img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gradski saobraćaj

Gradski vizionar: Zašto Šapić hoće da ukine trolejbuse?

26. decembar 2024, 13:57 B. B.
Foto: Tanjug/ Dragan Kujundžić
Hoće li zbog Aleksandra Šapića beogradski trolejbusi zauvek otići u nebeske garaže?
Copied

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić opisao je trolejbuski sistem kao „Spajdermenovu mrežu" koja kvari estetiku Beograda. S druge strane, saobraćajni inženjer Ivan Banković za „Vreme“ ističe da „nema govora da su trolejbusi prevaziđeni”, ističući praktičnost i ekološku održivost trola u odnosu na predložene elektrobuse

„Besmisleno je to što gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić tvrdi da trolejbusi ‘koče razvoj grada’, a to što on od žica za trolebuse vidi Spajdermenovu mrežu po gradu nije argument”, izjavio je „Vremenu“ saobraćajni inženjer i predsednik Sindikata Centar u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP) Ivan Banković.

Odbornici Skupštine Grada Beograda su odlučili su u sredu da će trolejbusi biti zamenjeni električnim autobusima.

U obrazloženju te odluke navedeno je da trolejbuski prevoz u Beogradu ima bogatu istoriju, ali i velike probleme kao što su zastarelost vozila i opreme, a mala efikasnost.

Kao i uvek kada bi trebalo da ćuti, i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić imao je potrebu da sa javnošću podeli svoje mišljenje, pa je ocenio da trolejbusi „koče razvoj grada“ i da „nisu estetski dobro rešenje, jer zatvaraju nebo i prave paukovu mrežu koja liči na Spajdermena“.

Ta druga konstatacija posebno je bez rezona jer je Šapić član Srpske napredne stranke koja svoj imidž dosledno gradi na promociji kiča, pa i šunda, pa su Šapićeve opservacije po pitanju estetike same po sebi treš.

Uložene desetine miliona evra

„Trolejbusi uopšte nisu prevaziđena tehnologija, jedini problem sa tim podstistemom gradskog saobraćaja koji mi imamo su vozila, a to je najjeftiji deo trolejbuskog saobraćaja“, rekao je Banković.

On je naveo da je u Beogradu je u poslednjih dvadesetak godina uloženo je nekoliko desetina miliona evra u razvoj trolejbuske infrastrukture, odnosno na ispravljačke stanice, kontaktnu mrežu, žice, stubove i tehnološke i tehničke kapacitete za održavanja.

Ocenio je da je „najmanji problem“ da se nabave vozila nakon ulaganja toliko novca iz budžeta Grada Beograd u trolejbusku infrastrukturu, posebno zbog toga što trolejbusi imaju znatno duži vek trajanja u odnosu na elektrobuseve.

„Trolejbus može bez problema da radi 15 godina. S druge strane, kapacitet električnih autobusa je mnogo manji, i oni u proseku mogu da prime 15 do 20 odsto manje putnika nego trolejbusi. To se vidi i na već postojećim linijama elektro buseva Eko 1 i Eko 2. Ti autobusi zbog baterije i ostalih komponenti imaju takve šasije da mogu da prime manje putnika“, rekao je Banković.

Foto: Tanjug/ Dragan Kujundžić
Trolejbuske žice kvare mu estetiku: Da li Šapić ima problem samo sa Spajdermenom ili sa svim superherojima?

Trolejbusi sa autonomijom

On je naglasio da je postojeća tehnologija proizvođača trolejbusa takva da u Evropi postoje trolejbusi koji imaju svoju autonomiju.

„Oni se kreću kontaktnom mrežom, a tamo gde se prekine kontaktna mreža, u slučaju havarija, zastoja i saobraćajnih nezgoda trolejbus može da spusti pantograf i da se isključi sa mreže, i da bez problema nekoliko kilometara saobraća i bez mreže. Nema govora da su trolejbusi prevaziđeni, naročito u okolnostima kakve su u Beogradu gde smo 78 godina ulagali u infrastrukturu, da bismo preko noći rekli da nam ništa od toga ne treba i da počinjemo sa sečenjem stubova i skidanjem mreže ne bili smo privatnom preduzeću dali posao“, rekao je Banković.

Rekordno visoka suma

On je posebno naglasio da je Grad Beograd uz saglasnost Komisije za javno-privatna partnerstva Vlade u rekordno kratkom roku, svega dve nedelje od ponude privatnog prevoznika „Strela“ da preuzme trolejbuske linije, sa tim privatnim prevoznikom sklopio ugovor na rekordno visoku sumu.

„Grad bi platio Streli 136 milijardi dinara što je rekord, jer do sada nismo imali slučaj da Grad Beograd ijednom privatnom prevozniku daje tako ozbiljan posao, posebno što je reč o 20 godina i što ‘Strela’ nema ni jedan jedini elektroautobus u svom voznom parku, niti bilo kakvo relevatno iskustvo po pitanju takvih vozila“, rekao je Banković.

On je ukazao i da Grad Beograd na sve to ustupa zemljište na kome se sada nalazi trolejbuski pogon GSP, da bi na tom mestu privatni prevoznik napravio svoju garažu.

„Ne mogu da objasnim kako može da se isplati da Grad Beograd plaća razvoj potpuno novog sistema. Mi nemamo infrastrukturu za elektrobuseve na tolikom broju linija. To znači da će na terminusima morati da se postavljaju punjači, a mi nemamo plan gde će ti punjači biti i koliko će vremena biti potrebno da se vozila pune. Tako jedna strateški važna odluka doneta je za samo 14 dana i to na predlog zainteresovane strane, u ovom slučaju privatnog prevoznika. Nisam do sada video da gradska uprava tako efikasno funkcioniše. Da su tako bili efikasni po pitanju GSP ne znam gde bi nam bio kraj“, rekao je Banković.

On je zakljućio da je očigledno da je gradska vlast postala „servis za ispunjenje poslovnih ambicija vlasnika ‘Strele’“.

Tagovi:

Aleksandar Šapić Gradski saobraćaj Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd Trolejbusi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure