. On  je novi nuklerani sporazum sa Iranom isticio kao jedan od svojih prioritetnih spoljnopolitičkih ciljeva u nastojanju da se predstavi kao globalni mirotvorac.

Upravo je Tramp, međutim, za vreme svog prvog predsedničkog mandata 2015. van snage stavio nuklearni sporazum koji je njegov prethodnik Barak Obama ostvario sa Teheranom i uveo oštre sankcije Iranu. Džo Bajden ne samo da ih nije ukinuo, već ih je i proširio.

Uslov Trampa za novi nuklearni sporazum je da Iran u potpunosti obustavi obogaćivanje urana koje je neophpodno za proizvodnju atomskog oružja. „Nula odsto“, glasi parola iz Vašingtona.

„Nećemo tolrisati ni jedan odsto kapaciteta za obogaćivanje urana jer to omogućuje proizvodnju oružja“, izjavio je u maju Tramp. Tolerisaće se samo proizvodnja nuklearne energije za civilne svrhe.

Uzbuna u Beču

Pre nekoliko dana je, međutim, izveštaj Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) sa sedištem u Beču izazvao opštu uzbunu. U njemu stoji da je Iran poslednjih nedelja znatno povećao proizvidnju uranijuma gotovo pogodnog za proizvodnju oružja.

Prema tom izveštaju Iran sada raspolaže sa skoro 409 kilograma uranijamu čija čistoća iznosi 60 odsto. Za bezmalo dve nedelje bi mogao da obogati uranijum na čistoću od 90 odsto koja je dovoljna za prozvodnju atomskog oružja. Za prozvodnju bombe onda bi bilo potrebno samo nekoliko meseci, najviše godinu dana.

Jedan predstavnik izraelske vojske je u petak ujutru izjavio da iranski režim raspolaže sa dovoljno obogaćenog nuklearnog materijala da za samo „nekoliko dana proizvede 15 bombi“. Premijer Benjamin Netanjahu je naveo „devet bombi“.

Pored toga, Iran je navodno znatno podigao prozvodnju balističkih raketa. Prema IDF-u ima ih više stotina ili čak više hiljada.

Izrael već duže vreme razmatra vojni udar na Iran kako bi uništio, ili bar suštinski unazadio iranski nuklearni program. Netanjahu je bio razočaran što Tramp nije pokazivao razumevanja za izraelske vojne planove. Umesto toga je na opšte iznenađenje obnovio pregovore sa Teheranom.

Izrael je ovaj napad bez presedana izveo samostalno, mada je o tome obevestio u najmanju ruku Vašington i Berlin.

Američki državni sekretar Marko Rubio je naglasio da je Izrael napao Iran unilateralno i da tvrdi da je to učinio u samoodbrani.

„Mi nismo umešani u vazdušne udare na Iran. Naš prioritet je da zaštitimo američke snage u regionu“, rekao je Rubio u saopštenju koje je izdala Bela kuća.

Pretpostavka je da Iran ima oko 2000 balističkih raketa i najmanje 4000 borbenih dronova. Za Izraelce je veoma značajno da američke vojne snage u regionu presreću te smrtonosne letelice da se ne bi provukle kroz „Gvozdenu kupolu“, veoma efikasan protivraketni izraelski štit.

Sukob na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Na snagu je stupio scenario koga su se mnogi pribojavali: otvoren vojni sukob izneđe dve najveće regionalne vojne sile, dva arhineprijetelja koji streme ka međusobnom uništenju.

Izvor: CNN/BBC/Spiegel

Tagovi:

Napad Izrael Iran Međunarodne agencije za nuklearnu energiju Obogaćeni uranijum Proizvidnja nuklearnog oružja iran atomska bomba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Protesti u Albaniji u okviru takozvane "flamingo revolucije"

Korupcija

09.јул 2026. B. B.

Gardijan: U albanskoj „flamingo revolciji“ odjeci demonstracija u Srbiji

U albanskim protestima mogu se prepoznati odjeci dugotrajnih demonstracija u Srbiji protiv klijentelizma i nedostatka odgovornosti vlasti, piše Gardijan

Veštačka inteligencija, ilustracija

Veštačka inteligencija

09.јул 2026. B. B.

Veštačka inteligencija otkriva sklonost ka korupciji

Model zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji razvijen je u Beču

Granični prelaz

Evropska unija

09.јул 2026. B. B.

Politiko: Devet zemalja traži produžеnje olakšica u primeni EES

Mehanizam za vanredne situacije koji omogućava graničnim službama da, u izuzetnim okolnostima, privremeno obustave prikupljanje biometrijskih podataka, trebalo bi da bude ukinut 6. septembra

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom Istoku

09.јул 2026. A.P.

Prekid prekida vatre: Vazdušni udari SAD na Iran koji je uzvratio napadima na Kuvajt i Bahrein

Američka vojska je saopštila da je u noći na četvrtak izvršila 90 vazdušnih udara na Iran. Centralna komanda tvrdi da je to bila rekacija na pojedinačne iranske napada na brodove u Ormuskom moreuzu

NATO; Donald Tramp

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2026. I.M.

Tramp: Daćemo Ukrajini licencu za proizvodnju sistema „patriot“

Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da planira da Ukrajini omogući licencnu proizvodnju raketa-presretača za sistem „patriot”. Kijev ovu tehnologiju traži mesecima zbog sve intenzivnijih ruskih raketnih napada

Komentar
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure