img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Religija

Beogradski nadbiskup u konklavi: Most između Istoka i Zapada

06. maj 2025, 08:30 Dijana Roščić/DW
Foto: AP
Vatikan
Copied

Vojvođanski Mađar, most između Istoka i Zapada, kardinal Laslo Nemet ulazi u konklavu 7. maja. Nije favorit, ali njegov dijalog i vizija katoličke crkve bliski su papi Franji

Među oko 130 kardinala koji će u sredu, 7. maja, ući u konklavu, nalazi se i nadbiskup Beograda Ladislav (Laslo) Nemet. Njegovo latinsko ime koje se koristi Vatikanu je Ladislaum.

Iako sigurno nije među favoritima, zahvaljujući svojim kvalitetima i bogatom iskustvu u dijalogu, prvi kardinal sa srpskim državljanstvom mogao bi ipak da igra određenu ulogu u konklavi: čovek po meri pape Franje, koji ga je u Kardinalski kolegijum uvrstio prilikom poslednjih imenovanja, početkom decembra 2024, navodi Katolička novinska agencija (kna), a prenosi Dočje vele.

Laslo Nemet (68) je izuzetna ličnost, pravi mostograditelj: rođen u porodici vojvođanskih Mađara, odrastao u Jugoslaviji i trenutno aktivan u Srbiji, posreduje između Istoka i Zapada, Slovena i Mađara, pravoslavlja i katoličanstva, piše kna.

Kao potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija dobro poznaje prilike u Evropi, kao i realnost hrišćanske manjinske crkve. Pored maternjeg mađarskog i srpskohrvatskog jezika, Nemet govori i poljski, nemački, engleski i italijanski.

Katolička novinska agencija ističe da s njim u izboru novog pape učestvuje jedan predstavnik „istorijskog austrougarskog Beča“. Jer, Bečki kardinal Kristof Šenborn napunio je u januaru 80 godina, pa ne može učestvovati u konklavi.

Pionir reformskog projekta i decentralizacije Katoličke crkve

Laslo Nemet spada u red predvodnika i pionira reformskog projekta sinodalnosti u katoličkoj crkvi, koji je pokrenuo papa Franja navodi kna.Jedna dijecezanska sinoda u njegovom ranijem biskupskom sedištu u Zrenjaninu započeta je znatno pre nego što je krenuo sinodalni proces Vatikana.

Sinodalnost podrazumeva da se odluke ne donose samo na vrhu, već kroz dijalog, učešće i konsultacije svih članova crkvene zajednice.

Ovaj mađarski Srbin, kako piš kna, važi za jednog od najglasnijih zagovornika decentralizacije Katoličke crkve, sa različitim regionalnim oblicima i raznovrsnim izražajima katoličkog života. Istovremeno podstiče razmišljanje o pojačanoj kontinentalnoj saradnji i dijalogu lokalnih crkava u vidu „evropske crkvene skupštine“.

Kardinal podržava studentske proteste

Kao student je bio duboko impresioniran time kako je papa Jovan Pavle II, isticanjem ljudskog dostojanstva, i politički bio izuzetno uticajan.

Nemet se zalaže za verske slobode i za mir putem diplomatije, umesto naoružavanjem – i upozorava na „ideologiju neoliberalne tržišne privrede“. Podržava aktuelne studentske proteste protiv vlade u Beogradu, piše katolička novinaska agencija

I unutar Katoličke crkve se često javljao za reč. Prema njegovim rečima, u vremenu polarizacije, crkva mora biti posrednica i ne sme prepustiti debatu neofundamentalistima i identitetskim populistima.

Od Odžaka do Vatikana

Nemet je rođen 7. septembra 1956. u Odžacima, u Vojvodini, tada FNR Jugoslaviji. Njegova porodica je pripadala je katoličkoj mađarskoj manjini, zbog čega je kao dete i mladić često bio ismevan – kako je kasnije pričao, navodi kna. Pohađao je katoličku gimnaziju u Subotici, a 1977. je postao član reda Societas Verbi Divini, Stejlerski misionar ili, kako ih često nazivaju -Verbita.

Taj red je osnovan 1875. u mestu Stejl u Holandiji, po kome su i dobili ime. Verbiti, deluju u više od 70 zemalja, uključujući i Srbiju. Poznati su po tome što posebno neguju interkulturalni dijalog i angažman među narodima i religijama, i imaju zapaženu ulogu u obrazovanju sveštenika i veroučitelja, kao i duhovnom životu i savetovanju katoličkih vernika.

Master studije završio je na Katoličkom univerzitetu u Poljskoj. Za sveštenika je zaređen u Odžacima 17. aprila 1983. Prve dve godine svešteničke službe proveo je u Hrvatskoj. Zatim je do 1987. studirao u Rimu, a onda je usledio je trogodišnji boravak na Filipinima.

U Rimu je 1994. doktorirao u oblasti dogmatike, i preselio se u Beč gde je radio kao predavač, kao i u vatikanskom predstavništvu međunarodnih organizacija. Posle deset godina u Austriji, seli se u Mađarsku gde je tri godine predvodio mađarski ogranak Verbita, a bio je i generalni sekretar Mađarske biskupske konferencije.

Papa Benedikt XVI ga je 2008. imenovao za biskupa, najpre u Zrenjaninu. Od 2016. Nemet je predsednik „Međunarodne biskupske konferencije Svetih Ćirila i Metodija“, koja obuhvata Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Već je bio potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija, kada ga je papa Franja 2022. postavio za beogradskog nadbiskupa. Laslo Nemet je od januara 2025. i član vatikanskog tela za ekumenske odnose.

Tagovi:

Rimokatolička crkva Papa Vatikan Konklava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Španija

21.april 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Kako magareća vatrogasna brigada čuva nacionalni park od požara

Grupa od 18 magaraca-vatrogasaca zaslužna je za skoro čitavu deceniju bez šumskih požara u nacionalnom parku Donjanja u Španiji

Hipp

Dečja hrana

21.april 2026. David El / DW

„Hipp“ hrana za bebe: U tri zemlje pronađen otrov za pacove

U Austriji, Češkoj i Slovačkoj pronađene su teglice dečje hrane sa otrovom za pacove, a nemački proizvođač Hipp saopštava da je reč o pokušaju ucene. Policija traga za nepoznatim počiniocem, dok su nadležne službe pokrenule hitne mere zaštite potrošača

Predsednik SAD

SAD

21.april 2026. N. M.

Mogu li demokrate da smene Trampa zbog „narušenog zdravlja“

Demokratska stranka u SAD sve otvorenije razmatra opciju da se predsednik Donald Tramp smeni pozivanjem na 25. amandman, nakon niza spornih izjava i poteza

SAD ekonomija

SAD

21.april 2026. Angela Gepfert / DW

Presuda bez presedana: Vrhovni sud naložio povraćaj „Trampovih carina“

U Sjedinjenim Američkim Državama počeo je povraćaj carina koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, a reč je o potencijalnih do 175 milijardi dolara za više od 330.000 pogođenih firmi

Donald Tram pred mikrofonom u Beloj kući

SAD i Iran

20.april 2026. N. M.

Da li su Trampove reči proteklih dana najava ratnog zločina

Američki predsednik Donald Tramp ponovo preti Iranu da će bombardovati mostove i elektrane u slučaju da ne dođe do trajnog primirja na mirovnim pregovorima, ali i zbog novog zatvaranja Ormuskog moreuza

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure