Trudničko, porodiljsko, roditeljski dodatak, sahrana, uništena imovina - tokom brojnih planiranih i neplaniranih događaja u životu građana Srbije, oni imaju zakonsko pravo da u pomoć pozovu i državu
Ideja ovog teksta nije – kako se okoristiti od države, već jednostavno kako naplatiti zakonski propisano pravo koje građanima Srbije, koji plaćaju brojne poreze za imovinu, ali i penziono i zdravstveno osiguranje, ostvaruju automatski.
Neka prava su zagarantovana i samom činjenicom da neko ima pasoš Srbije ili jednostavno – nemilim događajem.
Vodič za roditelje – kako do pomoći
Za porodicu koja čeka dete, lista troškova je predugačka, a svako ko pita “pa šta tu toliko ima da se kupuje” – znači da nema dete.
“Samo smo na kadicu, tetra pelene i neophodnu kozmetiku i lekove, vitamine za tih prvih mesec dana dali nekoliko hiljada evra”, priča Dejana Ilić iz Beograda za “Vreme”.
“A mislili smo da ćemo lako proći, jer smo sve pozajmili – krevetac, kolica, sve igračke, njihalice, gotovo sve stvari, silna čuda. Moj brat, koji je dobio dete dve godine ranije, nam je dao puna kola stvari, ali troškovi za bebu su i dalje veliki.”
Zato je veoma važno da novopečeni roditelji, čak i pre nego što im se dete rodi, dobro pročešljaju na šta sve imaju pravo, jer im novci od države neće stići na kućnu adresu, već će za njih itekako morati da se potrude i podnesu određenu dokumentaciju.
Trudničko i porodiljsko – kolika će mi biti plata?
Bitno je i da žene odmah znaju da imaju pravo na trudničko bolovanje, ukoliko su zaposlene, ali i ukoliko nisu.
Malo ko će na trudničkom zarađivati više nego pre, ali je važno da korisnice imaju informaciju da država nadoknađuje poslodavcu, odnosno njima, punu zaradu. Tako, za razliku od pravila od pre oko deceniju, žene koje idu na bolovanje pre trudnoće, a da je to pre devetog meseca, neće morati da sastavljaju kraj sa krajem. Jer, tada su dobijale samo 60 odsto plate.
Ipak, ona ne može samo da ode na bolovanje, već joj ovo pravo otvara ginekolog, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju.
Kada otvore bolovanje prvih 30 dana, biće im pokriveno 100 odsto plate, a uslov da i nakon toga dobijaju punu platu jeste da imaju godinu dana radnog staža. Plata će se računati tako što se vadi prosek za poslednjih godinu dana, a ako nije radila celu godinu, za nedostajuće mesece se računa minimalna zarada u Srbiji.
Dejana je, tokom trudničkog, radila u firmi i bila uredno prijavljena, pa nije imala problem da dobija punu platu. Ipak, neposredno pre nego što je zatrudnela je dobila unapređenje i veću zaradu, ali joj ona nije isplaćivana u punom iznosu – sve dok se nije vratila na posao jer se sve vreme obračunavao prosek prethodnih zarada, koje su bile manje.
Trudnice širom zemlje masovno su se žalile da im plate kasne tokom bolovanja. Razlog je što troškove plate trudnice nakon 31. dana bolovanja više ne plaća firma u kojoj radi, već država. Ipak, firma mora da pošalje Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje obračun zarade trudnice, a Fond utvrđuje visinu zarade. Odluku zatim dostavlja firmi, koja isplaćuje trudnici platu, a Fond refundira iznos poslodavcu.
Porodiljsko je manje komplikovano, a računa se da porodilje u Srbiji imaju pravo na 100 odsto zarade narednih 12 meseci, ali samo ako su godinu dana pre toga imale vezana primanja, navedeno je u Zakonu o zdravstvenom osiguranju.
Dodatni uslov je i da su radile 18 meseci pre otvaranja trudničkog bolovanja. U zbir plata ulaze i bonusi, nadoknada za prekovremeni rad ili stimulacije, što je veoma bitno za brojne žene koje tako primaju znatno veće iznose.
One žene koje nemaju ugovor o radu – su na muci. Reč je o radno angažovanim ženama po osnovu privremenih i povremenih poslova, ugovora o delu, autorskog ugovora, nezaposlenim, vlasnicama poljoprivrednog gazdinstva i poljoprivrednim osiguranicama. Njima se zarada obračunava tako što se prosek zarade u prethodnih 18 meseci podeli sa 1,5.
Preduzetnice nemaju pravo ni na doprinose za vreme trajanja porodiljskog odsustva, već će morati same da uplaćuju iznos za poreze i doprinose ili im u suprotnom neće teći staž na porodiljskom bolovanju. Nemaju pravo ni na porodiljsko bolovanje koje može da traje do dve godine ukoliko dobiju treće dete.
Roditeljski dodatak
Čim se dete rodi, treba se prijaviti za novac od države. Ovo je jednokratna pomoć koju dobijaju svi roditelji u Srbiji po rođenju deteta, stoji u zakonu o Finansijskoj pomoći porodici sa decom.
Za rođenje prvog deteta, majka ima pravo na pomoć države u iznosu od 500.000 dinara, koji se isplaćuje jednokratno, a dobija 7.500 dinara za nabavku opreme.
Za drugo dete, država odobrava pomoć od 600.000 donara koja se isplaćuje u 24 rata, a za treće dete dobija se 2.280.000 dinara, što se isplaćuje u 120 mesečnih rata po 19.000 dinara.
Tako se, na primer, u Beogradu izdvajaju sredstva za rođenje prvog, drugog i trećeg deteta, kao i za rođenje blizanaca.
Za prvo i drugo dete porodilja ima pravo na 10.000 dinara, a za rođenje trećeg deteta porodilja dobija 30.000 dinara. Ukoliko se rode blizanci, dobija se 25.000 dinara po detetu, odnosno 50.000 dinara za oba deteta. Za nezaposlene porodilje, grad Beograd je obezbedio davanje od 25.000 dinara jednokratno, bez obzira na broj prethodno rođene dece, dok socijalno ugrožene porodice dobijaju još 10.000 dinara.
U većini slučajeva, za obe pomoći je moguće prijaviti se u porodilištu, ali ukoliko to neko od njih ne uradi, potrebno je obratiti se lokalnoj samoupravi. Prijava za roditeljski dodatak se podnosi kada se prijavi rođenje deteta u porodilištu, piše na sajtu E-uprave.
Dejana se porodila u državnoj bolnici u Novom Sadu i nije imala problem da sve ovo naplati.
Naknada za sahranu
Pravo na naknadu troškova sahrane imaju oni koji su platili troškove preminulog korisnika penzije. Visina naknade u 2025. godini iznosi 76.369 dinara i isplaćuje je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Uz zahtev je Fondu potrebno priložiti i izvod iz matične knjige umrlih, račune o troškovima sahrane, fotokopiju lične karte podnosioca zahteva, kao i ček od penzije umrlog korisnika penzije.
Ovaj iznos ipak često nije dovoljan da se pokriju celokupni troškovi sahrane. Tako, prema kalkulaciji pogrebnih usluga u Beogradu, osnovni i prosečni troškovi sahrane, pogrebne opreme i novog grobnog mesta iznose oko 130.000 dinara, a na to treba dodati i propratnu opremu, koja u zavisnosti od raspona cena, ovaj iznos može i da duplira. Ipak, ukoliko porodica već ima grobno mesto, troškovi su niži, a manje sve košta u manjim mestima.
Ako vam poplavi ili izgori stan
Ako ostavite upaljenu ringlu ili zaboravite da zatvorite česmu, pa vas zatekne uništen deo stana – ne možete se nikome žaliti, osim ako nemate specijalno osiguranje, ali i oni će vam teško nadoknaditi štetu za sopstveni nemar.
Ipak, ukoliko se dogodi elementarna nepogoda, u koje spadaju poplave, zemljotresi, požari, možete da tražite novac od države, ali za to mora da bude ispunjeno nekoliko uslova. Prvi je da je Vlada Srbije utvrdila da je nastuplila elementarna nepogoda, a dalje se formira komisija koja utvrđuje štetu i po načelu solidarnosti svakom isplaćuje nadoknadu za uništeno što predstavlja i zakonsku obavezu države.
I kuće koje nisu legalizovane imaju isto pravo na nadoknadu, kao i oni objekti koji su legalni, ali će veću sumu dobiti onaj koji ima papire. Da bi se ovo pravo ostvarilo, potrebno je obratiti se sopstvenoj lokalnoj samoupravi i podneti zahtev. Slično je i za automobile.
Kada ti padne drvo na auto
Od elementarnih nepogoda treba razlikovati štetu koja nastaje, na primer, na automobilu koji je stradao tako što je na njega palo drvo. Oni koji imaju kasko osiguranje, moći će tako da se naplate, ali ukoliko automobile ošteti drvo sa privatnog poseda – štetu treba da nadoknadi vlasnik dvorišta ili placa.
Ukoliko je, pak, palo stablo sa površine koju održava preduzeće lokalne samouprave, za nadoknadu štete treba se obratiti njima. U Beogradu, na primer, to radi Zelenilo.
Igor Marković iz Beograda za “Vreme” kaže da je relativno brzo od Zelenila dobio nadoknadu, ali da je morao da im dostavi iz ovlašćenog servisa procenu štete.
Ono što Igor u prvi mah nije znao, a veoma je važno da bi se dobio novac, jeste da je neophodno da, kada vide da im je auto uništen, građani odmah prijave štetu. Potrebno je pozvati Servisni centar Beograda na broj 11011 ili pisati na info@zelenilo.rs gde ćete dobiti precizna uputstva. Za naknadu je potrebno i da se ima zapisnik o nastaloj šteti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija je u Beogradu uhapsila dvojicu osumnjičenih za ubistvo koje se dogodilo na Savskom vencu, saopštio je MUP. Na licu mesta je stradala jedna osoba. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je očigledno da je to ubistvo bilo naručeno
Studenti koji se terete za krivično delo nasilničko ponašanje zbog učešća u incidentu u Studentskom gradu trebalo bi u subotu (7. juna) da budu saslušani. Građani su se zato okupili ispred Trećeg osnovnog tužilaštva u Beogradu, ali nisu sigurni da li su studenti tu dovedeni na saslušanje
U centru Beograda, u ulici Gavrila Principa, ubijen je sa nekoliko hitaca muškarac u „lendroveru“., U akciji "Vihor 3" privedena su dva muškarca osumnjičena muškarca
Unija Roma kaže da neće dozvoliti investitoru da poruši njihovu svetinju Tetkicu Bibiju, upozoravaju Rome da ne potpisuju lažnu peticiju o tome, i društvo mole da zaštiti ovaj spomenik kulture
Vozači ne osećaju da im pametni semafori pomažu u vožnji, pa se pitaju da li su uopšte i postavljeni. U Evropi koriste naše pametne semafore, ukazuju u organizaciji Beograd u pokretu
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!