
Iz njuzletera
Zašto je važno da kukamo
Kada se nekome jadate, to nije samo da „olakšate dušu“. Drugi ljudi su naše ogledalo, referenca. Ali u kukanju ne treba ni preterati
Ostavićemo pušenje, bavićemo se sportom, biće nam zdravija ishrana. Svake godine imamo velike planove i dobre namere – od januara. Evo kako da nešto od toga zaista i ostvarimo
Dobrih ideja za godinu 2024. bilo je na pretek. Smršaćemo, pićemo manje alkohola, više ćemo se družiti sa dragim ljudima i tako dalje.
Ali, zar nisu sve te fine želje bile i za pretprošlu godinu i onu pre nje i tako u dugom nizu? Verovatno su takve novogodišnje odluke svaki put iste.
To ne treba da čudi. Entuzijazam s kojim ulazimo u novu godinu nalik je vatrometu. Raskošne eksplozije brzo iščeznu. Unutrašnji kočničar potom preuzima kontrolu. Pa onda iz godine u godinu po starom, podseća Dojče vele.
Ali, ako se obrati pažnja na nekoliko stvari, 2025. zaista može da bude dobra godine.
1
Jedno po jedno
„Najveća greška je kada se planira previše stvari odjednom“, kaže stručnjak za sportsku psihologiju i psihologiju rada Mario Šuster.
Ko neće samo da prestane da puši, već u isto vreme hoće da izbaci slatkiše iz ishrane, a želi i odmah da počne da trči – biće garantovano preopterećen.
„Da bismo prevladali stare navike potrebna nam je snaga volje“, objašnjava Šuster.
A nju niko nema u izobilju. Naša volja se kod više ciljeva razdvaja u više pravaca i brzo se iscrpi. Naposletku ne stignemo nigde. „Ništa ne govori protiv toga da promenimo navike. Ali je važno – jednu po jednu.“
2
Mora da pričinjava zadovoljstvo
Sada moramo da odredimo jedan cilj na koji ćemo se koncentrisati. Ali koji? Sve naše namere su razumne i imaju smisla.
„Ostvarenje mora da pričinjava zadovoljstvo. Potreban nam je pozitivan pristup promeni“, rekao je Šuster.
„Moram da prestanem da pušim“ i „hoću da prestanem da pušim“ jesu iskazi koji se jezički malo razlikuju, ali su psihološke razlike između „morati“ i „hteti“ izuzetno bitne za dugoročno ostvarenje namera.
3
Biti realan
Ako je neko cele godine lenčario na kauču, a u sledećoj godini namerava da ide četiri puta nedeljno u teretanu ili na trčanje, verovatno je postavio letvicu previsoko.
Treba da bude ponosan ako sebe natera da dva puta nedeljno odlazi na neku sportsku aktivnost.
„Redovnost je važnija od trajanja i intenziteta“, objašnjava sportski psiholog Šuster.
On dodaje da se naposletku radi o tome, da se razviju navike bavljenja sportom. Svako ko se ne preoptereti od početka ima šanse da zadrži zadovoljstvo u tome što radi.
4
Obelodaniti glasno nameru
Izabrali ste cilj i počeli da ga uobličavate. „U tom trenutku može da pomogne da se to ispriča nekolicini ljudi“, kaže psiholog.
Jer, obećanje koje dajemo sami sebi u tišini lako je prekršiti, a glasno izgovoreno ono ima veću obavezujuću snagu.
5
Teškoće su normalne – ne klonuti duhom
Godina napreduje, ciljevi se ostvaruju. Onda dođe prvi pad motivacije. Posegne se za cigaretom. Ili je gravitacija kauča veća nego ikada. Onda se izvalimo na kauč i zapalimo cigaretu. Šta sada?
„Ni u kom slučaju ne treba tada osuđivati sebe“, opominje Šuster objašnjavajući da to celi poduhvat može dovesti do propasti.
Povremeni povratak starom načinima ponašanja je uvek moguć, čak verovatan. I to je normalno.
Umesto kajanja, fokus mora da bude na uspesima – čak i najmanjim. To povećava sopstvenu delotvornost – uverenje da možete nešto da postignete sopstvenim snagama – objašnjava sportski psiholog.
Ko zadrži veru u samog sebe, taj ne odustaje tako lako.
6
Bolje nikakva namera nego loša namera
I dobre namere mogu biti loše. To je slučaj onda kada se samo na silu mogu integrisati u naš život i kada je pokretačka snaga „moram“, a ne „hoću“.
Kada uz fanfare doživimo krah i osuđivanje sebe do kraja utuče našu veru u to da možemo sopstvenim snagama da postignemo to što smo naumili, onda je red da kažemo da je naša dobra namera bila zapravo loša.
Kada se nekome jadate, to nije samo da „olakšate dušu“. Drugi ljudi su naše ogledalo, referenca. Ali u kukanju ne treba ni preterati
Hrvatska menja Zakon o grobljima kojim se traži uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. koji „veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku“. Među Srbima u Hrvatskoj vlada strah da će biti uklonjeni svi grobovi sa ćirilićnim natpisima
Pisistrat je imao batinaše i iz državnog budžeta delio je novac za bolji uzgoj maslina, razvoj trgovine i izvoza, gradnju puteva, popravku gradskog vodovoda. A onda se iz političke emigracije vratio učeni aristokrata Klisten
Očekuje se da će aktuelno naučno istraživanje Ćele kule u Nišu otkriti priče o ustanicima koji su ovim spomenikom postali simbol hrabrosti i požrtvovanosti za slobodu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve