img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Protesti u Srbiji

Šta zapravo znači generalni štrajk

20. januar 2025, 15:05 Marija L. Janković
Foto: A.A / Vreme
Protest ispred Pete beogradske gimnazije, Foto: A.A / Vreme
Copied

Na svim protestima se poslednjih dana čuju uzvici - „generalni štrajk“, a sam pojam mnogima nije najjasniji. U evropskim zemljama je generalni štrajk poslednjih godina više puta organizovan

Zamislite centar Beograda da svi profesionalni vozači izađu iz automobila, da radnici zaključaju prodavnice i kafiće, da stanu čistači i perači ulica. Da na svim televizijama ne vidimo ništa, da svi sajtovi budu u blokadi – da li je ovo generalni štrajk na koji se poziva?

„Istovremena obustava rada u više različitih delatnosti kako bi se postigli ekonomski ili politički ciljevi“.

Ovako se objašnjava pojam generalnog štrajka, barem prema enciklopediji Britanika.

Na njega su više puta pozivali iz različitih sindikata, a poslednji put je pojam masovno uzvikivan na protestu prosvetnih radnika u Beogradu u ponedeljak (20. januara) na platou ispred Filozofskog fakulteta. Protestni skup pretvoren u plenum izglasao je „generalni štrajk“.

„Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo“, objašnjava za „Vreme“ prefesor sociologije Zoran Stojiljković. „U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.“

Od jednodnevnog do generalnog štrajka do ispunjenja zahteva – još nije jasno kako se sve u Srbiji poziva na generalni štrajk, odnosno koliko bi on mogao da traje.

„Verujem da se, kako sada stvari stoje, u zemlji poziva – da Srbija stane“, dodaje Stojiljković. „Sad samo treba videti da li je to previše ishitreno i ko će to sve da organizuje, jer je veoma bitno da to bude dobro promišljena, koordinisana akcija, a ne samo retoričko pozivanje na obustavu rada.“

Upozorenje, solidarnost

Kada niko u Srbiji ne bi radio 15 minuta – to bi za profesora Fakulteta političkih nauka Zorana Stojiljkovića isto tako bio validan generalni štrajk.

Pre toga, on misli da treba povući korak unazad i testirati generalni štrajk.

„To bi prvo mogao da bude štrajk upozorenja ili solidarnosti, da niko ne radi neko kraće vreme“, kaže on.

Stojiljković se još pita i šta će biti u tom slučaju sa brojnim članovima SNS-a.

„Zar mislite da će moći javni sektor celi da stane kad toliko partijskih knjižica u njemu radi“, dodaje.

Odakle potiče ideja

Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.

Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.

Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.

Generalni štrajk koji je zahvatio Rusiju tokom Revolucije 1905. primorao je cara da izda Oktobarski manifest, u kojem je obećao da će odobriti da zemlja dobije ustav.

Švedski generalni štrajk 1909. pokazao je da se velike ekonomske reforme mogu postići bez pribegavanja nasilju. Do štrajka je došlo zbog politike zamrzavanja plata. Skoro polovina ukupne radne snage u zemlji je štrajkovala, a prekid je trajao mesec dana pre nego što je štrajk rešen.

U nekim azijskim i afričkim zemljama, sindikati udruženi sa pokretima za nezavisnost često su pribegavali generalnim štrajkovima kao sredstvu političkog protesta tokom kolonijalne vladavine.

Gde je sve postojao generalni štrajk

Prethodnih godina bilo je više primera opšteg štrajka u svetu, organizovanih u Brazilu, Argentini, Francuskoj, poznatoj po jakim sindikalnim organizacijama, piše BBC.

Početkom januara 2024. godine, Nemačka je bila gotovo paralisana zbog velikog štrajka u železnici, ali i protesta poljoprivrednika, a Grčka je takođe poznata po masovnim obustavama rada sindikata zbog ekonomske krize 2017. godine.

Tagovi:

Štrajk Generalni štrajk Štrajk prosvetara

Octo Tags:

  • Štrajk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Policija

Hronika

23.mart 2026. I.M.

Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica

Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih

Zdravstvo

23.mart 2026. Bojan Bednar

„Medicinske pustinje“ i manjak pedijatara u Srbiji: Planskog rešenja ni od korova

U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije

Nedim Sejdinović

Asocijacije onljan medija

23.mart 2026. K. S.

Sejdinović: Zajedno protiv „lokalnih informera“, hakerskih i svih drugih napada

Na skupštini u Kragujevcu izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor Asocijacije onlajn medija (AOM), a za njegovog predsednika novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović. Najavljena je jača podrška nezavisnim medijima i digitalnoj bezbednosti

Politika i kriminal

23.mart 2026. B. B.

Provala nasilja u Čačku: Prebijanje, ranjavanje, ubistvo i svi ti maskirani muškarci

Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost

Kosovo

22.mart 2026. M. L. J.

Srpski univerzitet na Kosovu: Korak do gašenja na očigled vlasti u Beogradu

Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure