Najveća glumačka nagrada „Dobričin prsten“ uručena je Aniti Mančić o kojoj je žiri rekao da „emotivna polja svoje do kraja još uvek neistražene ličnosti, daruje postojanju večne kreativnosti, pozorištu“. Monografija, koja je deo ove nagrade, dobiće naknadno
Nagrada za životno delo “Dobričin prsten” za 2023. godinu uručena je 6. decembra glumici Aniti Mančić u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u prisustvu velikog broja kolega i poštovalaca istaknute dramske umetnice.
Nagrada „Dobričin prsten“ je najveća glumačka nagrada u Srbiji, a sastoji se od zlatne kopije prstena Dobrice Milutinovića i monografije o dobitniku.
Anita Mančić je ovom prilikom dobila prsten, a monografiju nije, zato što je Ministarstvo kulture Srbije odbilo da je sufinansira. Procenilo je da je „upitna usklađenost projekta sa opštim interesom u kulturi i ciljevima i prioritetima konkursa“, kao i da je „upitan stepen uticaja projekta na kvalitet kulturnog života zajednice“.
U Udruženju dramskih umetnika, izdavaču monografije i darodavcu nagrade, kažu da je uprkos tome izrada monografije u toku, i da će je naknadno uručiti Aniti Mančić.
Odluku da najznačajnije glumačko priznanje za 2023. godinu dodeli Aniti Mančić, doneo je žiri u sastavu: Predrag Miki Manojlović (predsednik), Jelisaveta Seka Sablić, Boris Isaković, Nada Šargin, Egon Savin, Ksenija Radulović i Ivan Medenica.
Predrag Miki Manojlović je u ime žirija istakao da je „ta posebna darovitost, svakim novim bitisanjem na sceni, koju iskušava, negira i ponovo uspostavlja, jeste činjenica naše kulture kojom nas Anita do danas godinama daruje. U stalnom dijalogu sa sobom, pronalazeći odgovore sopstvenim pitanjima na koje je odgovore teško znati a još teže dati, putuje tridesetpet godina lavirintom sopstvenog bića. Anita Mančić pronalazi u sebi veoma udaljena i po svojoj suštini različita psihološko emotivna polja svoje do kraja još uvek neistražene ličnosti, darujući ih postojanju večne kreativnosti, pozorištu tom suštinom neomeđenom prostoru“, i dodao da
„Anita to uspeva i dalje putuje samo svojim putem“.
Foto: FoNet/UDUSBoris Isaković i Anita mančić
“Dobričin prsten” Aniti Mančić uručio je Boris Isaković, prethodni dobitnik tog priznanja.
Veče je bilo izuzetno veselo. Prikazani su i odabrani inserti iz bogatog pozorišnog, filmskog i televizijskog opusa Anite Mančić. U ime Udruženja dramskih umetnika Srbije, koje dodeljuje to najveće glumačko priznanje, govorio je predsednik Nebojša Dugalić.
U programu na Velikoj sceni “Ljuba Tadić” učestvovali su kolege, prijatelji i saradnici Anite Mančić, umetnici: Gorčin Stojanović, Gorica Popović, Nikita Milivojević, Milica Mihajlović, Sonja Vukićević, Dragan Mićanović, Uliks Fehmiu, Rade Marković, Jasna Đuričić, Nebojša Dugalić, Jovana Gavrilović, Jovana Belović, Milica Gutović, Sanja Marković, a putem video snimaka obratili su se Egon Savin i Svetozar Cvetković.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Industrijsko nasleđe je upitno u vremenu očigledne ugroženosti već zaštićenih i daleko poznatijih kulturnih i istorijskih objekata, kaže Dobrivoje Lale Erić učesnik regionalnog projekta koji promoviše vrednosti kulturnog, naučnog i industrijskog nasleđa
Posle trogodišnje pauze „Arhipelag“ opet organizuje Beogradski festival evropske književnosti i, u ovo vreme besparice po kulturu, pita - da li su kultura i književnost subverzivne
Država u okviru Ekspa gradi nekakav Centar muzikalnosti za koji niko ne zna šta je, dok novca za
davno planiranu i obećanu zgradu Beogradske filharmonije nema
Već na početku mandata, novi predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije Pavle Pekić izdvojio se od svojih prethodnika time što je za Predsedništvo izabrao osam koleginica
U periodu stagnacije i produkcije i programa u kulturi, Beograd dobija novi festival - Balkanski festival filmske režije. „Režija nije samo zanatski postupak, već prostor autorske slobode i odgovornosti“, kaže Darko Bajić, jedan od osnivača
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!