Prvog oktobra uveče izraelska ratna mornarica zaustavila je više brodova na kojima su bili propalestinski aktivisti sa humanotarnom pomoći za Pojas Gaze. Sve dosadašnje pokušaje od 2010. godine sprečila je izraelska vojska
Sa bogatstvom koje je premašilo petsto milijardi dolara Ilon Mask je pomerio granice ekonomije koja se ne zasniva na stvaranju vrednosti, već na veri u obećanja. On sam raspolaže kapitalom u visini BDP-a jedne Norveške
Sedmog oktobra počinje Drugo redovno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije. Na dnevnom redu naći će se i dopuna zakona o specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, kao i zakon o legalizaciji objekta. Šta kaže opozicija
U sredu uveče (1. oktobra) izraelska ratna mornarica zaustavila je više brodova na kojima su bili propalestinski aktivisti sa hiumanotarnom pomoći za Pojas Gaze, a među njima i student Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu Ognjen Marković. Svi aktivisti biće deportovani u Evropu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Izraela
Dehumanizacija i progon političkih protivnika, spiskovi sa nepodobnim novinarima i medijima u Mađarskoj – nije čudo da je Orban Viktor veliki prijatelj i saveznik Aleksandra Vučića
I vlasti u Srbiji, ali i dobar deo opozicione javnosti hoće da čuju imena sa studentske liste za naredne izbore. A ta lista je „skoro gotova“. Da li joj onda valja da što pre krene u kampanju?
Donald Tramp, američki predsednik zatražio je od Vrhovnog suda da odobri njegovu odluku da se uskrati državljanstvo po osnovu rođenja deci čiji su roditelji ilegalni imigranti ili posetioci sa kratkoročnim vizama
Nepal se primirio posle dana haosa i svrgavanja vlasti. No, mladi kažu da posao ni izbliza nije gotov – valja sprečiti da se na izborima u martu na vlast vrati „stara korumpirana garda“
„Na delu je državni udar iznutra – predsednik neprikriveno preuzima izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast“, upozorava bivša predsednica Vrhovnog suda Vida Petrović Škero. U intervjuu za „Vreme” govori o selektivnoj pravdi, pritiscima režimskih medija i torturi nad građanima, ali i o odgovornosti koju će morati da snose i oni koji su ćutali
Vladan Joler, vizuelni umetnik svetskog ugleda i profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, podneo je ostavku posle 25 godina rada. U intervjuu za „Vreme” govori o pritiscima, lažnoj nastavi, upadu policije u Rektorat i svojoj odluci da ostavkom iskaže otpor
Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma
Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi
Na svom Instagram nalogu član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Vučinić napisao je da je „Vreme” teroristički i fasistički medij koji podstiče na zlo, a glavni urednik Filip Švarm "dokazani ustaša i pedofil". "Vreme" će preduzeti odgovarajuće pravne radnje
Predsednik Donald Tramp najavio je godišnju taksu od 100.000 dolara na H-1B zahteve, ključni program za zapošljavanje stranih stručnjaka u SAD. Odluka bi mogla ozbiljno da poremeti rad kompanija poput Amazona, Epla i Gugla
Nišvil džez festival ostao je bez podrške Ministarstva kulture i neće dobiti finansijska sredstva od države, saopštio je direktor tog festivala Ivan Blagojević. Organizatori Nišvila su početkom godine podržali studentske proteste
Letnje rasprave oko zabrane levičarskih kulturnih festivala u Hrvatskoj pokazale su da borba za javni prostor više nije samo kulturna, već duboko politička. Dok veteranske udruge targetiraju organizatore kao „mrzitelje Hrvatske“, levica ostaje zatvorena u uski festivalski krug
Novo istraživanje evropskih naučnika pokazuje da su klimatske promene odgovorne za čak dve trećine smrtnih slučajeva tokom ovogodišnjih toplotnih talasa. Najteže pogođene zemlje bile su Italija, Španija i Grčka, dok Balkan ostaje van zvaničnih analiza iako su temperature i ovde probijale rekorde
Matija Bećković se razračunava sa gotovo pola veka mrtvim Josipom Brozom. Mogao bi da umesto toga svoj ugled založi za decu koju sada otimaju, prebijaju, lome im vilice i prete silovanjem u državnim objektima
Pomorska blokada Pojasa Gaze
Sve dosadašnje pokušaje od 2010. godine sprečila je izraelska vojska. Izrael tvrdi da je pomorska blokada koju je uspostavio 2007, nakon što je Hamas preuzeo vlast u Gazi, neophodna kako bi se sprečilo da ta islamistička militantna grupa, koju SAD, EU i mnoge druge zemlje svrstavaju među terorističke organizacije, uvozi oružje.
Prema mišljenju mnogih organizacija za ljudska prava i nevladinih organizacija, blokada, međutim, predstavlja kolektivno kažnjavanje, što je prema međunarodnom pravu protivzakonito.
Već ionako teška humanitarna situacija u Gazi dodatno se pogoršala u gotovo dve godine rata, koji je započeo Hamasovim terorističkim napadima na Izrael 7. oktobra 2023. Predstavnici UN i drugi rekli su da Izrael u sklopu svoje vojne kampanje čini ratne zločine, uključujući i etničko čišćenje i namerno izgladnjivanje. Neki upozoravaju na genocid i glad. Prema izveštajima, ubijeno je više od 63.000 Palestinaca, uključujući najmanje 20.000 dece.
„Aktivisti pokušavaju da pošalju važnu poruku da postoji hitna humanitarna kriza i da situacija zahteva protivljenje izraelskoj političkoj odluci da dopusti ovu opsadu i ovu glad“, rekao je za DW Amjad Iraki, posmatrač izraelsko-palestinskih odnosa iz globalne neprofitne organizacije Međunarodna krizna grupa. „To je nezavisno od toga hoće li ova flotila uspeti da dođe do Gaze ili ne“, dodaje.
Čemu služe flote?
Procenjuje se da Globalna flota Sumud prevozi oko 300 tona osnovnih potrepština, poput hrane, pitke vode i lekova. „Roba sa te flote ne zadovoljava potrebe Palestinaca u Gazi, ali privlači međunarodnu pažnju na ono što se tamo događa“, kaže za DW Nejtan Braun, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džordž Vašington.
„Još jedan efekat, iako možda malo manje značajan, jeste to što se palestinskom stanovništvu šalje poruka da nisu zaboravljeni“, rekao je. Braun je dodao da među Palestincima vlada ogromno nezadovoljstvo jer smatraju da međunarodni poredak zasnovan na pravilima nakon Drugog svetskog rata važi za druge, ali ne i za njih.
U međuvremenu, evropska kritika izraelskog rata u Gazi sve je glasnija. Zvaničnici u Španiji, Francuskoj, Sloveniji i drugim zemljama nazvali su izraelsku humanitarnu blokadu „nepodnošljivom“.
„Smatra se da Izrael u ratu u Gazi namerno izaziva glad, što bi bio jasan ratni zločin“, rekao je Braun za DW. „Rastući jaz između pristalica (izraelske politike) i kritičara nešto je na šta ova aktuelna flotila želi skrenuti veću pažnju“, zaključio je.
Izrael odbacuje kritike. „Izraelska vlada tvrdi da dopušta da uđe dovoljno hrane, da ono što prolazi krade Hamas, da su flotile samo medijski trik ljudi koji mrze Izrael i da je ovo jedini sukob u kojem se očekuje da jedna strana hrani drugu“, rekao je Braun.
Dodao je i da su to stanovište ponavljali američki diplomati. Američki predsednik Donald Tramp i dalje je čvrst pristalica politike izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prema Gazi.
Šta se dogodilo s drugim flotama?
Godine 2008, godinu dana nakon što je Hamas preuzeo vlast u Pojasu Gaze, nekoliko flota uspelo je da doplovi do Gaze, jer Izrael još nije u potpunosti sprovodio svoju pomorsku blokadu. Međutim, sredinom 2009. Izrael je počeo da presreće sve brodove i uskratio je dalji pristup Gazi morem. Od 2010. nijedna flotila nije stigla do Gaze.
Izraelske snage zaustavile su 31. maja 2010. šest civilnih brodova „Flote slobode za Gazu“ u onome što je postalo poznato kao napad na Mavi Marmara. Izraelske snage otvorile su vatru na turski putnički brod, ubivši deset turskih pro-palestinskih aktivista. Izraelska mornarica kasnije je tvrdila da je delovala u samoodbrani, ali akcija je izazvala široke međunarodne kritike. Diplomatski odnosi između Izraela i Turske pogoršali su se sve dok Izrael 2013. nije izdao zvanično izvinjenje, te 2016. pristao da plati 20 miliona dolara (17,4 miliona evra) odštete porodicama žrtava.
Inicijativa iz 2011. pod nazivom „Flota slobode II“ nikada nije isplovila iz Grčke zbog kombinacije političkog pritiska, tehničke sabotaže i pravnih prepreka. Kao posledicu izraelskog pritiska, Grčka je zabranila flotilama polazak prema Gazi, navodeći bezbednosne i diplomatske razloge.
„Flotu slobode III“ pod švedskom zastavom, koja je prevozila aktiviste, parlamentarce, novinare i javne osobe iz više od 20 zemalja, izraelske snage presrele su 29. juna 2015 na oko sto milja od Gaze. Izraelske snage ukrcale su se na neke od brodova, dok su se drugi vratili. Prema izveštajima, izraelska mornarica tokom operacije koristila je elektrošokere.
U oktobru 2016. i flotilu „Ženski brod za Gazu“, koja je prevozila aktivistkinje, takođe su presrele izraelske snage pre nego što je stigla do Gaze.
Godine 2018. izraelske pomorske snage presrele su i zaplenile dva broda flote Just Future for Palestine – najpre Al Avdu 29. jula, a potom Fridom 3. avgusta. Prema svedočenjima nekih putnika, izraelske snage napale su neke od aktivista, koji su kasnije deportovani iz Izraela.
Dve flote koje su isplovile ranije ove godine, kao i aktuelna „Globalna flota Sumud“, opisane su kao misije „Flote slobode“. Greta Tunberg već je bila među učesnicima misije „Madlin“, koja je isplovila u junu. Uhapšena je nakon što su izraelske snage presrele brod, a kasnije je s ostalima deportovana.
U julu su aktivisti misije „Handala“ uhapšeni nakon što je njihov brod presretnut i zaplenjen u međunarodnim vodama kod Gaze.
Izvor: DWOvog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!',
title: 'Sve što treba da znate o humanitarnoj floti za Gazu',
pubdate: '2025-10-02 18:00:34',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Sve što treba da znate o humanitarnoj floti za Gazu',
'pageContent': 'Izrael je presreo nekoliko brodova koji pripadaju Globalnoj floti Sumud, najambicioznijoj i najvećoj pomorskoj misiji do sada koja je pokušala da stigne do Gaze.
Flota od skoro 50 brodova koji prevoze humanitarnu pomoć, isplovila je iz raznih luka krajem avgusta. Skoro hiljadu učesnika, uključujući i švedsku ekološku aktivistkinju Gretu Tunberg, bivšu gradonačelnicu Barselone Adu Kolau i irskog glumca Lijama Kaningema, bili su na brodovima, piše DW.
Tunberg je bila na jednom od više od desetak brodova koje je Izrael presreo, a kako su danas objavili studenti beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti u blokadi, na jednom od brodova je i njihov kolega Ognjen Marković.
Izraelske vlasti su saopštile da su svi aktivisti na brodu bezbedni i da se prebacuju u Izrael. Globalna Sumud flotila je saopštila da je još mnogo brodova na putu ka Gazi.
Already several vessels of the Hamas-Sumud flotilla have been safely stopped and their passengers are being transferred to an Israeli port.
Greta and her friends are safe and healthy. pic.twitter.com/PA1ezier9s
Pomorska blokada Pojasa Gaze
Sve dosadašnje pokušaje od 2010. godine sprečila je izraelska vojska. Izrael tvrdi da je pomorska blokada koju je uspostavio 2007, nakon što je Hamas preuzeo vlast u Gazi, neophodna kako bi se sprečilo da ta islamistička militantna grupa, koju SAD, EU i mnoge druge zemlje svrstavaju među terorističke organizacije, uvozi oružje.
Prema mišljenju mnogih organizacija za ljudska prava i nevladinih organizacija, blokada, međutim, predstavlja kolektivno kažnjavanje, što je prema međunarodnom pravu protivzakonito.
Već ionako teška humanitarna situacija u Gazi dodatno se pogoršala u gotovo dve godine rata, koji je započeo Hamasovim terorističkim napadima na Izrael 7. oktobra 2023. Predstavnici UN i drugi rekli su da Izrael u sklopu svoje vojne kampanje čini ratne zločine, uključujući i etničko čišćenje i namerno izgladnjivanje. Neki upozoravaju na genocid i glad. Prema izveštajima, ubijeno je više od 63.000 Palestinaca, uključujući najmanje 20.000 dece.
„Aktivisti pokušavaju da pošalju važnu poruku da postoji hitna humanitarna kriza i da situacija zahteva protivljenje izraelskoj političkoj odluci da dopusti ovu opsadu i ovu glad“, rekao je za DW Amjad Iraki, posmatrač izraelsko-palestinskih odnosa iz globalne neprofitne organizacije Međunarodna krizna grupa. „To je nezavisno od toga hoće li ova flotila uspeti da dođe do Gaze ili ne“, dodaje.
Čemu služe flote?
Procenjuje se da Globalna flota Sumud prevozi oko 300 tona osnovnih potrepština, poput hrane, pitke vode i lekova. „Roba sa te flote ne zadovoljava potrebe Palestinaca u Gazi, ali privlači međunarodnu pažnju na ono što se tamo događa“, kaže za DW Nejtan Braun, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džordž Vašington.
„Još jedan efekat, iako možda malo manje značajan, jeste to što se palestinskom stanovništvu šalje poruka da nisu zaboravljeni“, rekao je. Braun je dodao da među Palestincima vlada ogromno nezadovoljstvo jer smatraju da međunarodni poredak zasnovan na pravilima nakon Drugog svetskog rata važi za druge, ali ne i za njih.
U međuvremenu, evropska kritika izraelskog rata u Gazi sve je glasnija. Zvaničnici u Španiji, Francuskoj, Sloveniji i drugim zemljama nazvali su izraelsku humanitarnu blokadu „nepodnošljivom“.
„Smatra se da Izrael u ratu u Gazi namerno izaziva glad, što bi bio jasan ratni zločin“, rekao je Braun za DW. „Rastući jaz između pristalica (izraelske politike) i kritičara nešto je na šta ova aktuelna flotila želi skrenuti veću pažnju“, zaključio je.
Izrael odbacuje kritike. „Izraelska vlada tvrdi da dopušta da uđe dovoljno hrane, da ono što prolazi krade Hamas, da su flotile samo medijski trik ljudi koji mrze Izrael i da je ovo jedini sukob u kojem se očekuje da jedna strana hrani drugu“, rekao je Braun.
Dodao je i da su to stanovište ponavljali američki diplomati. Američki predsednik Donald Tramp i dalje je čvrst pristalica politike izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prema Gazi.
Šta se dogodilo s drugim flotama?
Godine 2008, godinu dana nakon što je Hamas preuzeo vlast u Pojasu Gaze, nekoliko flota uspelo je da doplovi do Gaze, jer Izrael još nije u potpunosti sprovodio svoju pomorsku blokadu. Međutim, sredinom 2009. Izrael je počeo da presreće sve brodove i uskratio je dalji pristup Gazi morem. Od 2010. nijedna flotila nije stigla do Gaze.
Izraelske snage zaustavile su 31. maja 2010. šest civilnih brodova „Flote slobode za Gazu“ u onome što je postalo poznato kao napad na Mavi Marmara. Izraelske snage otvorile su vatru na turski putnički brod, ubivši deset turskih pro-palestinskih aktivista. Izraelska mornarica kasnije je tvrdila da je delovala u samoodbrani, ali akcija je izazvala široke međunarodne kritike. Diplomatski odnosi između Izraela i Turske pogoršali su se sve dok Izrael 2013. nije izdao zvanično izvinjenje, te 2016. pristao da plati 20 miliona dolara (17,4 miliona evra) odštete porodicama žrtava.
Inicijativa iz 2011. pod nazivom „Flota slobode II“ nikada nije isplovila iz Grčke zbog kombinacije političkog pritiska, tehničke sabotaže i pravnih prepreka. Kao posledicu izraelskog pritiska, Grčka je zabranila flotilama polazak prema Gazi, navodeći bezbednosne i diplomatske razloge.
„Flotu slobode III“ pod švedskom zastavom, koja je prevozila aktiviste, parlamentarce, novinare i javne osobe iz više od 20 zemalja, izraelske snage presrele su 29. juna 2015 na oko sto milja od Gaze. Izraelske snage ukrcale su se na neke od brodova, dok su se drugi vratili. Prema izveštajima, izraelska mornarica tokom operacije koristila je elektrošokere.
U oktobru 2016. i flotilu „Ženski brod za Gazu“, koja je prevozila aktivistkinje, takođe su presrele izraelske snage pre nego što je stigla do Gaze.
Godine 2018. izraelske pomorske snage presrele su i zaplenile dva broda flote Just Future for Palestine – najpre Al Avdu 29. jula, a potom Fridom 3. avgusta. Prema svedočenjima nekih putnika, izraelske snage napale su neke od aktivista, koji su kasnije deportovani iz Izraela.
Dve flote koje su isplovile ranije ove godine, kao i aktuelna „Globalna flota Sumud“, opisane su kao misije „Flote slobode“. Greta Tunberg već je bila među učesnicima misije „Madlin“, koja je isplovila u junu. Uhapšena je nakon što su izraelske snage presrele brod, a kasnije je s ostalima deportovana.
U julu su aktivisti misije „Handala“ uhapšeni nakon što je njihov brod presretnut i zaplenjen u međunarodnim vodama kod Gaze.
Izvor: DWOvog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!',
'pageDate': '2025-10-02 18:00:34',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});