Ugljen-dioksid
Porez na ugljen-dioksid od 1. januara
Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena
Foto: Zoran Mrđa
„Srbija spada u najkorumpiranije zemlje sveta, i iza Rusije i Ukrajine, treća je na evropskoj listi zemalja po snazi organizovanog kriminala“, kaže Ognjen Radonjić, redovni profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu
Oko dva miliona stanovnika Srbije živi na pragu siromaštva i socijalne isključenosti, a Srbija spada u zemlje sa najvećim nejednakostima u raspodeli dohotka u Evropi, izjavio je kaže prof. dr Ognjen Radonjić, redovni profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i član Naučnog društva ekonomista Srbije.
On naglašava da Srbija spada u „najkorumpiranije zemlje sveta“ i da je, iza Rusije i Ukrajine, treća na evropskoj listi zemalja po snazi organizovanog kriminala.
„Onda se čudimo zašto Srbiju godišnje napušta oko 40.000 njenih građana, negativan prirodni priraštaj je na nivou od oko 40-50.000 godišnje, dok stanovništvo uporno stari i ruralna područja se ubrzano prazne“, izjavio je Radonjić za N1.
Veći BDP ne znači uvek nužno boljitak za građane
On upozorava da je slabost srpske ekonomije njen privredni rast koji „ostavlja dolazeće generacije bez budućnosti“.
„Privredni rast ne sadrži elemente privrednog razvoja, jer nije održiv i ne nosi u sebi klice uspona na lestvici tehnološkog napretka. Podsećam, oktobra 2024, američka agencija S&P prvi put je dodelila Srbiji investicioni kreditni rejting BBB-. Međutim, oni su jasno istakli da privredni rast Srbije vuče jaka tražnja iza koje se nalaze javne infrastrukturne investicije i Ekspo 2027, ali i da Srbija ima vrlo slabo institucionalno okruženje – čitaj: visoku korupciju, nisku vladavinu prava, nizak BDP po stanovniku, visok neto spoljni dug i visoko učešće evra u ekonomiji“, kaže Radonjić.
On ističe da veći BDP ne znači uvek nužno boljitak za građane jer ne govori o nivou političke represije, korupciji, i kriminalu u nekom društvu.
„Isto tako, BDP zanemaruje degradaciju životne sredine, zagađenje vazduha, voda i šuma. Sasvim je moguć scenario rasta BDP, ali uz nemilosrdnu eksploataciju radne snage, masivno ugrožavanje zdravlja ljudi, neodrživo crpljenje prirodnih resursa, uništavanje životnog okruženja i upotrebu prljave tehnologije“, upozorava Radonjić.
Rast BDP-a može da poveća siromaštvo
Napominje da je uz rast BDP istovremeno sasvim moguće da dođe do porasta u siromaštvu, i da, na primer, 80 odsto novokreiranih dohodaka prisvoji 10 odsto najbogatijih ili da jedan odsto najbogatijih prisvoji 50 odsto novokreiranog bogatstva
„Posledično, privredni rast, odnosno rast BDP-a, može biti i štetan. Prema definiciji Ujedinjenih nacija jedan od nekoliko štetnih vrsti privrednog rasta, a koji se po meni odnosi na Srbiju je privredni rast koji ostavlja dolazeće generacije bez budućnosti – futureless growth i on se svodi na ispunjavanje potreba jednog privilegovanog sloja društva na račun ostatka društva i onih koje tek dolaze“, navodi Radonjić.
Upitan kako objašnjava izjavu ministra finansija da je učešće javnog duga u BDP-u u Srbiji 44,3 odsto, što je znatno bolje od evropskog proseka i dali to znači da je Srbija stabilna zemlja, Radonjić naglašava da to velikim delom objašnjavam „naduvavanjem“ BDP-a, kroz njegovu reviziju sprovedenu u oktobru prošle godine.
„Kako je i sam Fiskalni savet primetio, nominalni BDP je kroz ovu reviziju uvećan za oko pet odsto, čime po automatizmu opada udeo javnog duga u BDP-u. Sa druge strane, od polovine 2012, godine, kada je ova vlast preuzela dizgine, apsolutni nivo duga je porastao sa 15,5 milijardi evra na današnjih oko 40 milijardi evra što je dramatičan porast od 160 odsto“, kaže Radonjić.
„Narativ o ekonomskom tigru je bušna priča“
Navodi i da su troškovi na ime kamata na javni dug sa 63 milijardi dinara 2012. godine skočili na 185 milijardi dinara 2024. godine.
„Narativ o ekonomskom tigru je bušna priča kada zavirite u realne podatke. Pre revizije BDP-a 2024, srpski realni BDP po stanovniku po cenama iz 2010. je u 2023. iznosio 6.500 evra i bio je niži od crnogorskog koji je iznosio 6.900 evra. Nakon revizije, i naduvavanja srpskog BDP-a, iste te 2023. srpski realni BDP po stanovniku, po cenama iz 2020. godine je iznosio 8.520 evra i bio je iznad crnogorskog koji je 8.460 evra. Dakle, na delu možemo videti kako se manipuliše podacima“, navodi Radonjić.
Dodaje da Srbija i pored toga značajno zaostaje za zemljama Evropske unije. Konkretno, prema poslednje dostupnim podacima, u 2024. realni BDP po stanovniku Srbije, napominjem nakon problematične revizije, iznosio je 8.900 evra, dok je prosek za Evropsku uniju bio 33.530 evra i recimo, Sloveniju 25.389 evra, Hrvatsku 16.690 evra, Rumuniju 13.130 evra i Bugarsku 11.300 evra.
Izvor: N1
Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Još jedan strani investitor odlazi iz zemlje. Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih, potvrđeno je „Vremenu“

U Srbiji više od milion zaposlenih prima zaradu manju od medijalne, koja u avgustu 2025. iznosi 83.535 dinara. Regionalne i sektorske razlike pokazuju da mnogi građani žive sa platama koje su daleko ispod proseka.
Srpske firme koje prave struju i druge velike zagađivače od 1. januara će plaćati državi dodatni porez. Ipak, nadležni još nisu doneli sve potrebne zakone kojim bi to omogućili, a ne predviđa se ni kontrola novca koji će država prikupiti

Iz investicionog fonda „Ceecap capital“, koji drži lanac prodavnica „Gomeks“, kažu da su prodavnice u Novom Pazaru, na Zlatiboru i u Čačku zatvorene „isključivo zbog optimizacije portfolija, što je uobičajena poslovna praksa“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve