
Pravosuđe
Sud odlučio da se trojica studenata odmah puste na slobodu
Treći osnovni sud zaključio je da je zahtev Tužilaštva da se studentima osumnjičenim za napad na Miloša Pavlovića odredi pritvor neosnovanim, i da ih treba pustiti na slobodu
Bunt se širi Srbijom, a različiti skupovi do sada su organizovani u više od 150 opština. Koja mesta još nisu ustala
Talas građanske neposlušnosti i protesta raširio se Srbijom.
Od 22. novembra 2024. godine, kada je organizovano prvo protestno okupljanje „Zastani, Srbijo”, tri nedelje posle rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu kada je stradalo 15 ljudi, broj mesta u kojima su skupovi organizovani do sada narastao je na više od 150.
Bunt se razvio na blokade fakulteta, svakodnevna petnaestominutna okupljanja u tišini i blokiranja saobraćajnica kako bi se odala počast stradalima, a kulminacija je dostignuta celodnevnom blokadom Autokomande u Beogradu u ponedeljak 27. januara.
Protest se iz dana u dan širi Srbijom, a podrška stiže i iz nekih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama i Evrope.
Gde skupova nije bilo?
Arhiv javnih skupova objavio je u ponedeljak, 27. januara, spisak mesta u kojima je do sada organizovano makar jedno okupljanje.
Na listi je 151 mesto u Srbiji.
Na društvenim mrežama pojavila se i mapa mesta u kojima su skupovi do sada organizovani, a kako se na ovoj mapi vidi, najmanje jedan protest organizovan je u 154 od 197 jedinica lokalne samouprave koliko ih, kako je navedeno na mapi, ima prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u Srbiji zajedno sa Kosovom.
Sve ove podatke treba uzeti s rezervom, pošto su oba spiska napravljena na osnovu snimaka, pretrage po internetu, objava sa društvenih mreža.
Takođe, treba imati u vidu da pojedine lokalne samouprave imaju više opština, naselja, te je ukupan broj naseljenih mesta u Srbiji veći od 4000, pa mogu postojati različiti podaci u odnosu na taj znatno veći broj.
Obe mape broje proteste na nivou lokalne samouprave.
Prema dostupnim podacima, skupovi nisu organizovani do sada u Tutinu, Sečnju, Pećincima, Crnoj Travi, Gadžinom Hanu, Doljevcu, u Ražnju, Golubcu, Malom Crniću, u Preševu, te u Medveđi i u Golupcu.
Skupova nije bilo, prema dostupnim podacima, ni u Čoki, Adi i Malom Iđošu.
Ustaju Tutin, Sečanj i Pećinci
Sa ove liste, u narednim danima, kako je najavljeno, trebalo bi da budu izbrisani Tutin, Sečanj i Pećinci.
U petak, 31. januara u 11:52 biće održan skup petnaestominutne tišine u Pećincima, mestu u Sremu, prenosi In medija.
Istog dana u 13 časova, biće organizovan prvi skup i u Tutinu, mestu na jugozapadu Srbije, na granici sa Crnom Gorom.
Srednjoškolci Tutina pozvali su sugrađane na protestnu šetnju pod nazivom „Podržimo studente“. Kako je najavljeno, okupljanje počinje ispred srednjoškolskog centra Sebilj.
Dan kasnije, okupiće se i meštani Sečnja, naselja u Vojvodini na granici sa Rumunijom.
Okupljanje je najavljeno za subotu 1. februar na Trgu u tom mestu, a posle petnaestominutne tišine koja će početi u 11:52, održaće se i protestna šetnja uz buku ka izlazu iz Sečnja prema Zrenjaninu, navode organizatori.
Treći osnovni sud zaključio je da je zahtev Tužilaštva da se studentima osumnjičenim za napad na Miloša Pavlovića odredi pritvor neosnovanim, i da ih treba pustiti na slobodu
U Beogradu su se desila dva incidenta zbog transparenta „Bolje ćaci nego naci“ koji je postavljen između Narodne skupštine i Pionirskog parka. U oba slučaja policija nije zaštitila napadnutog, već napadača
U nedelju 8. juna, građani Zaječara će na lokalnim izborima birati odbornike osam lista, a građani Kosjerića - tri
Prema zakonu, onaj ko ističe nacističke simbole može biti kažnjen novčanom kaznom od 5.000 do milion dinara. Posle Niša, kukasti krst se uz slogan "Bolje ćaci, neko naci" pojavio ispred Narodne skupštine, i u Jevrejskom groblju
"Parole poput one u parku ispred Predsedništva u Beogradu 'Bolje ćaci nego naci' jasno se odnose na sve one koji podržavaju studente u blokadi, a takvih je na milione, a najviše je pripadnika srpske nacionalne zajednice", naveo je predsednik Romske partije, koji navodi i Anu Brnabić kao nekoga ko pribegava fašističkim metodama
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve