
Politička analiza
Sunovrat režima: Dobrodošli u spiralu ćutnje
Studentska lista ne postoji – a već je popularnija od režima. Kako to? Deo odgovora leži u teoriji spirale ćutnje
Francuska kompanija Ežis, koja je neslavno radila nadzor Železničke stanice u Novom Sadu, sada po nalogu države propituje kako Srbija može da napravi atomsku centralu. „Ako budemo imali sreće, možda nas to ne bude koštalo života naših građana“, navodi profesor nuklearne fizike Miodrag Krmar
Miodrag Krmar, profesor nuklearne fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, upozorava da je država dala francuskoj kompaniji Ežis – koja je nadzirala radove na železničkoj stanici u Novom Sadu – da razmatra eventualnu gradnju atomske centrale u Srbiji.
„Ministarstvo rudarstva i energetike jeste poverilo kompaniji Ežis da zajedno sa francuskom korporacijom EDF napravi preliminarnu tehničku studiju za razmatranje primene nuklearne energije u Srbiji“, piše Krmar u novom broju „Vremena“.
Njegov tekst je odgovor na čudnovati demanti Ministarstva na radniji tekst u „Vremenu“ o ovoj temi.
Poslovi kompanije Ežis u Srbiji
Kako je „Vreme“ ranije pisalo, kompanija Ežis je upletena u poslove oko izgradnje koja je dovela do najmasovnijih studentskih protesta u istoriji Srbije – kao član šestočlanog konzorcijuma, Ežis je radio nadzor u ovom poslu.
Štaviše, upravo je inženjerka iz Ežisa potpisala dokument da su se „stekli uslovi za otvaranje krila B za korišćenje putnika.“ I taj dokument smo ekskluzivno objavili.
Potpisan je u građevinskom dnevniku 4. jula 2024. godine, samo dan pre nego što stanica pompezno otvorena.
Uprkos svemu tome, država je ovog januara produžila ugovore Ežisu i drugim da i dalje nadziru radove na prugi.
Uz sve to, Ministarstvo rudarstva i energetike angažovalo je upravo Ežis da izradi – tehničku studiju o primeni nuklearne energije u Srbiji.
Reč je o projektu koji će biti gotov u narednih mesec dana i njegova je vrednost samo 120.000 evra. No, njegove će posledice u budućnosti vredeti milijarde i milijarde evra.
Ežis, prema projektnom zadatku, priprema studiju o troškovima, lancu snabdevanja, partnerima, kao i različitim dostupnim tipovima nuklearne tehnologije na tržištu i pridruženim kompanijama koje razvijaju ove tehnologije, kao i broju postrojenja u svetu (izgrađenim, u izgradnji, najavljenim, planiranim).
Ključni zadatak je da identifikuje do osam konvencionalnih nuklearnih tehnologija za koje se smatra da su podudarne sa potrebama Srbije, mada je Ministarstvo tražilo da se uzmu u obzir i takozvani mali modularni reaktori.
Odluku o dodeli ugovora, kao i projektnog zadatka, Ministarstvo je donelo još 13. septembra 2024, a to je čak dva meseca pre nego što je ukinut Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana. Ukidanje ovog zakona, u našoj javnosti dobro poznatog kao Moratorijum, dogodilo se u nizu čudnih okolnosti.
Demanti Ministarstva
Nakon što je „Vreme“ o tome pisalo, usledio je demanti iz Ministarstva rudarstva i energetike.
Neprimereno je, kako kažu, dovesti čitaoce u zabludu nagoveštavanjem da je sprovođenje Preliminarne tehničke studije radi razmatranja mirnodopske primene nuklearne energije u Srbiji nezakonito sprovedeno ubrzano i to dva meseca pre ukidanja moratorijama na izgradnju nuklearnih elektrana, bez obaveštavanja javnosti i javnih rasprava.
To što je „Vreme“ podsetilo na ulogu Ežisa u nadzoru železničke stanice takođe je „neprimereno“, smatra Ministarstvo. „Ovim se jasno i nedvosmisleno insinuira nesreća i tragedija, što nije u skladu ni sa jednim kodeksom profesionalnog medijskog izveštavanja“, tvrde.
Srbija već na drugoj etapi
No profesor Krmar sada pojašnjava da je Srbija izgleda u poodmakloj fazi planiranja nuklearne elektrane.
„Predsednik nam je u martu prošle godine iz Brisela saopštio da nama nuklearna energija treba, čak se u prvi mah odlučio za četiri modularna reaktora“, piše on i podseća:
„Krajem septembra prošle godine nam se u nekom glasilu pojavila naša ministarka rudarstva i energetike ispred neke komandne table i gomile monitora i izjavila: ‘Francuzi će nam pomoći oko nuklearki, EDF je najbolji partner’.“
„Dakle, predsednik i ministarka su nam uštedeli barem deset godina i nežno nas proveli kroz prve dve faze realizacije nuklearnog projekta, a da to nismo ni primetili“, piše Krmar i zaključuje:
„Način na koji su nam započeli nuklearni program i odabrali strateške partnere nije žurba. Pre bi se moglo reći da je to srljanje. Ako budemo imali sreće, možda nas to ne bude koštalo života naših građana.“
„No, žurba sa kojom smo uvedeni u ovu priču, bogata koruptivna istorija kompanije Ežis i sada već sasvim izvesna nesposobnost francuskih firmi da sagrade nuklearnu elektranu u predviđenom roku i za ugovorenu cenu unapred nagoveštavaju nepotreban utrošak teških milijardi, koje će pasti na leđa naših poreskih obveznika.“
Studentska lista ne postoji – a već je popularnija od režima. Kako to? Deo odgovora leži u teoriji spirale ćutnje
Od četvrtka srpska roba ima carinu od čak 35 odsto pri izvozu u Ameriku. Iako se ne izvozi bogzna koliko - mahom automobilske gume, nešto oružja - pojedine domaće firme mogle bi da stradaju
Ražalovani predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ne priznaje ni presudu ni odluku izborne komisije i tvrdi da će zakazati referendum pa poslušati volju naroda. Aleksandar Vučić kaže da nije Dodik generator krize
Američki diplomata Kristofer Hil, kojeg je Srbija upamtila iz dve neslavne epizode, sada će navodno pro bono raditi u „Pupin inicijativi“ za dobrobit odnosa Srbije i SAD
Nakon ukidanja moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana i Studije o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe Srbija je dobila i Komisiju za nuklearnu energiju. Rusi su u niskom startu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve