img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

„Trebalo je biti vidovnjak da se predvidi pucanje sajli“

17. decembar 2024, 20:41 Katrin Tominski (DW)
Foto: Wikipedia/Rainerhaufe
Karolin most u Drezdenu
Copied

Tri meseca nakon urušavanja Karolinog mosta u Drezdenu, Nemci su otkrili šta je izazvalo nesreću. Stručnjaci koji su radili na utvrđivanju razloga pada dela mosta bili su prilično šokirani

Nema spasa za Karolin most. I onaj deo koji se nije urušio u nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima 11. septembra ove godine mora biti srušen. Most je – bar ono što je od njega preostalo – previše opasan za saobraćaj, tvrde stručnjaci. Razlog je korozija, odnosno narušavanje statike mosta nakon pada jednog njegovog dela u Labu.

To je ukratko rezultat ekspertize koju je ovih dana predstavio Štefen Marks, profesor s Tehničkog univerziteta (TU) u Drezdenu. Stručnjak za mostove je na posebnoj sednici Gradskog veća Drezdena između ostaloga rekao: „Karolin most je vredna građevina, ali s obzirom na postojeću konstelaciju, isključujemo mogućnost delimičnog puštanja mosta u saobraćaj.“, piše DW.

Korozija je kriva

Stručnjaci iz čitave Nemačke koji su radili na istrazi mogućih razloga koji su doveli do urušavanja mosta bili su šokirani onim što su videli na Karolinom mostu, rekao je Marks. Korozija je u tolikoj meri bila uznapredovala da su prilikom uviđaja na licu mesta doslovno popucale žice, odnosno sajle koje su osiguravale konstrukciju. „Tako nešto brutalno nikada nisam video“, dodao je nemački stručnjak za mostove.

Delovi mosta, i onog urušenog, ali i dela koji nije bio urušen, istraženi su i u laboratoriji. Tamo su potvrđene sumnje koje su Marks i njegove kolege imali prilikom uviđaja na licu mesta:

„U laboratoriji smo se suočili sa užasom. Otkrili smo mnoštvo malih pukotina. Radilo se o naprslinama koji su sezale skoro do sredine čeličnih delova konstrukcije“, dodao je Marks.

Prilikom urušavanja mosta na sreću niko nije stradao.

Ekspert za mostove Marks je prilikom predstavljanja svoje ekspertize naglasio da njegov tim ne može da preuzme odgovornost za puštanje u saobraćaj dela mosta koji se nije urušio u nesreći početkom septembra: „Čim bismo ga pustili u saobraćaj, oštećenja na mostu bi se povećala. A u jednom trenutku bi konstrukcija mogla da pukne poput stakla i odjednom da se sruši u reku Labu.“

Most izgrađen u DDR-u

Profesor Marks smatra da se konvencionalnim metodama nije moglo predvideti urušavanje dela Karolinog mosta. Radilo se o kombinaciji raznih faktora, dodao je. Prve pukotine u mosta su, kako je naglasio nemački stručnjak, otkrivene još devedesetih godina prošlog veka, odnosno početkom ovog milenijuma.

„Most je bio intenzivno nadziran, vrlo pažljivo se istraživalo. Lako je sada donositi ocene, ali bile bi potrebne sposobnosti nekog vidovnjaka da se uoče mogući problemi i izvuku odgovarajući zaključci“, rekao je.

Karolin most je pušten u saobraćaj 1971 godine. On povezuje centralni deo Drezdena s novim, severnim delom tog grada (Nojštat). Grad Drezden je saopštio da su uobičajene, odnosno redovne kontrole stanja u kojem se nalazi most bile sprovođene u skladu sa zakonskim propisima.

Prvi problemi na mostu su se, kako tvrde stručnjaci, dogodili već tokom gradnje. U ekspertizi drezdenskog tima stoji da je vlaga koja je „ušla“ u konstrukciju tokom građevinskih radova pre više od pola stoleća bila razlog za mikrobiološki indukovanu koroziju.

U godinama koje su usledile, u unutrašnjosti konstrukcije korozija je polako „nagrizala“ noseće čelične delove, a u kombinaciji s „umorom“ materijala, čelične sajle jednostavno su popustile, tako da je deo mosta završio u Labi.

„Kod takve vrste korozije vodonik prodire u metalne materijale, a u kombinaciji sa umorom materijala to sve dovodi do pukotina i materijal vremenom postaje lomljiv“, objasnio je Marks i dodao da se taj proces nije mogao zaustaviti merama spolja. Mostu je, pojednostavljeno rečeno, istekao rok trajanja.

Da li je bilo fušarenja?

Štefen Marks se prilikom prezentacije u Gradskom veću Drezdena osvrnuo i na kritike jednog dela javnosti, odnosno onih ljudi koji tvrde da je Karolin most pao zbog konstrukcijske greške koju su napravile vlasti DDR-a. On je to demantovao:

„Urušavanje Karolinog mosta nije istočnonemački problem. Nije bilo fušarenja prilikom izgradnje. Radovi na mostu su prema tadašnjim uslovima bili enormno dobri“, rekao je.

U čitavoj Nemačkoj postoji oko hiljadu mostova koji su po svojoj konstrukciji i načinu gradnje uporedivi s Karolinim mostom, podsetio je stručnjak s Tehničkog univerziteta Drezden. Mnogi od njih čekaju na sanaciju. Nemačka infrastruktura je generalno u lošem stanju.

Marks je podsetio i na urušavanje Kongresne dvorane u Berlinu 1980 godine, što je po njemu dokaz da ni „zapadne“ građevine s čeličnom konstrukcijom nisu otporne na nesreće poput one koja se u Drezdenu dogodila pre tri meseca.

Tagovi:

Nemačka Drezden Most
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Stranka AfD

Nemačka

25.mart 2026. Hans Fajfer (DW)

Nacional-socijalistička radnička partija: Zašto Nemci u sve većem broju glasaju za desničarski AfD?

Za stranku Alternativa za Nemačku sada glasa sve veći broj radnika i radnica, gotovo polovina radnika, odnosno zaposlenog stanovništva koje obavlja fizički rad. I pored činjenice da im program ove stranke ne ide baš u korist

Rat na Bliskom istoku

25.mart 2026. A.I.

Dok priča o miru, Tramp u pravcu Irana šalje elitnu padobransku diviziju

Ne veruj Donaldu Trampu kada priča o miru. Tu lekciju su dobro naučili Venecuelanci i Iranci. Predsednik SAD sada ponovo priča o mirovnim pregovorima sa Teheranom dok istovremeno u Persijski zaliv šalje 82. vazdušno-desantnu diviziju

Tramp podržao Orbana na izborima u Mađarskoj

Odnosi SAD i Mađarske

25.mart 2026. I.M.

Donald Tramp podržao Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj

„Viktor vredno radi na zaštiti Mađarske, razvoju ekonomije, stvaranju radnih mesta, promociji trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i obezbeđivanju zakona i reda", naveo je Tramp

Predsednik SAD

Predsednik SAD i berza

24.mart 2026. M. L. J.

Klađenje na postove Donalda Trampa o ratu sa Iranom: Neko se „masno obogatio“

Samo 15 minuta pre objave Donalda Trampa o „konstruktivnim razgovorima“ sa Iranom, trgovci su uložili više od pola milijarde američkih dolara u naftne fjučerse, piše "Fajnenšel tajms". I zaradili gomilu novca

Kriminal

24.mart 2026. Danijel Donat/Vivijane Mengez/Markus Pol (DW)

Mafijaši Generacije Z: Brutalni, bez straha i na društvenim mrežama

Nova grupe organizovanog kriminala u Turskoj, pripadnici Generacije Z, na lošem su glasu kao posebno brutalne, i sve su aktivnije i u Nemačkoj. Svojim nedelima hvale se i na društvenim mrežama

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure