Predsednik Srbije izjavio je da budući vlasnik ruskog udela u NIS-u mora biti kompanija koja zna kako da upravlja velikim energetskim sistemima i vodi poslovanje odgovorno
Ranko Mimović, koji je objavio da njegova firma želi da kupi ruski udeo u NIS-u za dve milijarde evra, povezan je sa najmanje devet kompanija u Srbiji, od kojih većina više ne posluje, objavio je Forbs Srbija
Novoosnovana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim gigantima Gazprom Neftu i Gazpromu za njihov većinski udeo u NIS-u, objavio je Rojters. Ovaj potez mogao bi da zakomplikuje planove mađarskog MOL-a i dodatno utiče na sudbinu srpske naftne industrije pod američkim sankcijama
Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata
Dolazak novih maloprodajnih lanaca mogao bi da pojača konkurenciju u Srbiji, pošto Fix Price planira prve prodavnice već ove godine, dok se Eurospin očekuje kasnije
Udruženje sudija i tužilaca „Odbrana struke“ tvrdi da je Visoki savet tužilaštva ignorisao preporuke Venecijanske komisije i sproveo, kako navode, kaznene mere prema nepodobnim tužiocima
Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara
Na konkursu za idejno rešenje spomenika stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu izabrano je delo akademskog umetnika Gorana Čpajka i arhitekte Zorana Tucića
Advokat Zdenko Tomanović poručuje da studentski pokret nosi borbu za vladavinu prava, dok slučaj Jovanjica vidi kao ogledalo zarobljenih institucija i sprege politike, bezbednosnih struktura i kriminala
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je da je Evropska unija obustavila isplate Srbiji iz Plana rasta zbog, kako je navela, nazadovanja u oblasti pravosuđa
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je tokom prijema astronauta misije Artemis II da će američka vlada uskoro objaviti veći broj dokumenata o NLO fenomenima i mogućem vanzemaljskom životu
Aktivisti Zbora Rakovica saopštili su da je njihov član nakon akcije deljenja nalepnica u Resniku napadnut, ubačen u crnu Škodu bez tablica i odveden u nepoznatom pravcu, nakon čega je vraćen kući sa vidljivim povredama i prevezen na VMA
Potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić ocenila je da najava četvorodnevnog mitinga Srpska napredna stranka u centru Beograda pokazuje strah vlasti od građana i studentskog pokreta
Ministarstvo kulture Srbije otkupilo je delo Paja Jovanović „Stražar koji se odmara” na aukciji u Londonu za 170.000 funti, odnosno oko 196.000 evra. Slika iz čuvenog orijentalističkog ciklusa biće smeštena u zbirku Istorijskog muzeja Srbije
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić izjavio je da je u ime SNS-a prijavio skup od 26. do 29. juna i rezervisao širi prostor oko Narodne skupštine, uz očekivanje da će prisustvovati stotine hiljada ljudi
Studentu Filozofskog fakulteta u Nišu Veljku Mušanoviću počelo je suđenje pred Prekršajnim sudom zbog teleskopske palice pronađene u rancu. Protiv pripadnika Žandarmerije koji su ga prošlog leta pretukli nije pokrenut postupak. Ispred suda su se okupili studenti i građani da mu pruže podršku
Skupština Kosova ni iz četvrtog pokušaja nije uspela da izabere predsednika države zbog nedostatka kvoruma, čime je istekao zakonski rok za izbor šefa države. Prema Ustavu, slede novi vanredni parlamentarni izbori
Ministar pravde Nenad Vujić formirao je Radnu grupu za pripremu izmena više zakona iz oblasti pravosuđa, kako bi se domaće zakonodavstvo uskladilo sa preporukama eksperata Venecijanske komisije
Visoki savet tužilaštva odbio je da na dnevni red uvrsti preporuku Venecijanske komisije o vraćanju tužilaca u specijalizovana tužilaštva, uprkos upozorenjima o ugrožavanju kontinuiteta istraga
Meta ukida 8.000 radnih mesta i ulaže 135 milijardi dolara u veštačku inteligenciju. Novi talas otkaza deo je strategije kompanije, objavio je izvršni direktor Mark Zakerberg
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Od protesta do optužbe za terorizam: Suđenje petorki iz Ulma',
pubdate: '2026-05-11 10:35:55',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Gaza,Genocid,Izrael,Nemačka,Oružje,Suđenje",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Od protesta do optužbe za terorizam: Suđenje petorki iz Ulma',
'pageContent': 'Počelo je suđenje za petoro aktivista optuženih za napad na nemačku podružnicu izraelskog proizvođača oružja Elbit Systems u septembru 2025.
Ovog ponedeljka (11. maj) se suđenje nastavlja, nakon što krajem aprila u sudu u Štutgartu nije ni počelo kako treba. Naime, mere bezbednosti su visoke, a advokati odbrane su prigovorili da u onakvim uslovima u sudnici ne mogu poverljivo da komuniciraju sa klijentima, piše DW.
Elbit Systems je jedan od najvećih izraelskih proizvođača oružja sa podružnicama u nekoliko zemalja. Kompanija proizvodi dronove, kao i opremu za komandovanje, nadzor i telekomunikacije za nekoliko oružanih snaga, uključujući nemački Bundesver.
Istovremeno, Nemačka je drugi najveći dobavljač oružja Izraelu.
Optuženi, koji imaju britansko, irsko, nemačko i špansko državljanstvo, terete se za neovlašćeni upad, uništavanje imovine, članstvo u kriminalnoj organizaciji i korišćenje simbola terorističkih organizacija. Od hapšenja 8. septembra 2025. drže se u odvojenim zatvorima, a preti im višegodišnja zatvorska kazna.
Na internetu objavljeni snimci navodno prikazuju aktiviste kako provaljuju u kancelarije podružnice Elbit Systemsa u južnonemačkom Ulmu, oštećuju nekoliko računara i drugu tehničku opremu i ispisuju parole po zidovima, uključujući „ubice dece“. Prema navodima odbrane, kada je obezbeđenje na licu mesta upozorilo policiju, aktivisti su ostali da čekaju hapšenje.
Tužilaštvo grupu doživljava kao „kriminalnu organizaciju“
Grupi se sudi prema članu 129 Krivičnog zakona, koji zabranjuje osnivanje i članstvo u kriminalnim organizacijama. Taj član je poslednjih godina kontroverzan jer ga tužilaštva sve češće primenjuju protiv drugih protestnih pokreta, poput klimatske grupe Last Generation.
Amnesti internešenel i drugi tvrde da ga nemačka tužilaštva zloupotrebljavaju. „To nosi rizik izjednačavanja legitimnog građanskog angažmana sa organizovanim kriminalom“, kaže za DW Paula Cimerman, portparolka Amnesti internešenela Nemačke.
Državno tužilaštvo u Štutgartu argumentovalo je da je primena člana 129 legitimna, s obzirom na to da je grupu „Palestine Action Germany“, kojoj prema njihovim navodima pripadaju optuženi, nekoliko sudova uoči suđenja proglasilo „kriminalnom organizacijom“.
„Ovo pravno tumačenje usvojeno je i u svim dosad donetim odlukama različitih sudova u ovom predmetu - najskorije je doneo Viši pokrajinski sud u Štutgartu“, stoji u odgovorima za DW.
Branioci za DW kažu da tužilaštvo nije dokazalo da „Palestine Action Germany“ uopšte postoji kao formalna organizacija.
Odbrana namerava da argumentuje da je ulmska petorka, kako ih sada zovu, pokušala da zaustavi genocid koji Izrael sprovodi u Gazi putem „pomoći u samoodbrani“.
Nemački mediji, pozivajući se na portparole Elbit Systemsa, izvestili su da se objekat u Ulmu koristio za telekomunikacione delove koji se prodaju nemačkoj vojsci.
„To nije tačno“, rekao je Mateš Brojer, advokat odbrane optužene Leandre R. „Imamo dokaze da je istraživanje koje se sprovodi u Ulmu važno za proizvodnju dronova. Imamo dokaz da se delovi iz Ulma isporučuju Elbitovim objektima u Izraelu - tehničke komponente za tenkove i dronove.“
Rekao je da će ti dokazi biti predočeni sudu tokom suđenja.
Odloženi postupak
Suđenje se odvijalo u sudu visoke bezbednosti u zatvoru Štamfhajm, istoj sudnici u kojoj se sedamdesetih godina odvijalo ozloglašeno suđenje levičarskim teroristima Frakcije Crvene armije (RAF). Odbrana i nekoliko posmatrača u nemačkim medijima izbor mesta tumačili su kao pokušaj prikazivanja petorke kao terorista.
Samo suđenje počelo je sa zastojima krajem aprila, kada je 11 advokata odbrane odbilo da sedne jer su njihovi klijenti bili smešteni iza staklene pregrade, koja je onemogućavala direktan kontakt sa advokatima. To je, rekli su advokati, jasno kršenje poverljivog odnosa.
„U jednom trenutku morao sam da vičem preko stakla“, rekao je Brojer za DW. „Nije bilo nikakve mogućnosti da razgovaramo bez nadzora. U teoriji, sve što bi moj klijent razgovarao sa mnom čuo bi sud.“
„Nikada ranije nisam imao ovaj problem“, dodao je Brojer, koji je rekao da je sudu pisao mesec dana pre ročišta radi razjašnjenja tih pitanja, ali da nije dobio odgovor. „To nije bilo sudsko ročište, to je bila predstava kako bi naši klijenti bili prikazani kao teroristi. Ovaj sud nije neutralan.“
Nakon dvočasovne pauze sudija je u potpunosti odložio postupak, a još nije jasno kako će se ova dilema rešiti.
Govoreći ispred sudnice 27. aprila, Džozi, partnerka optuženog V. K, rekla je da su državne mere bile nesrazmerne. „Ovo je petoro aktivista koji su sproveli ovu akciju ciljajući isključivo materijalnu imovinu“, rekla je Džozi za DW. „Nisu pokušali nikoga da povrede, nisu pretnja društvu, ne zaslužuju da budu iza staklene pregrade.“
Uslovi pritvora
Partneri i rodbina optuženih kažu da nemačka država pokušava da ih uzme za primer neuobičajeno dugim i strogim pritvorom.
U saopštenju poslatom mejlom DW-u, Viši pokrajinski sud u Štutgartu naveo je da zakon dopušta sudu da odredi produženje pritvora pre suđenja izvan propisanih šest meseci pod određenim uslovima.
„Viši pokrajinski sud zasnovao je svoju odluku, između ostalog, na postojanju opasnosti od bekstva, koja ne bi bila dovoljno ublažena ni polaganjem jemstva“, stoji u saopštenju.
„Posete i telekomunikacije zahtevaju odobrenje i nadziru se ako su ispunjeni uslovi za takav nalog.“
Tužilac je, pak, izjavio da nije tražio nikakve posebne uslove pritvora. „To su standardna ograničenja prema nemačkom zakonu o krivičnom postupku koja prate sudski nalog za pritvor pre suđenja“, rekao je portparol.
Ali prijatelji i porodica optuženih nisu zadovoljni. „Mislim da je sve to potpuno neopravdano“, rekla je Džozi. „Petoro njih su sproveli ovu akciju i čekali da policija dođe. Nisu se opirali hapšenju, nisu skrivali lica, nisu pokušali da pobegnu. Akcija je očigledno bila politička izjava. Svi imaju studije, posao ili druge obaveze u Berlinu. Nemaju nikakav podsticaj za beg iz zemlje. Sve vreme su bili spremni da preuzmu odgovornost za svoje postupke.“
Međunarodni sud pravde istražuje postupanje Izraela u Gazi otkako je Južnoafrička Republika u decembru 2023. pokrenula slučaj pred najvišim sudom Ujedinjenih nacija tvrdeći da je reč o genocidu. Postupanje Izraela u ratu mnoge međunarodne organizacije za ljudska prava i komisija Ujedinjenih nacija ocenile su kao genocid. Izrael to negira.
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-05-11 10:35:55',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});