img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

„Trebalo je biti vidovnjak da se predvidi pucanje sajli“

17. decembar 2024, 20:41 Katrin Tominski (DW)
Foto: Wikipedia/Rainerhaufe
Karolin most u Drezdenu
Copied

Tri meseca nakon urušavanja Karolinog mosta u Drezdenu, Nemci su otkrili šta je izazvalo nesreću. Stručnjaci koji su radili na utvrđivanju razloga pada dela mosta bili su prilično šokirani

Nema spasa za Karolin most. I onaj deo koji se nije urušio u nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima 11. septembra ove godine mora biti srušen. Most je – bar ono što je od njega preostalo – previše opasan za saobraćaj, tvrde stručnjaci. Razlog je korozija, odnosno narušavanje statike mosta nakon pada jednog njegovog dela u Labu.

To je ukratko rezultat ekspertize koju je ovih dana predstavio Štefen Marks, profesor s Tehničkog univerziteta (TU) u Drezdenu. Stručnjak za mostove je na posebnoj sednici Gradskog veća Drezdena između ostaloga rekao: „Karolin most je vredna građevina, ali s obzirom na postojeću konstelaciju, isključujemo mogućnost delimičnog puštanja mosta u saobraćaj.“, piše DW.

Korozija je kriva

Stručnjaci iz čitave Nemačke koji su radili na istrazi mogućih razloga koji su doveli do urušavanja mosta bili su šokirani onim što su videli na Karolinom mostu, rekao je Marks. Korozija je u tolikoj meri bila uznapredovala da su prilikom uviđaja na licu mesta doslovno popucale žice, odnosno sajle koje su osiguravale konstrukciju. „Tako nešto brutalno nikada nisam video“, dodao je nemački stručnjak za mostove.

Delovi mosta, i onog urušenog, ali i dela koji nije bio urušen, istraženi su i u laboratoriji. Tamo su potvrđene sumnje koje su Marks i njegove kolege imali prilikom uviđaja na licu mesta:

„U laboratoriji smo se suočili sa užasom. Otkrili smo mnoštvo malih pukotina. Radilo se o naprslinama koji su sezale skoro do sredine čeličnih delova konstrukcije“, dodao je Marks.

Prilikom urušavanja mosta na sreću niko nije stradao.

Ekspert za mostove Marks je prilikom predstavljanja svoje ekspertize naglasio da njegov tim ne može da preuzme odgovornost za puštanje u saobraćaj dela mosta koji se nije urušio u nesreći početkom septembra: „Čim bismo ga pustili u saobraćaj, oštećenja na mostu bi se povećala. A u jednom trenutku bi konstrukcija mogla da pukne poput stakla i odjednom da se sruši u reku Labu.“

Most izgrađen u DDR-u

Profesor Marks smatra da se konvencionalnim metodama nije moglo predvideti urušavanje dela Karolinog mosta. Radilo se o kombinaciji raznih faktora, dodao je. Prve pukotine u mosta su, kako je naglasio nemački stručnjak, otkrivene još devedesetih godina prošlog veka, odnosno početkom ovog milenijuma.

„Most je bio intenzivno nadziran, vrlo pažljivo se istraživalo. Lako je sada donositi ocene, ali bile bi potrebne sposobnosti nekog vidovnjaka da se uoče mogući problemi i izvuku odgovarajući zaključci“, rekao je.

Karolin most je pušten u saobraćaj 1971 godine. On povezuje centralni deo Drezdena s novim, severnim delom tog grada (Nojštat). Grad Drezden je saopštio da su uobičajene, odnosno redovne kontrole stanja u kojem se nalazi most bile sprovođene u skladu sa zakonskim propisima.

Prvi problemi na mostu su se, kako tvrde stručnjaci, dogodili već tokom gradnje. U ekspertizi drezdenskog tima stoji da je vlaga koja je „ušla“ u konstrukciju tokom građevinskih radova pre više od pola stoleća bila razlog za mikrobiološki indukovanu koroziju.

U godinama koje su usledile, u unutrašnjosti konstrukcije korozija je polako „nagrizala“ noseće čelične delove, a u kombinaciji s „umorom“ materijala, čelične sajle jednostavno su popustile, tako da je deo mosta završio u Labi.

„Kod takve vrste korozije vodonik prodire u metalne materijale, a u kombinaciji sa umorom materijala to sve dovodi do pukotina i materijal vremenom postaje lomljiv“, objasnio je Marks i dodao da se taj proces nije mogao zaustaviti merama spolja. Mostu je, pojednostavljeno rečeno, istekao rok trajanja.

Da li je bilo fušarenja?

Štefen Marks se prilikom prezentacije u Gradskom veću Drezdena osvrnuo i na kritike jednog dela javnosti, odnosno onih ljudi koji tvrde da je Karolin most pao zbog konstrukcijske greške koju su napravile vlasti DDR-a. On je to demantovao:

„Urušavanje Karolinog mosta nije istočnonemački problem. Nije bilo fušarenja prilikom izgradnje. Radovi na mostu su prema tadašnjim uslovima bili enormno dobri“, rekao je.

U čitavoj Nemačkoj postoji oko hiljadu mostova koji su po svojoj konstrukciji i načinu gradnje uporedivi s Karolinim mostom, podsetio je stručnjak s Tehničkog univerziteta Drezden. Mnogi od njih čekaju na sanaciju. Nemačka infrastruktura je generalno u lošem stanju.

Marks je podsetio i na urušavanje Kongresne dvorane u Berlinu 1980 godine, što je po njemu dokaz da ni „zapadne“ građevine s čeličnom konstrukcijom nisu otporne na nesreće poput one koja se u Drezdenu dogodila pre tri meseca.

Tagovi:

Drezden Most Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rama Duvadži i Zohran Mamdani sleva pobedu u trci za gradonačelnika Njujorka

SAD

08.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Ko je Rama Duvadži, najmlađa prva dama u istoriji Njujorka

Rama Duvadži će sa 28 godina biti najmlađa prva dama u istoriji Njujorka. Politički angažovana umetnica se, međutim, svakako neće ograničiti na ulogu supruge budućeg gradonačelnika „Velike jabuke“ Zohrana Mamdanija

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade

SAD

07.novembar 2025. B. B.

Najduža blokada Vlade SAD u istoriji

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade SAD

Rat u Sudanu

07.novembar 2025. Andrea Jung-Grim/DW

Pakao Sudana: Najteža humanitarna kriza na svetu

Uprkos pregovorima o primirju, stanje u Sudanu i dalje je veoma loše. Prema proceni Ujedinjenih nacija, u ovoj državi na severoistoku Afrike, vlada najteža humanitarna kriza na svetu

Obraćanje Zohrana Mamdanija nakon što je postao gradonačelnik Njujorka

SAD

07.novembar 2025. Slobodan Kostić

Gradonačelnik Njujorka: Zohran Mamdani je sve, što ne bi smeo da bude

„Ja sam mlad, uprkos svim mojim naporima da ostarim. Ja sam musliman. Ja sam demokratski socijalista. I što je, navodno, najpogubnije od svega — odbijam da se zbog toga izvinjavam”, govorio je u kampanji za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani i osvojio srca Njujorčana

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure