Incident u fabrici „Bambi“
Dim iznad fabrike „Bambi“
U fabrici „Bambi“ u Požarevcu 4. februara je došlo do pojave dima na krovu jednog pogona, ali ne i požara, tvrde iz policije. Uzrok pojave dima se utvrđuje
Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) otkriva da su stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode bili protiv uslova koje je ova institucija izdala kompaniji Rio Tinto. "…Ne postoje uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju ovog područja (na lokacijama eksploatacionog polja i deponije) kao i staništa brojnih vrsta“, pisalo je u jednom od mejlova do koji je došao CINS.
Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao je u avgustu prošle godine Rio Tintu uslove za projekat Jadar koji određuju šta je sve na tom području važno da se zaštiti i kako da to učini. Ipak, mejlovi i druga dokumentacija do koje je došao CINS pokazuju da je deo stručnjaka bio protiv jer priroda ne bi bila dovoljno zaštićena. Direktorka je njihove primedbe ignorisala i izdala uslove, ne izmenivši čak ni slovne greške, piše Dina Đorđević u tekstu CINS-a.
U tekstu na ovom portalu se podseća na jul, 2024. godine, kada su se susreli predsednik Srbije Aleksandar Vučić i nemački kancelar Nemačke Olaf Šolc.
U Palati Srbije brojne novinarske ekipe su zauzimale svoja mesta, a snimatelji su pokušavali da dođu do što bolje pozicije za kadar. Za nekoliko minuta trebalo je da počne zajednička konferencija nemačkog kancelara Olafa Šolca, potpredsednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Veče pre konferencije, Šolc je došao u iznenadnu posetu Srbiji, a razlog je bio samo jedan – litijum. Posle zastoja nakon građanskih protesta, vlast je ponovo pokrenula priču o otvaranju rudnika litijuma na zapadu Srbije. Za ovaj projekat pod imenom Jadar zainteresovani su ne samo investitor, kompanija Rio Tinto, već i Nemačka i Evropska unija. Prva jer je najveći proizvođač električnih automobila u EU, vozila za čije se pokretanje najčešće koriste litijumske baterije. Druga želi da smanji zavisnost od Kine koja je jedan od najvećih proizvođača litijuma u svetu, stoji tekstu CINS-a.
Na štetu prirode
Ipak, u Srbiji postoji veliki otpor otvaranju rudnika, a protesti koji su organizovani zbog toga su bili jedni od najvećih u poslednjih nekoliko godina.
Vučić je na konferenciji rekao da litijum za Srbiju predstavlja veliku nadu i da ovu šansu ona neće propustiti.
„Bez pune zaštite ljudskih života i prirode neće biti iskopavanja litujuma u Zapadnoj Srbiji, u okolini Loznice“, izjavio je Vučić.
U tekstu CINS ukazuje da su uslovi za zaštitu prirode napravljeni tako da idu na štetu prirode, da su menjani i usvojeni bez saglasnosti dela stručnjaka.
Naime, kako se napominje u tekstu, Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao je u avgustu prošle godine uslove Rio Tintu za projekat Jadar koji određuju šta je sve na tom području važno da se zaštiti i kako da to učini.
Mejlovi, službene beleške i druga dokumenta do kojih su došli novinari pokazuju da je deo stručnjaka u Zavodu bio protiv toga jer uslovi postavljeni Rii Tintu, prema njima, zapravo ne štiti priroda. Neki od njih su postavili pitanje mogu li se ovi uslovi uopšte izdati.
„…Ne postoje uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju ovog područja (na lokacijama eksploatacionog polja i deponije) kao i staništa brojnih vrsta“, pisalo je u jednom od mejlova, prenosi CINS.
I pored njihovog protivljenja, direktorka Zavoda Marina Šibalić je izdala uslove.
Nakon ovoga, neki od načelnika su sastavili službene beleške u kojima su opisali šta se desilo.
Kako je sve počelo
Nekoliko dana nakon posete Olafa Šolca, u Zavod za zaštitu prirode Srbije je stigao zahtev kompanije Rio Sava Eksplorejšn, ćerke firme Rio Tinta u Srbiji, da im se izdaju uslovi zaštite prirode za projekat Jadar.
Ovaj dokument predstavlja uputstvo investitoru kako da realizuje projekat, a da ne ošteti prirodu.
Jedna od načelnica u Zavodu je obaveštenje o tome, zajedno sa pratećom dokumentacijom i prvom podelom obaveza, poslala na zajedničku mejling listu. Nju su činili zaposleni iz stručnih službi, uglavnom oni koji će učestvovati u izradi uslova.
Odmah na početku, biolog Ivan Medenica je odgovorio da je nakon analize i upoređivanja podataka dobio „vrlo kompleksnu i gotovo nerešivu situaciju“. Prema njegovom mišljenju, nisu postojali uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju prirode.
On je tražio da se i druge kolege izjasne da li su saglasni sa njim ili misle da postoji mogućnost izdavanja uslova. Osmoro stručnjaka se nakon toga saglasilo sa njim.
Ipak, rešenje je nađeno u tome da se uslovi izdaju bez obzira da li će investitor moći da ih ispoštuje.
Prema dokumentaciji, postojala su tri tima koja su radila na njihovoj izradi.
Deo stručnjaka je tako bio fokusiran da se očuvaju zaštićene vrste biljaka i životinja. Drugi tim brinuo je kako da se zaštiti takozvana neživa priroda poput podzemnih i nadzemnih voda, stena, klisura i pećina. Treći deo stručnjaka je tražio rešenje kako da se prostor koji ljudi koriste, poput njiva i šuma, uskladi sa projektom rudnika.
Nakon nešto više od nedelju dana rada tokom kojih su radili na uslovima, 21. avgusta ih je sačekalo iznenađenje.
U fabrici „Bambi“ u Požarevcu 4. februara je došlo do pojave dima na krovu jednog pogona, ali ne i požara, tvrde iz policije. Uzrok pojave dima se utvrđuje
U momentu požara u domu „Ivanović“ je boravilo više od trideset korisnika, odnosno više nego što je dozvoljeno po licenci za rad u tom objektu
Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je u Batajnici stradao vojni službenik B. P. tokom realizacije redovnih aktivnosti u zavodu „Moma Stanojlović“
Iz članstva u radnim grupama Vlade i ministarstava povuklo se skoro 30 organizacija civilnog društva zato što svakodnevno odstupa od bazičnih demokratskih standarda i principa vladavine prava
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 osoba u postupku pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu. Međutim, zbog obelodanjivanja međunarodnog ugovora sa kineskim izvođačima, koji je do sada držan u tajnosti, on bi mogao da se vrati na početak. A taj ugovor je veoma neuobičajan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve