

Mediji
ANEM: Neki mediji pokazali koliko ne poštuju ljudsko dostojanstvo
Smrt devojke čije telo je pronađeno ispred Filozofskog fakulteta pokazalo gde i na čemu novinari stoje kada je reč o pravu na pijetet i pravu na privatnost, saopštio je ANEM




Nastavnicima plata za januar treba da legne na račun 6. februara, a direktori su dobili naredbu da pošalju spiskove „dobrih i loših“ prosvetara. Neposlušne bi dan u štrajku mogao da košta prosečno 500 dinara
Imenom i prezimenom trebalo bi za par radnih dana popisati svakog nastavnika i njegova radnja kretanja i aktivnosti u opštem haosu masovog štrajka u školama u Srbiji.
Jer, toliko je vremena država dala direktorima da dostave spiskove rada i nerada prosvetara, tokom obustave nastave u osnovnim i srednjim školama, u znak podrške studentima u blokadama.
„Platu za januar treba da dobijemo 6. februara, a naša direktorka je dobila nalog da pošalje ko je radio, a ko nije”, kaže za „Vreme” Tamara, nastavnica u jednoj seoskoj školi.
„Ona neće poslati izveštaj jer mi svi štrajkujemo, ali verujem da neki i hoće. Samo mi nije jasno kako će to uraditi od 31. januara do 6. februara za toliki broj nastavnika i kako će tretirati potpuni nerad – kao štrajk ili kao razlog za otkaz.”
Početna plata nastavnika, prema proceni Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije, iznosi oko 96.000 dinara, pa po toj računici nerad, odnosno skraćeni časovi vrede oko 500 dinara dnevno manje na računu prosvetara. Tako će prosečni nastavnik koji je u štrajku od 20. januara dobiti – oko 5.000 dinara manje za januar.
Tamara kaže da se njima, jer uopšte ne rade, preti i otkazima, ali da se, u ovom trenutku, njoj i njenim kolegama „najmanje vraća na posao”.
Prema Zakonu o štrajku, plata nastavnika može da se umanji 15-16 odsto po danu kada oni rade 30 minuta, ali zakon ne poznaje slučaj da se nastava uopšte ne drži. Tako nije jasno kako će biti plaćeni prosvetari koji uopšte ne rade ili oni koji, kao što je slučaj i brojnim školama u Srbiji, jedan dan nisu uopšte radili, pa su sledeća dva dana držali nastavu po pola sata, a onda opet u petak, 24. januara, kada je bio generalni štrajk, opet nisu opšte imali časove.
„Kada je o plati reč, tu ima mnogo da se govori. Prvo, mi smo u obustavi rada zbog ugrožene bezbednosti i na to se pozivamo, tako da se na nas ne odnosi Zakon o štrajku”, tvrdi za „Vreme” Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije.
„Dalje, ako nas plate manje, ti časovi nikad neće biti održani, tako da ni ova pretnja o produžetku školske godine onda nema logike. Takođe, smanjenje plata ne može da se sprovede bez celokupnog najavljenog postupka, koji država nije preduzela.”
Pretnje nastavnicima uopšte nisu zasnovane na realnim osnovama, misli Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, koja kaže za „Vreme” da ne postoji pravni osnov da se smanje plate onima koji uopšte ne rade, osim da im se da otkaz.
„A ko će danas dati otkaz nastavniku, kada zna da jedan samo otkaz, znači haos u državi. Mislim da se neće niko usuditi”, dodaje ona.
Šta su sve pretili i ko im veruje
Na listi pretnji nastavnicima do sada su se našli – produženje školske godine i rad tokom letnjeg raspusta, smanjenje plata za one koji štrajkuju, ali i otkaz, a Kokot kaže da im više ništa ne veruje.
„Evo, mi smo spremni da nadoknadimo propušteno, da radimo par dana duže ili sažmemo gradilo, ali o tom potom, o tome ćemo pričati kada se završi štrajk, a ne sada”, dodaje. „Drugo polugodište faktički nije počelo.”
Iako je praktično i na terenu nemoguće tačno za svaki dan popisati aktivnosti svakog nastavnika, sindikalac dodaje da će, u slučaju smanjenja plata, tužiti državu jer ovakvi slučajevima ne zastarevaju tri godine.
„Do tada će se grupna tužba već podneti”, kaže Kokot.
Ko radi, a ko ne
Tačan broj škola i prosvetnih radnika koji ne drže nastavu nije poznat, jer se podaci Ministarstva i pojedinih sindikata razlikuju.
Do kraja meseca ne rade beogradske gimnazije, koje su u potpunoj obustavi, kao i sve osnovne i srednje škole u gradskom delu Zrenjanina.
I većina škola u Čačku je obustavila rad do ispunjenja zahteva studenata, a neće raditi i neke u Ivanjici, Kragujevcu i Gornjem Milanovcu, rekao je za BBC Aleksandar Ninić, predsednik Sindikata obrazovanja Čačak.
Na dan generalnog štrajka, 24. januara, nije radilo 68 odsto srednjih i 48 procenata osnovnih škola u Srbiji, podaci su nevladine organizacije CRTA.
„Evo, mi smo spremni da nadoknadimo propušteno, da radimo par dana duže ili sažmemo gradilo, ali o tom potom, o tome ćemo pričati kada se završi štrajk, a ne sada”, dodaje. „Drugo polugodište faktički nije počelo.”
Iako je praktično i na terenu nemoguće tačno za svaki dan popisati aktivnosti svakog nastavnika, sindikalac dodaje da će, u slučaju smanjenja plata, tužiti državu jer ovakvi slučajevima ne zastarevaju tri godine.
„Do tada će se grupna tužba već podneti”, kaže Kokot.
Ko radi, a ko ne
Tačan broj škola i prosvetnih radnika koji ne drže nastavu nije poznat, jer se podaci Ministarstva i pojedinih sindikata razlikuju.
Do kraja meseca ne rade beogradske gimnazije, koje su u potpunoj obustavi, kao i sve osnovne i srednje škole u gradskom delu Zrenjanina.
I većina škola u Čačku je obustavila rad do ispunjenja zahteva studenata, a neće raditi i neke u Ivanjici, Kragujevcu i Gornjem Milanovcu, rekao je za BBC Aleksandar Ninić, predsednik Sindikata obrazovanja Čačak.
Na dan generalnog štrajka, 24. januara, u nekom vidu obustave rada bilo je 68 odsto srednjih i 48 procenata osnovnih škola u Srbiji, podaci su nevladine organizacije CRTA.
Premijer u ostavci Miloš Vučević tvrdio je 20. januara da se u više od 80 odsto škola odvijala nastava , dok su iz Ministarstvo prosvete saopštili da se nastava odvija u više od 96 odsto osnovnih i srednjih škola u Srbiji. Ipak, iz države nije stigao podatak koliko prosvetara nije radilo na dan generalnog štrajka.


Smrt devojke čije telo je pronađeno ispred Filozofskog fakulteta pokazalo gde i na čemu novinari stoje kada je reč o pravu na pijetet i pravu na privatnost, saopštio je ANEM


Idejno rešenje za spomenik nastradalima zbog pada nadstrešnice više liči na spomenik onome što je ljude ubilo, nego njima samima i njihovim izgubljenim životima, smatra Akademski plenum


Rat na Bliskom istoku će povećati broj turista u regionu, ali ne može nadomestiti akciju dodele turističkih vaučera


Univerzijada 2009. godine okupila je oko 10.000 volontera i često se navodi kao primer događaja koji je uspeo da okupi mlade oko zajedničkog cilja, uz relativno nizak nivo političkih tenzija u javnom prostoru. Da li EXPO 2027 to može da ponovi


Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) „zaprepašćena” je izjavom predsednika Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balinta Pastora o uticaju SVM-a na medije, ocenjujući to kao neprihvatljivo
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve