Deceniju od krvavog napada, redakcija satiričnog magazina „Šarli Ebdo“ dočekuje uz nove karikature i nove kritike
U utorak (7. januar) navršava se decenija od napada na redakciju francuskog satiričnog lista „Šarli Ebdo“ (Charlie Hebdo) u kom je ubijeno 12 ljudi.
Dan uoči godišnjice redakcija tog lista saopštila je da „želja za smehom nikada neće nestati“.
„Šta god da se desi, dramatično ili srećno, želja za smehom nikada neće nestati“, napisao je Ris, direktor izdanja „Šarlija Ebdoa“ u specijalnom izdanju koje će biti objavljeno u utorak.
U ovom izdanju, u čiji je uvid imala agencija AFP, satirični list na naslovnoj strani piše da „ne može da crkne“ sa crtežom čitaoca koji sedi na jurišnoj pušci i čita „istorijsko“ izdanje lista na 32 stranice.
„Satira ima vrlinu koja nam je pomogla da prebrodimo ove tragične godine, a to je optimizam. Ako želimo da se smejemo, to je zato što želimo da živimo“, napisao je Ris u uvodniku koji se osvrće na poslednjih deset godina obeleženih, prema njegovim rečima, „geopolitičkom situacijom koja se pogoršala“.
Četiri stranice izdanja posvećene su karikaturama Boga koje su poslali karikaturisti širom sveta.
Među crtežima se nalaze i majka i njeno dete kako lutaju kroz mesto ruševina i govore jedno drugom da je imati „jednog Boga dobro, ali tri, to je već šteta“.
Novi broj donosi i karikaturu Isusa Hrista na krstu koji sebe snima na mobilnom telefonu, dok je na jednom crtežu karikaturista koji se pita da li može da crta nekoga ko crta proroka Muhameda.
Ris, koji se potpisuje samo nadimkom kao i ostali novinari i karikaturisti ovog lista, dodao je da vrednosti lista kao što su humor, satira, sloboda izražavanja i sekularnost „nikada nisu bile toliko osporene“.
„Možda je tako jer je sama demokratija ta koja je ugrožena od obnovljenih mračnih snaga“, napisao je Ris.
Šta se dogodilo 7. januara 2015?
Braća Said i Šerif Kuači upali su u prostorije nedeljnika „Šarli Ebdo“ i iz vatrenog oružja pucali na urednika Stefana Šarbonijea, poznatijeg kao Šarb, četvoricu karikaturista, među kojima i Žana Kabua, dvoje kolumnista, tehničkog urednika, kao i gosta koji je bio na sastanku i domara.
Ubijeno je 12 ljudi, a među njima su bili i pripadnici obezbeđenja i jedan policajac. U napadu je ranjeno još 11 ljudi.
Napadači, braća Said i Šerif, pronađeni su i likvidirani.
Povod za napad na ovaj list bile su karikature sa prorokom Muhamedom.
Dok je policija tragala za braćom, u istočnom delu Pariza dogodio se još jedan napad.
Amedi Kulibali, poznanik braće Kuači, ubio je policajku i uzeo kao taoce nekoliko ljudi na jevrejskoj pijaci. Kulibali je 9. januara ubio četvoricu Jevreja, pre nego što su ga policajci usmrtili u pokušaju hapšenja.
Nekoliko meseci kasnije, iste te godine, tri bombaša samoubice 13. novembra digli su se u vazduh simultano u Parizu, prvi u blizini fudbalskog stadiona za vreme utakmice, drugi ispred koncertne hale Bataklan za vreme koncerta i treći ispred mesta gde se nalazi nekoliko restorana.
Tada je ubijeno više od 130 ljudi, a ranjeno više od 400. Odgovornost za sve napade je tada preuzela Islamska država.
Gotovo punih šest godina kasnije, sredinom decembra 2020. godine, francuski sud proglasio je krivim 14 islamističkih ekstremista za napade izvedene januara 2015. godine na satirični časopis „Šarli Ebdo“ i jevrejski supermarket u Parizu.
#JeSuisCharlie
Napadi na redakciju časopisa pokrenuli su talas solidarnosti širom sveta, praćen heštegom #JeSuisCharlie (Ja sam Šarli).
Nekoliko dana posle masakra, u Francuskoj je više od milion ljudi izašlo na ulice da bi uputilo poruku protiv terorizma i za slobodu mišljenja.
U Parizu je tadašnji francuski predsednik Fransoa Oland bio na čelu povorke šefova država i vlada iz čitavog sveta.
johnyksslr/PixabayŠirom sveta povodom napada na list održavani su protesti podrške
Napad na „Šarli Ebdo“ izazvao je globalnu debatu o slobodi govora i pravu na uvredu.
Redakcija ovog magazina oktobra 2024. ponovo se našla na meti kritika javnosti, zbog crteža Žizel Peliko, žene koja je optužila muža da je čitavu deceniju drogirao i pozivao muškarce na internetu da je siluju.
Krajem iste godine, njen bivši suprug i još 50 muškaraca proglašeni su krivima za masovno silovanje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“
Dok kao predsednik SAD promoviše veštačku inteligenciju i rast energetskih kapaciteta, Donald Tramp istovremeno ulazi u višemilijardni posao sa inovativnom nuklearnom energijom. Spajanje njegove kompanije sa firmom za nuklearnu fuziju dodatno otvara pitanje sukoba javne funkcije i privatnog interesa
Donald Tramp izjavio je da su američke snage izvele „brojne savršene udare“ na kampove Islamske države u severozapadnoj Nigeriji. Tome su prethodile višenedeljnih optužbe da vlast te zemlje ne čini dovoljno da zaštiti hrišćane od nasilja ekstremista
Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude
Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!