Izložba studenata Univerziteta umetnosti na tri nivoa Kule: prvi sprat predstavlja studentski život, drugi protestni, a treći potencijalnu idealnu sliku. Svuda je neverovatna gužva. Kad studenti zovu, svi se odazovu
Izložba „stUUdenti“, studenata Univerziteta umetnosti, otvorena je u sredu 05.02.2025. u galeriji Kula u Cetinjskoj 15 u Beogradu. Kolona za ulazak protezala se preko celog parkinga. Kad studenti zovu, svi se odazovu.
Nekoliko sati pre otvaranja, u galeriji na tri nivoa spojenih uskim stepeništem atmosfera je užurbana. Kače se poslednji radovi i seckaju stikeri.
Na poslednjem spratu zatičem studentkinju kako hekla dugačke niti različitih dužina na kojima su okačene vezene poruke podrške studentima i blokadama. “Ove poruke bile su ispisane u knjizi utisaka na našoj poslednjoj izložbi na Fakultetu likovnih umetnosti. Ovaj nivo je posvećen budućnosti, pomalo utopijskoj“ objašnjava Katarina Vundać, studentkinja smera za dizajn tekstila sa Fakulteta za primenjene umetnosti.
Ujedinjeni
„Na izložbi učestvuju sva četiti fakulteta umetnosti. Studenti sa Muzičke akademije su uradili zvučne efekte za ovaj sprat. Studenti dramske zaduženi su za svetla. Sve je počelo kada su se plenumski sva četiri fakulteta ujedinila i kada smo shvatili da možemo zajednički da organizujemo izložbe gde su pozvani svi. Mnogo studentata učestvuje u ovome, čak i oni koji nemaju radove, dođu da doprinesu nešto.“
Na prvom spratu u uglu je dušek na naduvavanje sa ćebadima. „To je naš život sada, deo je izložbe“, dobacuje jedna studentkinja.
Parole, posteri i pištaljke isto imaju svoje mesto.
Istina u tabloidima
Na jednom zidu, studenti lepe odštampani medijski sadržaji, uglavnom tabloidni. Fotografije ispod naslova nisu one na koje smo navikli da ih objavljuju ti mediji.
Četiri koleginice, pregledale su štampu, a Iva Bunjevac, jedna od njih, kaže da su reagovale na ironiju da tabloidi prikazuju realnost koja ne odgovara ovim dešavanjima. „Koristile smo svoje fotografije nastale tokom protesta i blokada. Prenaglasile smo tu ironiju i htele da potvrdimo reči i stavove iza kojih stojimo. Promenili smo fotografije ispod tekstova u tabloidima, onako kako mi mislimo da bi odgovaraju istini”.
Važan segment izložbe je i omaž tri najveća studentska protesta u Srbiji, 1968, 1996/97. i 2024/25. Oivičeni mnoštvom fotografija stoje zahtevi studenata iz tih perioda. Pravda im je zajednička potka.
Preispitivanje realnosti
„Imamo tri sprata u Kuli, hteli smo da se povežemo sa prošlom izložbom na FLU, i da prikažemo naš studentski život, našu svakodnevnicu, i lepe i ružne stvari. Prvi sprat predstavlja naš studentski život, drugi protestni, a treći potencijalnu idealnu sliku, naše ideje, zamisli i želje, koje ponekad mogu biti sjajne, a ponekad iskrivljene. Poigravamo se sa realnošću i ispitujemo da li su stvari onakve kakve se prikazuju. Želimo da damo naš komentar i viđenje na celokupnu situaciju koja je izuzetno komplikovana i nimalo laka. Ima puno stresa, pritisaka i neprijatnosti, ali borimo se i želimo da pokažemo kroz ono u čemu smo najbolji, a to je umetnost“, priča Strahinja Radoičić, student Muzičke akademije i jedan od organizatora.
Sa parkinga stiže i dva metra dugački sendvič, okićen novčanicama. Postao je poznat ispred RTS-a.
„Umorni jesmo ali se rotiramo da bi svako uspeo da se malo odmori. Odgovornost je velika. Pokret je ogroman, a i dalje se omasovljava. Trudimo se da budemo odgovorni, da preispitujemo stalno ono što radimo i smanjimo greške, da ne bismo stradali ni mi a ni ostali koji nas podržavaju“, zaključuje Strahinja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Fest remake u februaru, uvođenje umetničkih direktora festivala, pravednija raspodela budžeta, neke su od najava za 2026. sekretarke za kulturu Beograda Jelene Medaković
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!