

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Migranti i krijumčari uspešno zaobilaze kontrolne tačke, smanjenje ilegalnih ulazaka nije postignuto
Nemačka već desetak dana sprovodi kontrole na granicama kako bi smanjila broj nelegalnih ulazaka migranata. Kakvi su rezultati?
Nedelju dana nakon uvođenja novih graničnih kontrola na severu i zapadu Nemačke, o tim merama oglasio se Sindikat policije (GdP) – i sumnjičav je da takve kontrole imaju smisla. Granična policija ne kontroliše svako vozilo, već samo povremeno i to ono koje joj deluje sumnjivo, piše Dojče vele.
Cilj da se osetno smanji nelegalna migracija do sada nije postignut, izjavio je predsednik odeljenja za Saveznu policiju i carinu pri Sindikatu policije Andreas Roskopf u razgovoru za Redakcijsku mrežu Nemačke RND. Do sada je otkriveno relativno malo ljudi bez regularnog boravišnog statusa ili krijumčara ljudi. „I vraćanja na granici koja se trenutno događaju na zapadnoj granici su zato malobrojna“, rekao je Roskopf.
Izbegavaju se glavni putevi
Roskopf kaže da se kontrolne tačke i glavni putevi, otkako su uvedene kontrole – jednostavno zaobilaze. „Čak i autobuski prevoznici ih izbegavaju i voze zaobilaznim putem“, rekao je i dodao da se ne može uočiti ni neko zastrašujuće delovanje graničnih kontrola.
„I dalje se velik broj ljudi koji traže zaštitu i azil upućuje Saveznom uredu za migracije i izbeglice u unutrašnjosti zemlje“, tvrdi Roskopf. „Mi smo, prema evropskom pravu, osobe koje traže zaštitu i azil obavezni da uputimo nadležnoj ustanovi – sve dok ne postoji zabrana ponovnog ulaska“, objasnio je i naglasio da je samo ta ustanova nadležna za proveru.
Policiji, osim toga, nedostaje i oprema da bi mogla da radi kao moderna istražna policija, kaže Roskopf. S tim u vezi naveo je da nedostaju moderna istražna vozila, mobilna kontrolna mesta, mesta za postupno smanjivanje brzine na putevima i osvetljenje.
„Pred vratima su jesen i zima, a vlast sada mora da vidi kako će da stvori radne uslove koji su bar donekle prihvatljivi. Sada nam se svete propusti zadnjih godina po tom pitanju“, rekao je Roskopf.
Kontrole i na severnim i zapadnim granicama
Od prošle nedelje se na svim nemačkim granicama sprovode kontrole kako bi se ograničio broj nedozvoljenih ulazaka u zemlju. Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) je to u pismu Evropskoj komisiji obrazložila „opasnostima od islamističkog terorizma“ i „slučajevima napada nožem i nasilnog kriminala koje su počinile izbeglice“. Novost su granične kontrole na kopnenim granicama prema Danskoj, Holandiji, Belgiji i Luksemburgu.
Na granicama prema Poljskoj, Češkoj, Austriji i Švajcarskoj već odavno se sprovode kontrole, a i na granici prema Francuskoj su već postojale kontrole zbog Olimpijskih igara. Kontrole su za sada ograničene na šest meseci.
U šengenskom prostoru, kojem pripadaju i Nemačka i sve njene susedne zemlje, takve granične kontrole zapravo nisu predviđene. Samo u slučaju „vanrednih okolnosti“ neka članica šengenskog prostora može da uvede granične kontrole i to samo „privremeno“ i kao „zadnje sredstvo“. Slobodno kretanje ljudi i robe spadaju među glavne stubove Evropske unije.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve