img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

„Trebalo je biti vidovnjak da se predvidi pucanje sajli“

17. децембар 2024, 20:41 Katrin Tominski (DW)
Foto: Wikipedia/Rainerhaufe
Karolin most u Drezdenu
Copied

Tri meseca nakon urušavanja Karolinog mosta u Drezdenu, Nemci su otkrili šta je izazvalo nesreću. Stručnjaci koji su radili na utvrđivanju razloga pada dela mosta bili su prilično šokirani

Nema spasa za Karolin most. I onaj deo koji se nije urušio u nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima 11. septembra ove godine mora biti srušen. Most je – bar ono što je od njega preostalo – previše opasan za saobraćaj, tvrde stručnjaci. Razlog je korozija, odnosno narušavanje statike mosta nakon pada jednog njegovog dela u Labu.

To je ukratko rezultat ekspertize koju je ovih dana predstavio Štefen Marks, profesor s Tehničkog univerziteta (TU) u Drezdenu. Stručnjak za mostove je na posebnoj sednici Gradskog veća Drezdena između ostaloga rekao: „Karolin most je vredna građevina, ali s obzirom na postojeću konstelaciju, isključujemo mogućnost delimičnog puštanja mosta u saobraćaj.“, piše DW.

Korozija je kriva

Stručnjaci iz čitave Nemačke koji su radili na istrazi mogućih razloga koji su doveli do urušavanja mosta bili su šokirani onim što su videli na Karolinom mostu, rekao je Marks. Korozija je u tolikoj meri bila uznapredovala da su prilikom uviđaja na licu mesta doslovno popucale žice, odnosno sajle koje su osiguravale konstrukciju. „Tako nešto brutalno nikada nisam video“, dodao je nemački stručnjak za mostove.

Delovi mosta, i onog urušenog, ali i dela koji nije bio urušen, istraženi su i u laboratoriji. Tamo su potvrđene sumnje koje su Marks i njegove kolege imali prilikom uviđaja na licu mesta:

„U laboratoriji smo se suočili sa užasom. Otkrili smo mnoštvo malih pukotina. Radilo se o naprslinama koji su sezale skoro do sredine čeličnih delova konstrukcije“, dodao je Marks.

Prilikom urušavanja mosta na sreću niko nije stradao.

Ekspert za mostove Marks je prilikom predstavljanja svoje ekspertize naglasio da njegov tim ne može da preuzme odgovornost za puštanje u saobraćaj dela mosta koji se nije urušio u nesreći početkom septembra: „Čim bismo ga pustili u saobraćaj, oštećenja na mostu bi se povećala. A u jednom trenutku bi konstrukcija mogla da pukne poput stakla i odjednom da se sruši u reku Labu.“

Most izgrađen u DDR-u

Profesor Marks smatra da se konvencionalnim metodama nije moglo predvideti urušavanje dela Karolinog mosta. Radilo se o kombinaciji raznih faktora, dodao je. Prve pukotine u mosta su, kako je naglasio nemački stručnjak, otkrivene još devedesetih godina prošlog veka, odnosno početkom ovog milenijuma.

„Most je bio intenzivno nadziran, vrlo pažljivo se istraživalo. Lako je sada donositi ocene, ali bile bi potrebne sposobnosti nekog vidovnjaka da se uoče mogući problemi i izvuku odgovarajući zaključci“, rekao je.

Karolin most je pušten u saobraćaj 1971 godine. On povezuje centralni deo Drezdena s novim, severnim delom tog grada (Nojštat). Grad Drezden je saopštio da su uobičajene, odnosno redovne kontrole stanja u kojem se nalazi most bile sprovođene u skladu sa zakonskim propisima.

Prvi problemi na mostu su se, kako tvrde stručnjaci, dogodili već tokom gradnje. U ekspertizi drezdenskog tima stoji da je vlaga koja je „ušla“ u konstrukciju tokom građevinskih radova pre više od pola stoleća bila razlog za mikrobiološki indukovanu koroziju.

U godinama koje su usledile, u unutrašnjosti konstrukcije korozija je polako „nagrizala“ noseće čelične delove, a u kombinaciji s „umorom“ materijala, čelične sajle jednostavno su popustile, tako da je deo mosta završio u Labi.

„Kod takve vrste korozije vodonik prodire u metalne materijale, a u kombinaciji sa umorom materijala to sve dovodi do pukotina i materijal vremenom postaje lomljiv“, objasnio je Marks i dodao da se taj proces nije mogao zaustaviti merama spolja. Mostu je, pojednostavljeno rečeno, istekao rok trajanja.

Da li je bilo fušarenja?

Štefen Marks se prilikom prezentacije u Gradskom veću Drezdena osvrnuo i na kritike jednog dela javnosti, odnosno onih ljudi koji tvrde da je Karolin most pao zbog konstrukcijske greške koju su napravile vlasti DDR-a. On je to demantovao:

„Urušavanje Karolinog mosta nije istočnonemački problem. Nije bilo fušarenja prilikom izgradnje. Radovi na mostu su prema tadašnjim uslovima bili enormno dobri“, rekao je.

U čitavoj Nemačkoj postoji oko hiljadu mostova koji su po svojoj konstrukciji i načinu gradnje uporedivi s Karolinim mostom, podsetio je stručnjak s Tehničkog univerziteta Drezden. Mnogi od njih čekaju na sanaciju. Nemačka infrastruktura je generalno u lošem stanju.

Marks je podsetio i na urušavanje Kongresne dvorane u Berlinu 1980 godine, što je po njemu dokaz da ni „zapadne“ građevine s čeličnom konstrukcijom nisu otporne na nesreće poput one koja se u Drezdenu dogodila pre tri meseca.

Tagovi:

Drezden Most Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Donald Tramp

SAD

30.мај 2025. T. S.

Sud protiv suda: Trampove carine vraćene manje od 24 sata nakon zabrane

Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure