img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Radonjić: Dva miliona građana na pragu siromaštva

21. april 2025, 12:26 B. B.
Foto: Zoran Mrđa
Ognjen Radonjić
Copied

„Srbija spada u najkorumpiranije zemlje sveta, i iza Rusije i Ukrajine, treća je na evropskoj listi zemalja po snazi organizovanog kriminala“, kaže Ognjen Radonjić, redovni profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Oko dva miliona stanovnika Srbije živi na pragu siromaštva i socijalne isključenosti, a Srbija spada u zemlje sa najvećim nejednakostima u raspodeli dohotka u Evropi, izjavio je kaže prof. dr Ognjen Radonjić, redovni profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i član Naučnog društva ekonomista Srbije.

On naglašava da Srbija spada u „najkorumpiranije zemlje sveta“ i da je, iza Rusije i Ukrajine, treća na evropskoj listi zemalja po snazi organizovanog kriminala.

„Onda se čudimo zašto Srbiju godišnje napušta oko 40.000 njenih građana, negativan prirodni priraštaj je na nivou od oko 40-50.000 godišnje, dok stanovništvo uporno stari i ruralna područja se ubrzano prazne“, izjavio je Radonjić za N1.

Veći BDP ne znači uvek nužno boljitak za građane

On upozorava da je slabost srpske ekonomije njen privredni rast koji „ostavlja dolazeće generacije bez budućnosti“.

„Privredni rast ne sadrži elemente privrednog razvoja, jer nije održiv i ne nosi u sebi klice uspona na lestvici tehnološkog napretka. Podsećam, oktobra 2024, američka agencija S&P prvi put je dodelila Srbiji investicioni kreditni rejting BBB-. Međutim, oni su jasno istakli da privredni rast Srbije vuče jaka tražnja iza koje se nalaze javne infrastrukturne investicije i Ekspo 2027, ali i da Srbija ima vrlo slabo institucionalno okruženje – čitaj: visoku korupciju, nisku vladavinu prava, nizak BDP po stanovniku, visok neto spoljni dug i visoko učešće evra u ekonomiji“, kaže Radonjić.

On ističe da veći BDP ne znači uvek nužno boljitak za građane jer ne govori o nivou političke represije, korupciji, i kriminalu u nekom društvu.

„Isto tako, BDP zanemaruje degradaciju životne sredine, zagađenje vazduha, voda i šuma. Sasvim je moguć scenario rasta BDP, ali uz nemilosrdnu eksploataciju radne snage, masivno ugrožavanje zdravlja ljudi, neodrživo crpljenje prirodnih resursa, uništavanje životnog okruženja i upotrebu prljave tehnologije“, upozorava Radonjić.

Rast BDP-a može da poveća siromaštvo

Napominje da je uz rast BDP istovremeno sasvim moguće da dođe do porasta u siromaštvu, i da, na primer, 80 odsto novokreiranih dohodaka prisvoji 10 odsto najbogatijih ili da jedan odsto najbogatijih prisvoji 50 odsto novokreiranog bogatstva

„Posledično, privredni rast, odnosno rast BDP-a, može biti i štetan. Prema definiciji Ujedinjenih nacija jedan od nekoliko štetnih vrsti privrednog rasta, a koji se po meni odnosi na Srbiju je privredni rast koji ostavlja dolazeće generacije bez budućnosti – futureless growth i on se svodi na ispunjavanje potreba jednog privilegovanog sloja društva na račun ostatka društva i onih koje tek dolaze“, navodi Radonjić.

Upitan kako objašnjava izjavu ministra finansija da je učešće javnog duga u BDP-u u Srbiji 44,3 odsto, što je znatno bolje od evropskog proseka i dali to znači da je Srbija stabilna zemlja, Radonjić naglašava da to velikim delom objašnjavam „naduvavanjem“ BDP-a, kroz njegovu reviziju sprovedenu u oktobru prošle godine.

„Kako je i sam Fiskalni savet primetio, nominalni BDP je kroz ovu reviziju uvećan za oko pet odsto, čime po automatizmu opada udeo javnog duga u BDP-u. Sa druge strane, od polovine 2012, godine, kada je ova vlast preuzela dizgine, apsolutni nivo duga je porastao sa 15,5 milijardi evra na današnjih oko 40 milijardi evra što je dramatičan porast od 160 odsto“, kaže Radonjić.

„Narativ o ekonomskom tigru je bušna priča“

Navodi i da su troškovi na ime kamata na javni dug sa 63 milijardi dinara 2012. godine skočili na 185 milijardi dinara 2024. godine.

„Narativ o ekonomskom tigru je bušna priča kada zavirite u realne podatke. Pre revizije BDP-a 2024, srpski realni BDP po stanovniku po cenama iz 2010. je u 2023. iznosio 6.500 evra i bio je niži od crnogorskog koji je iznosio 6.900 evra. Nakon revizije, i naduvavanja srpskog BDP-a, iste te 2023. srpski realni BDP po stanovniku, po cenama iz 2020. godine je iznosio 8.520 evra i bio je iznad crnogorskog koji je 8.460 evra. Dakle, na delu možemo videti kako se manipuliše podacima“, navodi Radonjić.

Dodaje da Srbija i pored toga značajno zaostaje za zemljama Evropske unije. Konkretno, prema poslednje dostupnim podacima, u 2024. realni BDP po stanovniku Srbije, napominjem nakon problematične revizije, iznosio je 8.900 evra, dok je prosek za Evropsku uniju bio 33.530 evra i recimo, Sloveniju 25.389 evra, Hrvatsku 16.690 evra, Rumuniju 13.130 evra i Bugarsku 11.300 evra.

 

Izvor: N1

Tagovi:

Srbija BDP Siromaštvo Ekonomija Ognjen Radonjić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure