Protestni skup 15. marta u Beogradu ostaće upamćen kao do tada najveći u istoriji Srbije. Postoji najmanje još jedan razlog da bude upisan u istoriju, ne samo Srbije, već i Evrope, ako se dokaže da je na njemu korišćeno neko nedozvoljeno sredstvo za rasterivanje mirnih demonstranata.
Istorijske su zasigurno već sada protivrečne izjave predstavnika vlasti o tome da li je i šta korišćeno, da Srbija nema, pa ipak ima sonično oružje.
Kako ide istraga?
Brojna su svedočanstva o događaju, a istragu o tome šta se dogodilo vodi domaće tužilaštvo, a navodno i predstavnici stranih službi – pre svega ruskog FSB-a. Najavljivani su i Amerikanci, ali oni nedavno nisu mogli ni da potvrde, ni da demantuju takvu najavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića. I on je sam nekoliko dana kasnije rekao da ipak ne veruje da će agenti FBI-a doći, naročito kad vide da su stigli Rusi.
Do tada, domaće tužilaštvo, koje je već saopštilo da nikakvo nedozvoljeno oržje nije bilo korišćeno, rešilo je da sada istragu povede u smeru uzimanja izjava očevidaca.
Na osnovu svedočenja koje su nevladinim organizacijama slali oni koji su događaju prisustvovali, a koji su dali saglasnost da njihove izjave završe u tužilaštvu, Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu počeće u nedelji od 14. aprila saslušanja, saznaje „Politika”.
Kako piše taj list, trebalo bi da bude saslušano više od sto ljudi koji su preko nevladinih organizacija dostavile podatke.
Paralelno sa ispitivanjem građana, tužilaštvo će nastaviti da prikuplja podatke o drugim licima koja su tom prilikom pretrpela tegobe, rečeno je za „Politiku” u Prvom osnovnom tužilaštvu.
Šta je bilo 15. marta?
Na protestu 15. marta u Beogradu, za vreme petnaestominutne tišine za žrtve pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u 19.11 časova u Ulici kralja Milana začuo se neobičan zvuk koji je izazvao paniku, trčanje, guranje i padanje okupljenih građana.
Prvo osnovno tužilaštvo ranije je saopštilo da na protestu nije korišćen „zvučni top”, navodeći da je to „nedvosmisleno utvrdilo” na osnovu izveštaja dobijenih od Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane, Ministarstva zdravlja i Bezbednosno-informativne agencije.
Grupa nevladinih organizacija objavila je u utorak (8. april) analizu na osnovu više od tri hiljade svedočenja, u kojoj je utvrđen epicentar dešavanja, navedene su tegobe koje su ljudi pretrpeli, kao i to na šta je zvu ličio.
„Vreme” od 16. marta istražuje ovaj događaj, na osnovu svedočenja, razgovora sa stručnjacima, zvaničnih izjava vlasti.