
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Šta kažu poslanici Bundestaga o odluci o zabrani ulaska u Nemačku i Austriju vrhu Republike Srpske?
Predstavnici nemačkih parlamentarnih stranaka s kojima je DW razgovarao pozitivno reaguju na odluku Nemačke i Austrije da zabrane ulazak na područje tih zemalja predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru Radovanu Viškoviću i predsedniku Skupštine RS Nenadu Stevandiću, piše Dojče vele (DW).
Hart: potrebna koordinacija s EU partnerima
Spoljnopolitički portparol poslaničke grupe Demohrišćana (CDU/CSU) u Bundestagu, Jirgen Hart, smatra da je odluka još aktualne nemačke vlada u saradnji s vladom Austrije ispravna.
„Logično je Miloradu Dodiku zabraniti ulazak u Nemačku i Austriju, jer mora biti jasno: svako ugrožavanje državnosti BiH mora da ima posledice, bez obzira da li dolazi s bošnjačke, hrvatske ili srpske strane. Nezakonite radnje moraju biti kažnjene. Nemačka i Evropa imaju obavezu prema narodu BiH koje će ispunjavati i u budućnosti“, odgovorio je Hart na upit DW.
Hart je poslanik Hrišćansko-demokratske unije (CDU), stranke koja će verovatno biti većinski partner u budućoj koalicionoj nemačkoj vladi sa Socijaldemokratama (SPD) i on je pozvao sve strane uključene u događaje u Bosni i Hercegovini da se vrate za pregovarački sto. Zatražio je i uvođenje novog formata unutar kojeg bi se rešavali problemi. „Krajnje je vreme za uspostavljanje formata okruglog stola za kojim bi se rešavale ustavne krize“, rekao je Hart.
On je ukazao i na to da Nemačkoj nije uspelo da se postigne zajednički stav na nivou Evropske unije, ne napominjući gde je ta koordinacija „zapela“. „Koliko god odluka još uvek aktuelne nemačke vlade po pitanju državnog vrha RS bila ispravna, nažalost nije postignut evropski usklađen stav. Usklađivanje na evropskom nivou spada u zadatke buduće vlade“, rekao je Hart.
„EU mora da pokaže zube autokratama na Zapadnom Balkanu“
I verovatni budući manjinski partner u koalicionoj vladi, Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), pozdravila je odluku o zabrani ulaska na područje Nemačke i Austrije. „To je ispravna odluka na koju se dugo čekalo. Evropa mora da razmotri dalje korake i da pokaže odlučnost protiv autokrata na Zapadnom Balkanu“, rekao je za DW Adis Ahmetović, u dosadašnjem sazivu Bundestaga izvestilac za Zapadni Balkan poslaničke grupe SPD.
I njegov kolega iz Zelenih, koji je izabran i u novi saziv Bundestaga, Boris Mijatović, mišljenja je da je potez Austrije i Nemačke sasvim očekivan. „U EU su vladavina prava i nezavisno pravosuđe osnovni temelji država-članica. Zato je sasvim logično da Nemačka i Austrija reaguju na presudu Miloradu Dodiku i preduzmu mere podrške pravosuđu u Bosni i Hercegovini. I zato je sasvim logično da Nemačka i Austrija sada reaguju na presudu Miloradu Dodiku“, rekao je za DW izvestilac stranke Zeleni za Zapadni Balkan Mijatović.
Nemačka državna ministarka za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova, Ane Lirman (Zeleni) i nova austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger (Neos), juče (3. april) su, prilikom posete Sarajevu, saopštile odluku o zabrani ulaska rukovodstvu Republike Srpske na područje Nemačke i Austrije.
Izvor: Dojče vele (DW)
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve